KRIMINALISTIKA I-UVOD

Prof. dr. sc. Eldan Mujanović

emujanovic@fknbih.edu
 Pojam, predmet i zadaci kriminalistike
• Kriminalistika je disciplina koja
sistemski istražuje naučne metode i
pravila iskustva u neposrednom
spriječavanju, otkrivanju i
razjašnjavanju pojava krivičnih djela i
utvrđivanju njihovih počinitelja
• Usmjerena na gnoseološko-
informacijske sadržaje i vrela,
mogućnosti, način i sredstva saznanja o
činjenicama koje su predmet
istraživanja

emujanovic@fknbih.edu
• Za Krim. je posebno važno
poznavanje: strukture KD, razrada
metodologije i metodike postupaka
njihovog otkrivanja i razjašnjavanja,
spriječavanja njihovih pojava,
iznalaženjem prikladnih naučnih
metoda, sistemskim prikupljanjem i
preradom pravila iskustva
• Učenje, sistemska cjelina znanja o
cjelokupnoj stvarnoj proceduri
razjašnjavanja pojave krivičnog djela

emujanovic@fknbih.edu
• Složeni splet subjektivnih i
objektivnih sadržaja KD Krim.
razmatra neposredno, konkretno, sa
stajališta sprečavanja (prevencije) ili
suzbijanja (represije)-Preventivna i
Represivna komponenta
kriminalistike;
• Praktična i znanstvena komponenta
jednako su značajne za Kriminalistiku;
• Pitanje naučne samostalnosti
Kriminalistike?

emujanovic@fknbih.edu
 Različita stajališta o samostalnosti Kriminalistike

1) Mišljenja prema kojima Krim. nije samostalna

nauka. Ona je tek dio sadržaja dr. nauka (poseban
aspekt)
2) Drugi samo nekim područjima Krim. priznaju
značenje samostalne nauke (Krim. kao ukupnost
funkcijski povezanih posebnih naučnih disciplina)
3) Treći Krim. posmatraju kao samostalnu nauku
(skup znanja, određenost predmeta istraživanja,
zakonitosti i metode takvi da ispunjava uslove za
samostalnu naučnu opstojnost.
4) Krim.-poseban sadržaj, uže područje drugih
(prirodnih i tehničkih) nauka

emujanovic@fknbih.edu
 PREDMET KRIMINALISTIKE

• Krim. smjera razjašnjavanju pojave krivičnog djela

• Ona je djelatnost svih subjekata kaznene represije u
represivnom (post delictum) i preventivnom (ante
delictum) smislu
• U središtu pažnje otkrivanje KD, razjašnjavanje
okolnosti u kojima je ono počinjeno, utvrđivanje
počinitelja i dr.
• Ona (za razliku od pravnih disciplina) razmatra
činjenične strukture KD
• Krim. se bavi pojavom KD kao objekta istraživanja
dok se krivično pravo (materijalno i procesno) bavi
pravnim propisima o KD
• Procedura istraživanja KD je također u predmetu
istraživanja Kriminalistike (ne pravni propisi koji
uređuju krivični postupak)

emujanovic@fknbih.edu
• U području preventivne kriminalistike (kada još
nema KD) gdje postoji samo vjerovatnoća
njegovog počinjenja kriminalistika priskrbljuje
svoj vlastiti predmet istraživanja
• U oblasti represivne kriminalistike ona se bazira
u svom istraživanju na obavijesti, poruke,
informacije povezane sa KD (smjera
rekonstrukciji događaja iz prošlosti na temelju
sistemskog prikupljanja obavijesti)
• Obavijest, podatak je središnja kategorija u
kriminalistici (izvori su različiti-osobe, fizički
predmeti, isprave, medijske poruke itd)
• Sistem Krim. se prilagođava ovoj strukturi i
često koristi metodologiju drugih nauka uz
prilagodbu vlastitim potrebama

emujanovic@fknbih.edu
• Kriminalistika pripada korpusu društvenih
nauka (jer je samo KD društvena pojava)
• Njeni pojedini dijelovi su inačice mnogih
prirodnih, humanističkih, tehničkih i
matematičkih nauka
• Heterogenost, multidisciplinarnost,
interdisciplinarnost i hibridnost je jedna od
njenih karakteristika (sl. kao medicina i dr.
nauke)
• Kriminalistika≠ učenje o tehnici i taktici
prikupljanja materijalnih dokaza (naučna
policija).
• Isto, pravna pravila (krivičnog prava)su
predmet izučavanja kriminalistike
(određena njihovim sadržajem)

emujanovic@fknbih.edu
 ZADACI KRIMINALISTIKE
• Kriminalistika na stvarnoj (realnoj) razini
(za razliku od formalnih pravila krivičnog
postupka) istražuje KD u informacijskom
smislu (otkrivanju i prikupljanju
posebnih kriminalističkih signala i
njihovoj preradi u krim. Informaciju)
• Tri središnja cilja:
-postizanje istinitosti utvrđenja u krivičnom
postupku
-zaštita temeljnih prava i sloboda
-efikasnost krivičnog pravosuđa

emujanovic@fknbih.edu
• Kriminalistika sintetizira i sistemski sjedinjuje
znanja iz dr. nauka kao i iskustvena pravila u cilju
iznalaženja optimalnog modela konkretne primjene
instituta materijalnog i procesnog krivičnog prava
• Njena djelatnost je prisutna u području otkrivanja
počinitelja KD (invetivna, istraživačka djelatnost) u
fazi tzv. predkrivičnog postupka-Heuristička
kriminalistika
• Međutim, njena djelatnost se prostire dalje u fazi
krivičnog postupka (sa suženim ali bitnim
sadržajem)- Silogistička kriminalistika
• Područje Krim. posvećeno sadržaju, modalitetima,
odabiru procesnih radnji, svrhovitom planiranju
vođenja krivičnog postupka, sistemskom
razjašnjavanju pojave KD i krivične odgovornosti
počinitelja, izradi odluka i svim drugim stvarnim
aspektima vođenja konkretnog krivičnog predmeta

emujanovic@fknbih.edu
 ZADAĆA
• U svim dostupnim izvorima obraditi oblast
pojma, predmeta i ciljeva Kriminalistike
• Naučna samostalnost Kriminalistike
• Pojam Heurističke i Silogističke
kriminalistike

• Razvoj Kriminalistike
• Odnos Kriminalistike i drugih nauka

emujanovic@fknbih.edu