Egipat

Afan Ćudić
Geografski
polozaj
 Egipat je država u
sjeveroistočnoj Africi i
jugozapadnoj Aziji (Sinajski
poluotok).
 Leži između Sredozemnoga
mora na sjeveru, Izraela
(duljina granice 255 km) i
Palestine (Gaza; 11 km) na
sjeveroistoku, Crvenoga mora
na istoku, Sudana (1273 km)
na jugu i Libije (1115 km) na
zapadu; obuhvaća 1 010 408
km², od toga 951 206 km² u
Africi i 59 202 km² u Aziji.
Reljef

 Egipat je pustinjska zemlja (više od 90% površine), a sastoji se od

četiriju različitih prirodno-geografskih cjelina: Zapadne pustinje
na lijevoj obali Nila, Istočne (Arapske) pustinje na desnoj obali
Nila, doline i delte Nila između njih te Sinaja, poluotoka (u Aziji)
smještenog između Sueskog i Akapskog zaljeva.
 Egipat južno od Kaira naziva se tradicionalno Gornji Egipat, a
područje sjeverno od Kaira Donji Egipat. Zapadna pustinja (dio
velike Libijske pustinje) zauzima dvije trećine površine zemlje, a
proteže se zapadno od doline Nila. Njezin je sjeverni i srednji dio
pjeskovit i šljunkovit, a južni dio kamenit (ravnjak Gilf el-Kebir).
 Karakteristične su prostrane zavale, od kojih neke leže ispod
razine Sredozemnoga mora (Kattara –133 m, Faijum –45 m). U tim
su zavalama zbog blizine podzemnih voda nastale oaze (Faijum,
Dahla, Harga, Baharija, Siva i dr.).
Reljef

 Istočna pustinja zauzima prostor između desne

obale Nila i crvenomorske obale (duga 1941 km).
Uglavnom je kamenita (hamada), raščlanjena
dubokim vadijima; strmo se spušta prema obali
Crvenoga mora. Građena je od pješčenjaka,
vapnenca, granita i bazalta.
 Četvrtu cjelinu čini Sinaj, poluotok koji geografski
pripada Aziji. Na njegovu se južnome dijelu uzdižu
granitne planine iznad 2000 m: Gabal Katrina (2629
m; najviši egipatski vrh), Sinajska gora (Gabal Musa
ili Mojsijeva planina; 2285 m) i dr. Prema sjeveru
planine prelaze u pustinjski ravnjak (500 do 1000 m)
koji se postupno spušta prema pjeskovitoj obalnoj
nizini Sredozemnoga mora (duljina obale 995 km).
Klima

 Egipat leži u suptropskome pojasu.

 Postoje samo dva godišnja doba: ljeto i zima. Ljeto
traje od maja do septembra, a blaga zima od oktobra
do marta. April je mjesec smjene godišnjih doba.
Prosječna je ljetna temperatura od 26,2 °C u
Aleksandriji do 35,2 °C u Asuanu; maksimalna ljetna
temperatura posvuda je viša od 30 °C (Kairo 33 °C,
Asuan 41 °C). Zime su blage.
 Prosječna je zimska temperatura od 13,6 °C u
Aleksandriji do 16 °C u Asuanu; minimalna zimska
temperatura ne pada ispod 9 °C, a maksimalna može
dosegnuti 23 °C. Godišnja količina oborina je mala,
smanjuje se od sjevera (Aleksandrija, 166 mm) prema
jugu (u Kairu 50 mm), a u Gornjem Egiptu je gotovo i
nema (Luksor 4,0 mm). Kiša pada uglavnom zimi, a
pojavljuje se u vidu kratkotrajnih pljuskova.
Klima

 U Donjem Egiptu (sjever zemlje)

puše ljeti sa sjevera etezijski
vjetar, a u proljeće s juga i
jugozapada hamsin, koji donosi
veliku količinu prašine. On povisuje
temperaturu otprilike za 2 °C i
smanjuje vlagu do 10%.
Hidrografska mreža

