MEDVJED

OSOBINE,ŽIVOTNI PROSTOR,HRANA,RAZMNOŽAVANJE
MEDVJED

• medvjedi (Ursidae), por. sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). To su velike,

snažne životinje kratkog repa, obrasle gustim krznom crne, smeđe, žućkaste,
sivkaste ili bijele boje.
OSOBINE
• Građom tijela, sve vrste medvjeda su međusobno vrlo slične. Tijela su
im zbijena, glave okrugle a udovi relativno kratki i vrlo snažni. Oči su
male, a uške okruglaste i uspravne. U izduženoj njuški imaju, ovisno o
vrsti, 40 ili 42 zuba. Noge završavaju s pet prstiju s kandžama koje ne
mogu uvući. Hodaju na tabanima koji su uglavnom dlakavi, osim kod
vrsta koje se često penju na drveće, kao kod sunčevog medvjeda čiji
su tabani goli. Rep im je samo maleni patrljak. Krzno im je dosta
dugačko i jednobojno, smeđe, crno ili bijelo.
ŽIVOTNI PROSTOR

• Medvjedi danas žive u Euroaziji i Americi, pri čemu u Južnoj Americi

 nastanjuju samo njen sjeverozapadni dio. U zapadnoj i srednjoj 
Europi postoje još samo reliktni ostaci. Danas u Africi više nema
medvjeda.
NAČIN ŽIVOTA

• Svi su medvjedi samotnjaci, a aktivni su u sumrak i noću (jedina iznimka

su bijeli medvjedi). Spavaju uglavnom u špiljama, šupljim stablima ili
jamama u tlu. Obično se kreću polako, no u trku mogu razviti brzinu i do
50 km/h. Medvjedi su u pravilu dobri penjači (naročito sunčev medvjed), a
i izvrsno plivaju.
• Neke vrste hladne, zimske mjesece provode u zimskom mirovanju. To nije
pravi zimski san. Tijekom kasnog ljeta i jeseni skupljaju zalihu masnoća,
da bi se za zimu povukli u zimsko sklonište.
HRANA

• Medvjedi su oportuni svežderi koji se, već prema godišnjem dobu, u različitim

omjerima hrane biljnom i životinjskom hranom.
• Kod većine medvjeđih vrsta voće i drugi dijelovi biljaka čine najveći dio ishrane
koju samo dopunjavaju kukcima, njihovim larvama i malim kralježnjacima kao što
su ribe i glodavci. Ponekad ubiju i neku veću životinju do veličine jelena, a
povremeno, ako se pruži prilika, napadaju i stoku. Drugačiji obrazac prehrane
postoji samo velikih panda koje se hrane gotovo isključivo bambusom, te bijeli
hmedvjedia koji su jedini pretežni mesožderi u ovoj grupi.
RAZMNOŽAVANJE

• Svakih jednu do četiri godine ženka donosi na svijet mladunče. Većina

rođenja mladunaca događa se u zimskim mjesecima, u vrijeme
zimskog mirovanja ženke. No, parenje se kod većine vrsta odvija
mjesecima ranije. Kod većine vrsta je dokazano da se oplođeno
jajašce mjesecima zadržava u uterusu prije nego što dođe do nidacije.