RADILICA

Iz pravolinijskog u kružno
Pravolinijsko kretanje klipa moramo pretvoriti u
kružno. To je uloga kolenastog vratila..
Kolenasto vratilo je izrađeno od jednog dela čelika i
obično je liveno ili ređe, kovano i naknadno
podvrgnuto mašinskoj obradi kako bi se napravila
ležišta za ležajeve, otvori i kanali za podmazivanje te
prednji i zadnji nastavak.
Energija koja se razvija sagorevanjem smeše goriva i
vazduha potiskuje, kao što znamo, klip prema DMT.
Na njega je, pak, osovinom pričvršćena klipnjača koja
predstavlja vezu između klipa i kolenastog vratila.
Donji dio klipnjače sastoji se od dva dela koji čine
okrugli otvor unutar kojeg se nalazi ležaj. Taj, donji
deo klipnjače pričvršćuje se za kolenasto vratilo na
kojem se nalazi ležište sa rupom za podmazivanje.
Tako se ostvaruje veza kretanja između klipnjače i
kolenastog vratila, neophodna da bi se pravolinijsko
kretanja klipa, posredstvom klipnjače, prevelo u
kružno kretanje kolenastog vratila.
Podmazivanje radilice
Iz pravolinijskog u kružno
Pravolinijsko kretanje klipa moramo pretvoriti u
kružno. To je uloga pomoći kolenastog vratila..
Kolenasto vratilo je izrađeno od jednog dela čelika i
obično je liveno ili ređe, kovano i naknadno
podvrgnuto mašinskoj obradi kako bi se napravila
ležišta za ležajeve, otvori i kanali za podmazivanje te
prednji i zadnji nastavak.
Energija koja se razvija sagorevanjem smeše goriva i
vazduha potiskuje, kao što znamo, klip prema DMT.
Na njega je, pak, osovinom pričvršćena klipnjača koja
predstavlja vezu između klipa i kolenastog vratila.
Donji dio klipnjače sastoji se od dva dela koji čine
okrugli otvor unutar kojeg se nalazi ležaj. Taj, donji
deo klipnjače pričvršćuje se za kolenasto vratilo na
kojem se nalazi ležište sa rupom za podmazivanje.
Tako se ostvaruje veza kretanja između klipnjače i
kolenastog vratila, neophodna da bi se pravolinijsko
kretanja klipa, posredstvom klipnjače, prevelo u
kružno kretanje kolenastog vratila.
Što sve kolenasto vratilo pokreće?
Na krajevima kolenastog vratila nalaze se nastavci za
pričvršćivanje prigušnika vibracija, remenica, zamajac itd. S
prednje (uslovno rečeno) strane motora nalazi se završetak
kolenastog vratila na kojem je pričvršćen prigušnik vibracija.
Radi se o ulošku sa metalnim i gumenim delovima
namenjenom umirivanju vibracija (koje uzdužno pomera
kolenasto vratilo). Njegova je uloga prvenstveno ta da
dovoljno „umiri“ kolenasto vratilo kako ne bi puklo ili se na
koji drugi način oštetilo usled preopterećenja. Takođe, na
istom se završetku kolenastog vratila nalaze i nastavci za
spajanje remenica koje pokreću pumpu za vodu, alternator,
bregasta vratila i ostalo.
Takođe, na tzv. prednjem delu kolenastog vratila montiran je
disk za merenje brzine vrtenja. Takav je disk izveden ili u
obliku zupčanika ili po obodu ima rupice (udubljenja).
Optički (ili magnetni) senzor koji se nalazi neposredno uz
ovaj disk šalje informacije središnjem upravljačkom računaru
motora o brzini pomeranja zubaca ili rupica. Taj se podatak
potom preračunava u broj obrtaja motora (broj obrtaja
kolenastog vratila) koji je jedan od temeljnih parametara
potrebnih za rad elektronskog upravljačkog sistem. Pomoću
ovog podatka motor „zna“ u kojem trenutku treba varnicu
dati svječici, kada je potrebno pokrenuti ubrizgavanje goriva
itd.
