DEMOKRATSKI IZBORI

JUGOSLAVIJA/BOSNA I HERCEGOVINA
 Izbori i glasanje nalaze se u srcu demokratskog
procesa.Glasanjem na izborima,suvereni narod odlučuje ko će
vršiti poslove u vlasti,a često donosi i druge odluke kao što su
- da li će predložene mjere postati zakon.
 Procjena kriterija demokratskih izbora:
1. Demokratski izbori omogućavaju jednakost svih učesnika u
predizbornoj trci,
2. Demokratski izbori su ograničeni po mandatu,
3. Demokratski izbori su uključivi,
4. Demokratski izbori su konačni.
 IZBORI U JUGOSLAVIJI

 Parlamentarni izbori održani su na području Jugoslavije u nedjelju

11. novembra 1945. Poznati su još kao Izbori za Ustavotvornu
skupštinu Demokratske federativne republike Jugoslavije 1945.
 Narodni front je bila jedina stranka koja je sudjelovala na
izborima.
 To su bili prvi izbori u Jugoslaviji u kojima su smjele sudjelovati
žene.
IZBORNI SISTEM SFRJ

 Izbori su održani po sistemu

koji je odobrila privremena
Skupština (AVNOJ).
 Svi punoljetni muškarci i
žene stariji od 18
godina,osim onih koji su
učestvovali u ratu na strani
neprijatelja,imali su pravo
glasa.
 Po zvaničnim podacima ovo
je pravo oduzeto oko 3% od
ukupnog broja glasača, dok
je opozicija tvrdila da je
ovaj broj veći.Pravo glasa
imalo je oko 7 miliona ljudi.
 DA LI SU IZBORI BILI PRAVEDNI?
 Obzirom da je strana javnost zahtjevala od komunističke vlasti da
organizuje fer i demokratske izbore, u završnici i poslije Drugog
svjetskog rata nije bilo opozicioni liste, jer su komunisti likvidirali
dotadašnju političku elitu.
 Uz listu Narodnog fronta iza kojeg se skrivala KPJ, postavljena je i tzv.
“Ćorava” ili prazna kutija za one koji nisu htjeli glasati za listu NF.
Obzirom da je većina naroda bila nepismena, glasalo se pomoću
gumene kuglice, a na nekim mjestima korišteni su i drugi okrugli
predmeti (Bihać – orasi).
 Kuglice, sa otisnutim grbom SFRJ stavljane su u stisnutu šaku, koju je
glasač morao uvući u obje kutije i spustiti u onu za koju se
opredjeljuje. Iako se kuglicama trebala osigurati tajnost glasanja,
komunisti su na različite načine “ćorave” kutije prilagođavali u cilju
vođenja tačne evidencije ko u nju glasa. “Šuplje dno”, daske na dnu
kutije kako bi se čuo zvuk loptice, pogledi naoružanih komunističkih
predstavnika su samo neke od metoda kojima je komunistička vlast
nastojala dobiti izbore.
 Samim time izbori su samo formalno bili demokratski.
 REZULTATI IZBORA

 U jednu kutiju ubacivali su se glasovi

za glavnu listu Narodnog fronta
Jugoslavije čiji je nosilac bio Josip
Broz Tito, koja je dobila 90,48%
glasova birača, a druga je bila kutija
bez liste s 9,52% glasova.
 To su bili rezultati za Saveznu
skupštinu, a slični rezultati bili su i za
Skupštinu naroda. Od tog vremena
uvedena je jednostranačka
komunistička vladavina koja je na
vlasti ostala do prvih višestranačkih
izbora 1990. godine.
 IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI

 I zbori u Bosni i Hercegovini su demokrat ski i

slobodni izbori koji se održavaju svake čet vrte
godine počevši od novembra 1990. godine, koji
se smatraju i prvim slobodnim višepart ijskim
izborima. Ciklusi održavanja lokalnih i općih
izbora su sa razmakom od dvije godine.
 Na prvim slobodnim izborima u novembru 1990.
godine pobijedila je tzv. antikomunistička
koalicija sastavljena od  
S trank e demokrat ske akcije (S DA),  
S rpske demokratske st ranke (S DS) i  
Hrvats ke demokrat ske zajednice B iH (HDZ BiH).
 O d sedam izbornih jedinica u četiri s većinskim  
bošnjačkim s tanovništ vom pobijedio je SDA (
S arajevo, Tuzla,  Zenica, Bihać), u dvije izborne
jedinice s većinskim   srpskim stanovništvom
pobijedio je S DS ( Banja Luka  i  Doboj), a u
izbornoj jedinici s većinskim  hrvatskim
  stanovništ vom pobijedio je HDZ ( Mostar).
 OPĆI IZBORI 2018. GODINE U BIH

