ŠIZOFRENIJA

Adela Zukić
Lejla Zolota
 UVOD
Šizofrenija je opasna psihička bolest kod koje pacijenti imaju različitu
percepciju stvarnosti. Šizofrenija može uključivati ​halucinacije,
iluzije i duboko abnormalne misli i ponašanja koja mogu otežati
funkcioniranje u svakodnevnom životu.
 01
ŠIZOFRENIJA
 ŠIZOFRENIJA
Šizofrenija se podjednako često
javlja u svim dijelovima svijeta i
u svim kulturama. U prosjeku će
jedna osoba od 100 živorođenih
oboljeti od šizofrenije.
Šizofreni bolesnici umiru
ranije od prosjeka određene
populacije. Razlog tome je u
relativno velikom broju suicida
u šizofrenoj populaciji.
Poznato je da 10-20%
šizofrenih bolesnika život
završe samoubojstvom.
„Kako je ludilo u višem smislu početak
svake mudrosti, tako je i šizofrenija
početak svake umjetnosti, svake
fantazije.” Hermann Hesse
 02
EPIDEMIOLOGIJA
EPIDEMIOLOGIJA
01
Šizofrenija pogađa oko 0.3–
0.7% ljudi tijekom života,ili 24
milijuna ljudi u svijetu.
03
Pojava simptoma je oko 20-28
godine života u muškaraca i 26-
32 godine života u žena.
02
Pojavljuje se 1,4 puta češće u muškaraca
u odnosu na žene i uglavnom se u
muškaraca javlja u ranijoj dobi
04
Šizofrenija u pedijatrijskoj dobi je
vrlo rijetka, kao i pojava bolesti u
srednjim i kasnim godinama života.
 SVJETSKA POPULACIJA

185-218 218-262 262-295

„Šizofreni um nije toliko podijeljen koliko
razbijen. Volim reći da je šizofrenija
poput budne noćne more.” - Elyn Saks
 03
ETIOLOGIJA
 ETIOLOGIJA
Uzrok šizofrenije se jos uvijek istražuje, no poznato je da ima jaku
biološku podlogu. Dokazana je na temelju građe mozga i genetike.
Najčešće promjene u građi mozga jesu povećanje ventrikula,
proširenje sulkusa, smanjenje intrakranijalnog i cerebralnog
volumena, te dolazi do smanjenja pojedinih regija u mozgu
(temporalnog ili frontalnog režnja).
 Ako dolazi do promjene u
građi mozga zasigurno
dolazi do drugačije tehnike
funkcioniranja.
Kod šizofrenih bolesnika javlja se
smanjen regionalni cerebralni
protok u frontalnom režnju te kad
pristupe neuropsihijatrijskim
testovima rješavaju ih sa
teškoćom.
Frontalni ili čeoni režanj
zadužen je za različita
planiranja, organiziranja i
emocije.
Neuropsihijatrijski testovi
koriste u svrhu aktivacije
frontalnog režnja.
 POSTOTAK
SRODSTVO
ŠIZOFRENIJE

Unuci 3.7%

Brat/sestra i
jedan oboljeli 16.7%
roditelj

Brat ili sestra 10.1%

Djeca oba
46.3%
oboljelih roditelja
 „Uvijek su mi pokušavali pomoći, ali s
šizofrenijom je bilo teško dobiti pomoć.” -
Robert Lawton
 04
KLINIČKA
SLIKA
POZITIVNI SIMPTOMI
Halucinacije, sumanute
misli, smetenost, poremećaj
motoričkog ponašanja.
NEGATIVNI SIMPTOMI
Osjećaj zaravnjenosti,
alogija, anhedonija,
avolicija.

