CARSTV

O
GLJIVA Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek u Čakovcu
Kolegij: Prirodoslovlje 4
Klaudija Fortun, Tena Lesjak, Valentina Zanjko, US2
 METODE I CILJ

METODE
• prikupljanje podataka

CILJ
• poznavanje glavnih značajki gljiva
GLJIV
E
• najrasprostranjeniji živi organizmi na zemlji
• ne vrše fotosintezu
• carstvo za sebe
• velika biološka i ekološka važnost
GRAĐA
GLJIVE
• Nemaju prava tkiva
• Građene od niza stanica
• Hife- jako tanke niti 🡪 stvaraju micelij
• 3 dijela: 1. nadzemni dio- klobuk
2. podzemni dio- stručak
3. osnova
Slika 1. Građa gljive.
 Algašice
• većinom prilagođene na nametnički način života
• hife ograđene su staničnom stijenkom od celuloze
• Žive u vodi ili vlažnim staništima
• U miceliju nemaju poprečnih stjenki
• peronospore
Plodovi vinovce loze zbog snažnije zarazeperonosporom
smežuraju se i osuše
 Mješinarke
• najveća i najraznovrsnija skupina gljiva
• od velike su važnosti za čovjeka.
• stvaraju jestiva plodišta, poput smrčka, narančaste
zdjeličarke i podzemnih tartufa
• druge plodišta ne stvaraju ili su mikroskopskih
veličina
• Smrčak
 Stapčarke
• Skupina gljiva čije plodište možemo
podijeliti na stručak i klobuk
• S donje strane klobuka nalazi se himenij u
kojem rastu spore unutar sporangija
• Himeniji- mogu biti različitih oblika
Razmnožavanje gljiva
SPOLNO RAZMNOŽAVANJE
• spajaju je dvije spolne stanice (gamete)
• kada se gamete spoje nastaje zigot 🡪 nova gljivica
(sadrži kombinaciju gena)

NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE
• bez spolnog procesa
• jedna matična stanica
• fragmentacija, pupanje, stvaranje spora
Slika 2. Razmnožavanje gljiva
Gdje stanuju gljive?
• za razvoj potrebno mnogo vlage🡪 zasjenjena mjesta,
vlažne šume
• rubovi šuma, livade, pašnjaci, polja, parkovi,
voćnjaci,…
• dubina tla i prisutnost podzemnih voda
• različiti dijelovi biljaka
Kako se gljive hrane?
• razgradnja
• simbioza
• parazitiranje
 Jestive gljive
• važan izvor hrane
• veliki broj
• šampinjoni, vrganji, lisičarke, tartuf,…
Kako izgledaju
jestive gljive?
• ispod šešira nalazi se cjevasti sloj
• iz njih proizlazi ugodan miris
• šeširi imaju karakterističan izgled i boju za svoju
raznolikost
• površinski insekti – kukci i crvi
 Otrovne gljive
• sadrže toksine koji mogu biti opasni po
život
• izazivaju trovanje kod ljudi i životinja
• mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih
problema
• zeleni pupavac, mušmula, rubičasta
smrčka, smrtna gljiva
Kako prepoznati
otrovne gljive?
• boja ljepljiva kapa u nekim sortama;
• obezbojenje nogu – kada se reže, pojavljuje se
neprirodna boja;
• odsutnost crva i insekata unutar i na površini –
ne podnose otrov gljivica;
• nedostatak cjevastog sloja ispod šešira.
RAZNOVRSNOS
T
GLJIVA
 Plijesni
• višestanične ili jednostanične gljivice
• na kruhu, voću, siru...
• antibiotik penicilin se dobiva iz gljivica
 Kvasci
• jednoćelijske gljivice
• nespolno razmnožavanje (pupanjem i sporama)
• pivski, vinski, pekarski kvasac
 v
PECURKA
• jestiva gljiva
• porodica listićarke
• dosta promjenjiva i varijabilna
• klobuk bijele boje- 4-8 cm
• listići s donje strane ružičasti- kod mladih gljiva
• kod starijih gljiva listići - čokoladno smeđe boje
• livade, pašnjaci
• razmnožavanje: nespolno, sporama
 JESTIVE
GLJIVE
v
Vrganj Lisicarka Bukovaca
• Boletus edulis • Cantharellus cibarius • Pleurotus ostreatus
 Tartufi
• rastu 30 cm duboko u zemlji u simbiozi
sa mladim dijelovima korijenja drveća
• gospodarski iznimno važne gljive
 v
Mljecnica Šampinjoni
• Lactifluus vellereus • Agaricus bisporus
 OTROVNE
GLJIVE
Muhara
Ludara Bljuvara
• Rubroboletus satanas • Amanita muscaria • Russula emetica
 Panterova Zelena
muhara pupavka
• Amanita pantherina • Amanita phalloides
LJEKOVITE
GLJIVE
 Hrastova sjenica
• u Kini lingchi gljiva besmrtnosti, u Japanu reishi
• sadrži: šećere, proteine, mikroelemente, Fe, P, Zn, Se
 Judino uho
• podsjeća na ljudsko uho
• popularna u azijskoj kuhinji
• koristi se u malim količinama
• 150 g svježih ili 15 g suhih tjedno
 Zašticene
, gljive u
hrvatskoj
• Cystodermella cinnabaring – Crvena hrapavica
• Boletinus cavipes – Šupljonogi ariševac
• Hygrophorus russula – Medenka
• Langermannia gigantea – Golema ćelavica
• Phaeomarasmius erinaceus – Ježasta zrnoglavka
• Phyllotopsis nidulans – Gnjezdasti listar
PRAVILA PRILIKOM BRANJA
GLJIVA
• 1. Treba sakupljati samo one vrste, koje smo do sada već
sigurno upoznali.
• 2. Ako se na terenu nađu i nepoznate gljive, treba ih odvojiti
u posebnu vrećicu, i kod kuće kroz literaturu odrediti
• 3. Ubrane vrste treba nositi isključivo u pletenim korpama od
pruća, papirnim ili platnenim vrećama.
• 4. Gljive ne treba čupati, tako se trajno oštećuje micelija.
• 5. Ubrane gljive treba što bolje četkicom i nožem očistiti na
terenu
• 6. Nikada ne treba brati suviše mlade primjerke, ali ni
prestare i već sklone kvarenju.
• 7. Nikada ne treba brati gljive kraj puteva, i na zagađenim
mjestima.
 ZANIMLJIVOST
I
• najrasprostranjeniji su živi organizmi
• Rimljani su ih zvali hranom bogova
• teško su probavljive, čak i one najkvalitetnije
• kod čišćenja treba odstraniti samo ono
najnužnije
 LITERATURA

1. Gljive – Biologija 2 (e-skole.hr)

2.Gljive – Wikipedija (wikipedia.org)
3. Dom i dizajn - Najpopularnije jestive gljive: kako ih
prepoznati i ubrati (jutarnji.hr)
4. gljive | Hrvatska enciklopedija
HVALA NA
PAŽNJI!