 O p ć i i z b o r i u B o s n i i He rc e g o v i n i 2 0 1 8 .   o d r ž a l i s u s e 7 . o k t o b r a 2 0 1 8 .
B ir a n i s u č la n o v i :
1.   P r e d s je d n i š t v a B o s n e i He r c e g o v i n e,
2. p r e d s t a v n i c i z a   P r e d s t a v n i č k i d o m Bo s n e i H e r c e g o v in e, 
3. P r e d s t a v n i č k i d o m P a r la m e n ta F e d e r a c ij e Bo s n e i H e r c e g o v i n e,  
4. p r e d s j e d n i k R e p u b l ik e Sr p s k e,  
5. p o t p r e d s j e d n ik R e p u b li k e Sr p s k e i p r e d s t a v n i c i z a  
N a r o d n u s k u p š t in u R e p u b l ik e Sr p s k e,
6. k a o i p r e d s ta v n i c i z a   Sk u p š t i n e k a n t o n a  u  F e d e r a c i ji Bo s n e i H e r c e g o v in e.
 O v o s u b il i o s m i o p ć i i z b o r i u h i s t o r ij i Bo s n e i H e r c e g o v in e . Z a iz b o r e s u s e
p r i ja v i le 7 2 p o li ti č k e s t r a n k e i 3 9 n e z a v is n ih k a n d id a ta .
 Na izborima za članove  Predsjedništva Bosne i Hercegovine, birali
su se tri člana, po jedan iz svakog konstituivnog naroda  
Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački spisak u
Federaciji Bosne i Hercegovine mogao je glasati ili za  Bošnjaka ili
za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji
dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog
naroda. Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se
neposredno bira sa teritorije Republike Srpske, jednog  Srbina, biraju
birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici
Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. Mandat
članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine traje četiri godine .
 IZBORNA ŠUTNJA
Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje
do njihovog zatvaran.U tom periodu političkim subjektima zabranjeno
je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i
medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na
političku i izbornu kampanju.

 BIRAČKA MJESTA I MOBILNI TIMOVI

Ukupno u BiH je formirano 5794 biračkih mjesta (neka biračka mjesta
su pridružena) i 314 mobilnih timova.
10 biračkih mjesta je formirano u inostranstvu.Po jedno biračko mjesto
07.10.2018. godine je bilo otvoreno u u ambasadama BiH u
Kamberi,Beču,Berlinu,Oslu i Beogradu, zatim u generalnim
konzulatima BiH u Čikagu,Minhenu, Štutgartu i Frankfurtu te u
Počasnom konzulatu u Gracu.
REZULTATI IZBORA 2018. GODINE
 IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 2022.
GODINE
 Ra s pisu ju se n epos r edni iz bo ri z a:
1. Pre ds je dn iš tvo B iH
2. Pre ds ta vn ičk i dom Pa rl a m e n ta r ne
sk u pš ti ne B iH
3. Pre ds ta vn ičk i dom Pa rl a m e n ta FBiH
4. N a ro dnu sk u pš tin u RS
5. Pre ds je dn ik a i potpre ds je dn ik a R S - a
6. Sk u pš tin e k an t on a u FB iH.
 I zbo ri će s e održ a ti u n edje lj u, 2.
o kto br a 2022. go di ne , a sr e ds tva z a
prov e dbu m or a ju s e o si gu ra ti u r ok u
o d 15 da n a od da tu m a ra spis iva n ja
iz bo ra
 Z a pr ov e dbu izbor a m o ra s e os igu ra ti
n e š to m a n je od 6, 22 m ilio n a e u ra , n o
tu o dlu ku m or a do n ije ti V i je ć e
m in is ta ra BiH a o n a je s ada
n e i zvj e s na jer jo š n ije u s voje n drž av ni
budž e t za 2022. godin u .
RAZLIKA IZBORA SFRJ 1945. I IZBORA U
BIH 2018. GODINE
Osnovna razlika je u tome što su današnji izbori pravedniji od izbora
koji su se održavali u Jugoslaviji.Danas narod glasa bez pritiska i
bez posmatranja pod nišanima.
U Bosni i Hercegovini se biraju tri predsjednika dok se prije birao
samo jedan.
Organizacija izbora je kvalitetnija i glasa se zaokruživanjem
željenog kandidata pomoću olovke,dok se to prije radilo sa
gumenim kuglicama.Također,na izborima mogu glasati svi
punoljetni građani,dok prije 1945. godine u Jugoslaviji su mogli
glasati samo muškarci.Nakon 1945. godine žene su se izborile za
pravo glasa,ali je iz kuće mogao glasati samo jedan predstavnik.