Računalne mreže

Što je mreža računala?

Mreža je računala skup

povezanih računala koji
omogućuje brzu razmjenu
podataka neovisno o njihovoj
udaljenosti
Što čini računalnu mrežu?

Računalnu mrežu kao sustav strojne i programske

opreme čine:

računala
mediji za prijenos podataka
protokoli, tj. pravila za prijenos podataka unutar
mreže
uređaji za povezivanje i upravljanje
komunikacijom
Vrste mreža prema udaljenosti računala

Vrste mreža s obzirom na veličinu

lokalna mreža – LAN

gradska mreža – MAN

široko rasprostranjena mreža – WAN 

Uloge računala na mreži

Poslužitelji (serveri) - računala koja su stalno

spojena na Internet na kojima se nalaze podaci
koje koristi veći broj korisnika

Korisnici (klijenti) - računala koja se koriste za

pregledavanje i prihvaćanje podataka sa
poslužitelja
Koji su osnovni elementi za povezivanje u LAN?

Mrežna kartica

Omogućava računalu da prima i šalje podatke drugim računalima u

lokalnoj mreži

Mediji za prijenos podataka

Kroz njega putuju podaci od jednog do drugog računala

Uređaj za međusobno povezivanje računala u mrežu

Koncentrator (Hub) - Uređaj na koji se priključuju računala u LAN-u, te

im omogućuje da komuniciraju međusobno

Preklopnik (Switch) - Ista funkcija kao i koncentrator, ali daje

mogućnost da podatke istovremeno šalje više računala
Koji su osnovni elementi za povezivanje u WAN?

Telekomunikacijski uređaj (modem, ISDN, ADSL)

Telekomunikacijska veza (telefonska, satelitska, radio veza)

Što je modem?

Kratica za MODulator/DEModulator
Uređaj koji putem telefonske linije omogućuje komunikaciju između
računala na velikim udaljenostima
Koju osnovnu prednost donose ISDN i ADSL uređaji?

Kvalitetna i stabilna veza, maksimalna brzina

ADSL koristi pakete za prijenos podataka.

Koji su dijelovi paketa u paketnom prijenosu podataka?

Zaglavlje
Podaci
Provjera

Zašto se podaci mrežom šalju u paketima? 

Paketni prijenos podataka – da ne bi došlo do zagušenja mreže,

prijenos podataka se ne obavlja odjednom, nego se podaci šalju i
primaju u manjim paketima
Osnovna podjela
 Pasivna mrežna oprema
(ne treba napajanje el. energijom)

 Aktivna mrežna oprema

(treba napajanje el. energijom)
Pasivna mrežna oprema
Patch paneli, priključna mjesta, razni kablovi
Pasivna mrežna oprema
 Patch paneli
- direktno spojeni sa priključnim mjestima
- služe za spajanje priključnih mjesta na
switcheve
Pasivna mrežna oprema
 Patch paneli
Aktivna mrežna oprema
 Repeater
 Hub
 Switch (preklopnik)
 Router (usmjerivač)
 Wireless Access Point (bežična pristupna
točka)
 Optički konverter
 Mrežna kartica
 .......
 Repeater
• max. duljina CAT5 UTP kabel: 100m
•repeater se koristi da bi “obnovio” (pojačao) signal ako su
potrebne veće duljine
• postavlja se na svakih 100m
Repeater
 Radi na 1. (fizičkom) OSI nivou – samo
pojačava električni signal, “ne zna” ništa o
podacima koje prenosi
Hub
 “multi-port repeater”
 Regenerira signal i šalje ga na sve svoje portove
 Dolazi do prijenosa velike količine podataka koji su
nepotrebni i dolazi do zakrčivanja mreže

 Zamijenili su ih switchevi
Switch
Switch
 Fizički izgleda isto kao hub
 Switch u sebi pamti MAC adrese svih računala koja su
na njega priključena
 MAC adresa je jednoznačni identifikator svake mrežne
kartice
 Bitna razlika hub – switch:
 Hub sve podatke koje dobije na jedan port replicira na sve ostale
portove i time može zagušiti mrežu
 Switch šalje podatke samo onom računalu kojem su podaci