 Jedina rijeka stalnoga toka je Nil (6650 km), protječe

cijelom duljinom Egipta (1532 km) bez ijednoga
značajnijeg pritoka (tek povremeni tokovi) te
prostranom deltom ispresijecanom mnoštvom kanala
utječe u Sredozemno more.
 Radi natapanja doline Nila izgrađeno je nekoliko brana
i akumulacijskih jezera. Najveća je Asuanska visoka
brana (1959−70) iza koje se nalazi Naserovo jezero
(5250 km²) s kapacitetom od 169 milijarda m³ vode.
 U najvećem dijelu Egipta prevladavaju pustinjski
krajolici (pješčane dine i kamenite površine) s
oskudnom kserofitnom vegetacijom, samo na
natapanim područjima uz Nil i u oazama uspijeva bujna
suptropska vegetacija (akacija, datuljina palma).
Stanovništvo
 Prema popisu stanovništva iz 2017. u Egiptu živi 94 798
827 st. Gustoća naseljenosti iznosi 93,8 st./km² i viša
je od afričkoga prosjeka (40 st./km²), ali je
stanovništvo vrlo neravnomjerno raspoređeno. U
Donjem Egiptu, uz Nil i njegovu deltu (5,5% teritorija
Egipta) živi oko 98% ukupnoga stanovništva, a gustoća
doseže do 2000 st./km²; tu se nalaze i najveći gradovi
(Kairo, Aleksandrija i Port Said). To je ujedno i razlog
zbog kojega se Egipat naziva darom Nila.
 Pustinjska prostranstva u unutrašnjosti, izuzev oaza,
gotovo su nenaseljena (0,5–3 st./km²). Etnička
struktura vrlo je homogena; prevladavaju Egipćani
(99,6%; arabizirani potomci starih Egipćana), Nubijci
(oko 400 000) žive uz granicu sa Sudanom, Berberi u
oazama, a beduini u pustinjama (najviše ih ima na
Sinaju). Znatan je i broj izbjeglica (oko 250 000 )
uglavnom iz Sudana i Sirije, koji žive u izbjegličkim
logorima. Po vjeri su muslimani (89,0%), kršćani
(10,0%; od čega 95,0% pripadnika koptske crkve, ostalo
su grkokatolici i protestanti), židovi (0,2%) i dr. (0,8%).
Privreda

 Kroz istoriju Egipta glavna privredna

delatnost je bila poljoprivreda uprkos
činjenici da je 95 % zemljišta pod neplodnim
pustinjama. Ono što najviše uspeva na ovim
prosorima je pamuk, vrlo važan izvor novca.
Prva modernija industrijska postrojenja
pojavila su se 1930-ih godina. Industralizacija
je porasla 1960-ih kada je većina
industrijskih postrojenja dospelo u državne
ruke. Krajem 20. veka pojavili su se i drugi
važni izvori novca od turizma i nafte. Uprkos
razvoju privrede i društvenom napretku,
Egipat je relativno siromašna zemlja.
Zanimljivosti

 Egipatske piramide predstavljaju građevine u obliku piramida koji su sagrađeni u

drevnom Egiptu te se smatraju najvećim spomenikom i najspektakularnijim
dostignućem te civilizacije. U Starom vijeku su se smatrale jednim od sedam svjetskih
čuda. Većina ih je sagrađena u periodu Starog i Srednjeg egipatskog kraljevstva.
Najpoznatije su piramide u Gizi, odnosno Keopsova piramida. Služile su kao grobnice
egipatskim faraonima.
 Vjeruje se da su se tehnike koje su korišćene za izgradnju egipatskih piramida prvobitno
razvijale kroz veliki broj pokušaja i učenja na greškama i kasnije prilagođavane
ekonomskim iskustvima i ljudskim resursima u preko hiljadu godina dugom periodu
izgradnje piramide.

 Nedavno otkriveni grobovi radnika pokazali su kako su piramide građene i koliko su

radnici bili važni: radnici na piramidama su bili plaćene zanatlije, a ne robovi, i imali su
svoj grad u Gizi.
 Vjeruje se da oblik egipatskih piramida predstavlja praiskonsku humku od koje je, po
vjerovanju Egipćana, nastala zemlja