Podmazivanje radilice
Postoji li i priča za one „koji žele znati
više?“
Posebnih „varijacija na temu“ u priči o kolenastom vratilu gotovo da i
nema. Razlike su tek u broju ležajeva kojima je kolenasto vratilo
pričvršćeno za blok motora i u materijalu od kojeg je izrađeno, kao i
veličini protivtega. Jasno je, da se u motorima visokih karakteristika
(sportski  automobili) pokušava što više smanjiti masa pokretnih delova
kako bi se olakšao rad i povećao najviši broj obrtaja.
Takvi su motori obično opremljeni kolenastim vratilima s malim i
laganim protivtegovima i znatno olakšanim zamajcom. Svakako, pri
niskim brojevima obrtaja ovako će se prerađeni motor prilično tresti što
se u velikoserijskim vozilima nastoji izbeći. Još jedna varijacija je
kolenasto vratilo V motora. Ovakvi motori imaju po dve klipnjače
(suprotnih klipova) spojene na jedan, prošireno sedište kolena. Katkada
se sedište V motora izrađuju i kao dvostruki, s malim (ekscentričnim)
razmakom radi postizanja bolje raspodele sila.
Osovine za poništavanje vibracija
Kako bi se dodatno poništile vibracije koje nastaju u radu motora s unutrašnjim
sagorevanjem, izmišljene su osovine za poništavanje vibracija. Reč je o izumu
engleskog inženjera Fredericka W. Lanchestera iz 1904. koji će praktičnu primenu u
automobilskim motorima doživeti mnogo decenija kasnije. Ovakve osovine najčešće
susrećemo kod 4-cilindričnih rednih motora kod kojih se vibracije ne mogu poništiti
isključivo preciznim uravnoteženjem pojedinih pokretnih delova motora. Naime, 4-
cilindrični redni motori posebnu su problematični u pogledu vibracija stoga što
kretanje klipnjača nije simetrično u odnosu na rotaciju kolenastog vratila (klipovi
koji se kreću prema DMT, odn. GMT nisu uvek simetrični, tj. nisu jednako udaljeni
od gornje ili donje krajnje pozicije).
Sistem za poništavanje vibracija najčešće se sastoji od dve osovine koje se rotiraju u
suprotnim smerovima, brzinom dvostruko većom od brzine rada motora (brzine
okretanja kolenastog vratila). Na ovim se osovinama nalaze ekscentrični tegovi
(jednake mase) čija se inercijska reakcija (zbog suprotnih smerova rotacije osovina)
poništava na vodoravnoj ravnini, no zbraja na vertikalnoj . Upravo je to smer u
kojem se javljaju vibracije nastale neravnomernim kretanjem klipova.
Očekivano, problem ovako nastalih vibracija posebno je
značajan kod 4-cilindričnih motora većih zapremina (po
pravilu, iznad 2000 cm3). Upravo stoga je Porsche na svom
2,5-litarskom  4-cilindričnom rednom motoru modela 944 iz
1982. primenio dve osovine za poništavanje vibracija koje su se
okretale u suprotnim smerovima. Bio je to jedan od prvih
poznatijih primera korišćenja ovog načina rešavanja problema
vibracija u automobilskom motoru. No ipak, konkretnu
konstrukciju za poništavanja vibracija pomoću posebnih
osovina patentirao je Mitsubishi 1975. Komercijalni naziv ove
konstrukcije zvao se Silent Shaft, a bio je prvi puta primenjen
u 4-cilindrilčnim rednim motorima serije G45 (Astron 80).
Svakako, jasno je da se s promenom konstrukcije motora
ovakve vibracije mogu poništiti i bez upotrebe osovina za
smirivanje ili nekog drugog sličnog načina. Jedna od
najpovoljnijih konstrukcija u tom smislu je boxer, ili motor
sa uglom  između redova cilindara od 180 stepeni. Takođe,
motori sa cilindrima u V rasporedu manje su podložni
ovako nastalim vibracijama, posebno oni sa većim brojem
cilindara. Uostalom, neki će se možda i prsetiti anegdote u
kojoj je Ferruccio Lamborghini postavio jaje na poklopac
ventila svog V12 motora kako bi dokazao koliko taj stroj
mirno radi. Dakako, jaje se nije niti pomaknulo 🙂