namijenjeni
Switch
 Radi na 2. (podatkovnom) sloju
Router
Router
Router
 Svrha: ispituje dolazeće pakete i šalje ih
na odgovarajući port
 Najvažniji mrežni uređaj, regulira sav
promet na internetu
Kablovski modem
Kablovski modem
 Jednim portom veže se za liniju do
davatelja usluge (ISP), drugim za router
Firewall
Firewall
 Uređaj koji stoji (fizički) između lokalne mreže i
interneta i osigurava zaštitu lokalne mreže od
napada s interneta
 Fizički se smješta između routera i centralnog
switcha
 Pruža antivirusnu i antispam zaštitu, filtriranje
prometa, podršku za VPN…
Wireless Access Point
Wireless Access Point
Wireless Access Point
 Uređaj koji omogućuju priključivanje računala na
lokalnu mrežu bežičnim putem
 Napredniji uređaji omogućuju enkripciju
podataka, autentikaciju na razne načine,
filtriranje po MAC adresama, podršku za razne
standarde (802.11 a/b/g), upravljanje kvalitetom
usluge (QoS)....
Optički konverter
Optički konverter
 Omogućuje povezivanje UTP i optičkih
medija
 Korištenje optičkih kablova daje vrlo
visoke brzine prijenosa podataka
“Ostatak” – UPS
“Ostatak” – UPS
 Ne spada pod mrežnu opremu
 Uninterruptible Power Supply – “baterija”
koja napaja svu opremu u komunika-
cijskom ormaru u slučaju nestanka struje
Struktura mreže-prikaz

switch

cable centralni
internet router firewall switch
modem
switch

switch
switch

PC
server
server
PC
PC PC
Internet
 Internet
Globalna računalna mreža začeta u
šezdesetim godinama prošloga stoljeća u
Sjedinjenim Američkim Državama.
 World Wide Web
(WWW, W3 ili jednostavno Web), jedan je od
najpopularnijih internetskih servisa, nastao
početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

36
Internet
 IP adresa
Jedinstvena adresa računala spojenog u mrežu. Sastoji se od
četiri broja u rasponu od 0 do 255, odvojena točkom. 

Primjer:
 208.117.229.50

Pokrenite svoj web preglednik i unesite gore navedenu IP

adresu!

http://208.117.229.50/ = http://www.google.hr/

37
Internet
 Domena
Domena je svojevrsna "maska" koju koristimo
umjesto IP adrese. Da ne bismo morali pamtiti IP
adresu, koristimo domenu koja je toj IP adresi
dodijeljena.
 Domain Name Server (DNS)
Domain Name Server prevodi naziv domene u IP
adresu, kako bismo znali kojem računalu u mreži
moramo pristupiti.

38
Internet
 Uniform Resource Identifier (URI)
Jedinstvena adresa resursa dostupnog u računalnoj mreži.
Sastoji se od specifikacije protokola (http, ftp), imena web
poslužitelja (najčešće se kao ime koristi oznaka servisa -
www), domene, putanje (ako postoji) i naziva dokumenta.

 PRIMJER:
http://www.2gimnazija-varazdin.hr/index.php
http://www.gimnazija-druga-vz.skole.hr/upload/gimnazija-druga-vz/images/static3/1020/
attachment/UCENICI_3._RAZREDI_2011_2012.pdf

39
Internet
 Web sjedište(web site)
Skup dokumenata, većinom web stranica (najčešće),
povezanih u cjelinu.
 Web stranica(web page)
Dokument koji sadrži HTML kôd i prikazuje se u web
pregledniku, a najčešće ima ekstenziju HTM ili HTML.
Može sadržavati i kôd nekog programskog jezika, pa
tada umjesto ekstenzije HTM(L) ima ekstenziju koja
odgovara korištenom programskom jeziku (npr. PHP,
ASP i sl.)

40
Internet
 Protokol
"Jezik" ili skup pravila po kojima računala u mreži
međusobno komuniciraju. Različiti internetski
servisi koriste različite protokole, pa se tako za
prijenos e-pošte najčešće koriste POP3 (post
office protocol) i SMTP (simple mail transfer
protocol), za prijenos web stranica - HTTP
(hypertext transfer protocol), a za općeniti
prijenos datoteka - FTP (file transfer protocol).

41
Internet
 Klijent
Program ili računalo koje u mreži potražuje
podatke. Na primjer, naše računalo kojim
pristupamo Internetu je klijentsko računalo.
 Poslužitelj
Program ili računalo koje u mreži sadrži tražene
podatke. Računalo na kojem je smješteno neko
web sjedište, primjerice, nazivamo poslužiteljskim
računalom.

