OSMANSKO OSVAJANJE

BOSNE
Nakon osvajanja Srbije, Osmanlije su namjeravali napasti Bosnu. Bosanski kralj Tvrtko II. nalazio
se u teškim prilikama. Morao je plaćati Osmanlijama godišnji danak od 1437. godine. Kako je
zemlja bila u neprestanim ratovima, nije bilo novaca da se danak plaća redovno, zato je kralj
umjesto danka Osmanskom carstvu morao prepustiti neke tvrđave na istoku zemlje. Time su Turci
dobili dobar položaj iz kojeg su poduzimali navale i pljačke, a ujedno su i malo pomalo islamizirali
bosansko plemstvo. No uz svu ozbiljnost položaja, među bosanskim plemstvom je vladala svađa.
Tvrtka je 1443. naslijedio nezakoniti sin Stjepan Tomaš. 1461. je na vlast došao Stjepan
Tomašević, sin Stjepana Tomaša. Stjepan je prekinuo plaćanje danka sultanu, jer se uzdao pomoći
pape i Matije Korvina, ugarsko-hrvatskog kralja kojeg na kraju nije dobio.

Akindžija
Kad je sultan stigao u Bosnu, kralj je napustio prijestolnicu Bobovac i pobjegao u Jajce, a zatim u
Ključ. Naposljetku je pogubljen. Kraljica majka Katarina pobjegla je u Dubrovnik, a kasnije u Rim.
Kraljev polubrat Sigismund i polusestra Katarina su odvedeni u tursko ropstvo, a žena kralja
Stjepana Jelena je pobjegla u Split, a odatle u Tursku, gdje je živjela do 1495. Prvi oblik
organzacije vlasti na prostorima Bosne bilo je Bosansko krajište. To je bila vojna zona čije je
sjedište bilo u tvrđavi Hodidjed.

Skopsko i Bosansko krajište

Bosanski ejalet Rekonstrukcija Hodidjeda
Na području ovog serhata osmanski velikodostojnik Isa - beg Ishaković do 1462 gradio je dvor Saray. Tako je došlo ime
Sarajevo. Gradio je i Carevu džamiju. Sa ove dvije građevine udario je temelje za buduću prijestolnicu Bosne - Sarajevo

Dvor Saray
Sultan Mehmed II Fatih je 1463. osvojio veliki dio Bosne i osnovao prvu osmansku oblast koja se zvala sandžak
Bosna. U toku daljnih osvajanja u XV i XVI stoljeću formiraju se i drugi sandžaci. Proces ovajanja Bosne je bio
dugotrajan i završen tek 1592. godine kada su Osmanlije zauzeli Bihać. 1580. godine formiran je Bosanski
beglerbegluk ili ejalet. Sjedišta ejaleta su bila do kraja XVIII stoljeća bila u Banjoj Luci, Sarajevu i Travniku
Prvi beglerbeg je bio Ferhat - beg Sokolović. Poznati beglerbeg je bio i Gazi Husrev - beg, koji je
na svojim vakufima ( zadužbinama) 1537. godine učinio Sarajevo prepoznatljivim na prostorima
jugoistočne Evrope.

Gazi Husrev - beg

Najviše je spomenika islamske kulture, zbog pojačane islamizacije, ostalo u Bosni, a ona se u
najvećoj mjeri očitovala na području graditeljstva. Kultura se jače razvila u gradovima u kojima je
bila koncentrisana vojno-upravnog aparata i novodošli kolonisti kao širitelji nove kulture.
Jedina katolička institucija koja je djelovala na području Bosne bili su franjevci
Ali Selimović
Kerim Zulčić
VII-3
Izvor Udžbenik Historije za 7 razred i Web stranice