KOGNITIVNI POREMEĆAJI
Početak bolesti može biti nagao ili postupan, a podložnost šizofreniji može
se naslutiti u prethodnom ponašanju :

ČUDNOM EKSTERIČNOM

IZOLACIJOM POVLAČENJU
„Šizofrenija može biti nužna posljedica
pismenosti.” - Marshall McLuhan
 05
DIJAGNOSTIKA
DIJAGNOZA ŠIZOFRENIJE

Dijagnoza shizofrenije temelji se na:

● Anamnezi;
● Kliničkoj slici;
● Psihijatrijskom razgovoru;
● Dijagnostičkim pretragama;

U svijetu se primjenjuje Međunarodna klasifikacija

bolesti ili MKN-10 i Dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje ili DSM-5.
 Opći dijagnostički kriterij za šizofreniju prema MKB-10
Disocirano mišljenje,
Slušne halucinacije koje dolaze inkoherentan i nerazumljiv
govor, neologizmi Bolesnik komunicira sa
iz drugog dijela tijela
izvanzemaljcima ili slično,

Nametanje ili oduzimanje Gubitak interesa, Zakočenost tijela, bizarni i

misli, jeka ili emitirane besciljnost,zaokupljenost neprirodni položaj tijela,
misli sobom, socijalno uzbuđenost...
udaljavanje.
Opći dijagnostički kriterije za šizofreniju prema DSM-5

HALUCINACIJE KATATONO
PONAŠANJE

SUMANUTOST DISOCIRANI GOVOR

DIJAGNOSTIČKE
•METODE
U postavljanju dijagnoze šizofrenija,
ne postoje standardne laboratorijske
pretrage kao na primjer za dijabetes
mellitus. U praktičnom radu
uobičajeno se rade slijedeće pretrage:
kompletna krvna slika (KKS), analiza
urina, testovi funkcije štitnjače,
jetrene transaminaze,
elektrokardiogram (EKG),
kompjuterizirana tomografija (CT),
cerebralni protok krvi,
elektroencefalogram (EEG),
magnetska rezonanca (MR),
neuropsihologijsko testiranje.
Demoni šizofrenije žive u mojoj glavi. - Wesley Willis
06
TERAPIJA
 TERAPIJA
• Jasan uzrok šizofrenije stručnjaci nisu definirali pa se
liječenje shizofrenije temelji na eliminiranju simptoma
bolesti.

• Po modernoj medicini shvaćanja ni jedan simptom ili skup

simptoma ne mogu se izdvojiti ili potvrditi da su tipični za
šizofreniju.

• Prema tome u pojedinih bolesnika mogu biti prisutni svi

simptomi, ali ni jedan simptom nije prisutan u svih
bolesnika

• Liječenje šizofrenije uključuje različite vrste lijekova, na

slijedećim stranicama izdvojeni su neke od njih a to su
antipsihotici i antidepresivi.
 ANTIPSIHOTICI

Oni ublažavaju simptome šizofrenije ili ih u potpunosti

uklone. Obično se uzimaju svakodnevno u obliku
tableta.Djeluju na taj način da ublažavaju psihotične ANTIDEPRESIVI
simptome kao: halucinacije, sumanute misli, poremećaj
percepcije, strah, nemir, nesanica

Antidepresivi su lijekovi koji se koriste za uklanjanje simptoma

depresije što se očituje kod
pomanjkanja veselja, elana i inicijative. Uklanjaju osjećaj straha,
poboljšavaju raspoloženje i na taj način potiču na elan.
PSIHOSOCIJALIZIRANA TERAPIJA

PSIHOSOCIJALNA RADNA OKUPACIJSKA

• Radna terapija služi da bi se oboljela • Cilj ove terapije je da bolesnici
• Psihosocijalna terapija pomaže
osoba vratila u svoj svakodnevni život, a manje razmišljaju o svojim
oboljelom o učenju i korištenju
ujedno je to simptomima i problemima što
vještina za suočavanje i rješavanje
dobra priprema i motivacija za rad prije se postiže kreativnošću.
svakodnevnih izazova.
otpuštanja s bolničkog liječenja
„Od svih stvari koje sam izgubio, najviše
mi nedostaje um.”- Mark Twain