42
 U slučaju da su klijent i server procesi smješteni u dva ili
više nezavisnih i umreženih računala, server proces može
osigurati usluge za više od jednog klijenta. Pored toga,
klijent može zahtijevati usluge i od više servera iz
okruženja bez obzira na njihove lokacije ili fizičke
karakteristike računala na kojima se nalaze server
procesi. Mreža služi povezivanju servera i klijenata
zajedno osiguravajući medij kroz koji klijenti i serveri
komuniciraju
Način funkcioniranja klijent – server

 Server proces započinje na nekom računalu (na

kojem je smješten), pokreće se, a zatim prelazi u
sleep mod i čeka da ga neki klijent proces
kontaktira i zatraži neku uslugu od njega.
 Klijent proces šalje zahtijev putem mreže do
servera tražeći određenu uslugu od njega.

 Kada server proces završi posao (servis) koji je od

njega zatražen od strane klijenta, prelazi ponovo u
sleep mod i čeka sljedeći zahtijev za nekom
uslugom.
 Klijent/server arhitektura se zasniva na
hardverskim i softverskim komponentama koje
spajanjem na taj način čine sustav. Ovaj sustav
sadrži tri komponente: klijent, server i
komunikacijski posrednik.
 Klijent je bilo koji računalni proces koji zahtijeva
usluge od servera. Klijent, poznat još i kao
glavna aplikacija, odražava činjenicu da je krajnji
korisnik obično u interakciji sa klijent procesom.
 Server je bilo koji računalni proces koji čeka na
zahtjeve od klijenata i osigurava potrebne
usluge za klijente shodno pristiglim zahtjevima.
Poznat je i kao pozadinska aplikacija.
 Svi klijentovi zahtjevi i
odgovori servera
putuju kroz mrežu u
obliku poruka koje se
sastoje od informacija
za kontrolu i prijenos
podataka.
FUNKCIJE SERVERA I KLIJENTA U KLIJENT/SERVER
ARHITEKTURI

 Klijent je bilo koji proces koji zahtjeva usluge

od serverovog procesa. Klijent započinje
konverzaciju sa serverom. Klijent sadrži
hardverske i softverske komponente i poželjno
je da one posjeduju sljedeće karakteristike:
-Operativni sustav koji je sposoban da podrži
multitasking
-Komunikacijske sposobnosti
 Klijent aplikacija se spaja
s operativnim sustavom
radi korištenja
multitaskinga i grafičkog
korisničkog interface-a
koje on osigurava. Ona se
još spaja i s mrežnom
softverskom
komponentom
komunikacijskog
posrednika radi pristupa
servisima
 Hardverska komponenta
komunikacijskog
posrednika (mrežna
kartica i mrežni kabal)
fizički prenosi zahtijeve i
odgovore na zahtijeve
između klijenta i servera.
Dok se zahtijev izvršava
na serveru, klijent može
izvršavati druge poslove.
Server
Server je bilo koji proces  File servisi
koji osigurava servise za  Print servisi
klijente. On je reaktivan
jer uvijek čeka na  Faks servisi
zahtijeve klijenta.  Komunikacijski servisi
Gledano sa strane  Serveri baza
usluga koje pružaju
podataka
klijentima tipični su
slijedeći servisi:  Transakcijski servisi
PRAKTIČAN PRIMJER PRIMJENE KLIJENT-SERVER MODELA

Da bi se stranica mogla
vidjeti na internetu,
potrebno je posjedovati ili
zakupiti server (internet
prostor). Web stranice
Druge gimnazije VŽ
napravljene su u html
jeziku ali se koristi i
aktivni skriptnii jezik PHP
(vidljive .php ekstenzije)
Kao baza podataka koristi
se MySql.
Internet
 Daljinski prijenos podataka
 Servis nastao od ideje o daljinskoj razmjeni podataka između
američkih vojnoindustrijskih kompleksa, koja je i potaknula razvoj
Interneta. Za daljinski prijenos raznih vrsta datoteka najčešće se
koristi FTP protokol (eng. file transfer protocol).
 E-pošta
 prva poruka poslana davne 1971.
 e-pošta se zadržala među omiljenim internetskim servisima.
 servis najčešće koristi dva protokola - POP3 (eng. post office
protocol) protokolom za primanje i SMTP(eng. simple mail transfer
protocol) protokolom za slanje poruka.

51
Internet
 World Wide Web
 Jedan od najpopularnijih internetskih servisa nastao početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća. Najčešće se koristi HTTP
protokolom (eng. hypertext transfer protocol), ili, kako mu samo
ime govori, protokolom za prijenos hipertekstualnih dokumenata. A
više o hipertekstualnim dokumentima i njihovoj izradi u lekcijama
koja slijede.

World Wide Web ≠ Internet

Pojmovi WWW i Internet često se pogrešno rabe kao sinonimi.

WWW je tek jedan od internetskih servisa.

52