Monarhija u razvijenom srednjem

vijeku
Monarhije
Nekoliko procesa u političkoj povijesti dominira
razdobljem 11.-13. st.

1. monarhija u Engleskoj

Razvoj prvo centralizirane (11. st.) monarhije
12.-13. st. temelji za kasniju parlamentarnu monarhiju

2. uspješan razvoj centralizirane monarhije u

Francuskoj
Temelji za razvoj apsolutne monarhije

3. raspad centraliziranog Svetog Rimskog Carstva

Sveto Rimsko Carstvo
Do kraja 11. st.

Najcentraliziranija država u Europi

Najkvalitetnija organizacija vlasti

Temelji u otonskoj renesansi 10. st.

Ali u 12.-13. st. Carstvo je fragmentirano u čitav niz

manjih pokrajina / vojvodstava / samostalnih političkih
jedinica (stanje koje će potrajati do 1871.)
Snag a Ca rstva u 1 0 . i 11. s t.

Otonska dinastija (919.-1024.) – uspješna centralizacija

Ideja obnove jakog centraliziranog carstva po uzoru na
Karla Velikog

Ograničavanje uspona plemstva i samostalnih feudalnih

gospodara

Zaštita carstva od normanskih napada

Sredinom 11. st. – postavljanje papa i crkvenih

dužnosnika – vrhunac laičke investiture
Razlozi raspada centraliziranog Carstva

Samostalan razvoj talijanskih komuna

Uspon Venecije – 12.-13. st. trgovačka velesila

Reforma Crkve i uspon Papinske monarhije

Sukob oko investiture u 11. st. – autoritet cara slabi i

kod njemačkih biskupa i plemstva

Kulturalne razlike Italije i Njemačke

Kraj 11. i početak 12. st.
Slabosti države
Neefikasan porezni sustav – vladari nemaju stalne
prihode
Sve manje poreza pod izravnom carskom vlasti
Neuspjeh stvaranja odane carske vojske
Uspon plemstva – stvaranje vojske odane plemićima
Uspon Crkve – jačaju njemački biskupi kao svjetovni
gospodari i kao zemljoposjednici
Italija

Politička razjedinjenost i fragmentiranost

Stvaranje dviju političkih opcija

1. Gvelfi: podržavaju pape

2. Gibelini: podržavaju cara

Porijeklo
Gvelfi – naziv po bavarskoj plemićkoj obitelji Welf
Protivnici Hohenstaufovaca

Gibelini po dvorcu i utvrdi Weiblingen

Središnja utvrda obitelji Hohenstaufen
Hohenstaufen – švapska (Würtenberg) velikaška
obitelj
Sukob oko investiture i nasljedstva

11. st. u SRC prva veća politička raslojavanja na

papine i carske pristaše
No, tada se još ne korist naziv gvelfi i gibelini

Nakon smrti Henrika V. Salijskog 1125. dvije stranke:

sukob za carsko prijestolje

Gibelini (Hohenstauffovci): Fridrik i Konrad (on će

postati car Konrad III.)
I gvelfi (obitelj Welf): Henrik Ponosni
Fridrik Barbarossa (1152.-1190.)
Pokušaj obnove vlasti u Italiji

Protiv njega okupljena Lombardska liga 1167.

Čine je prvo 26, kasnije 30 talijanskih gradova

(sjeverne Italije)

Liga daje podršku papi Aleksandru III. u njegovim

nastojanjima da smanji utjecaj cara
Najvjerojatnije se u tim sukobima prvi put javlja izraz
gvelfi i gibelini u smislu papinskih i carskih pristaša

Mir u Veneciji 1177.

Uspjeh talijanskih gradova – otvoren put samostalnom
razvoju
Samo nominalna vlast cara
Engleska
Nakon normanskog osvajanja (Vilim Osvajač 1086.) –
razvoj jake centralizirane monarhije

Razvoj administracije iz jednog centra

Efikasan državni aparat – kontrola kraljevih službenika

Suradnja s plemstvom

Ideja parlamentarizma u 13. st.

11. st.
Vilim Osvajač

Kontrola dodjele lena – nagrađuje odane vazale

Ne dopušta stvaranje nasljednih lena i nasljednih

vojvodstava

1086. Zakletva u Salisburyju – homagium svih plemića

Demonstracija kraljeve moći

1086. Domesday book – nadzor svih posjeda u Engleskoj

 Druga polovica 11. st. i 12. st.

 Ekonomski razvoj
 Kraljevska kuća potiče razvoj kovnica novca

 Vojni razvoj
 Podizanje utvrda

 Sudstvo i pravo
 Kralj: vrhovni sudac,
 Sva državna tijela izravno odgovaraju kraljevim službenicima (npr. šerifu)

 Kultura
 Stapanje pravnih, običajnih, kulturalnih karakteristika Anglosasa i Normana
i stvaranje jedinstvene engleske kulture
12.-13. st.
Engleski kraljevi nastavljaju politiku centralizma
Ali postupni prijelaz na “parlamentarnu” monarhiju

Razlozi

Uspon plemstva

Uspon crkvenih institucija u Engleskoj

Raspad lenskog sustava nagrađivanja

Plemstvo
Henrik II. (1154.-1189.)
Začetnik dinastije Anjou-Plantagenet (Plantagenet): 1154.-
1485.

Daje privilegij plemstvu da ne mora obavljati vojnu službu

za kralja u zamjenu za novac

Pozitivno: novac korišten za plaćeničku vojsku

Negativno: plemstvo – sve veća samostalnost i politički

utjecaj
Odnos s Crkvom
Henrik II. – nastojao ustanoviti kontrolu nad Crkvom
* U Francuskoj uglavnom suradnja Crkve i države 12.-
13. st. s potpunom dominacijom kralja u 14.
Engleska: neuspjeh kralja da ostvari apsolutnu kontrolu

Sukob s najsnažnijom crkvenom osobom u Engleskoj:

Thomasom Becketom, nadbiskupom Canterburyja
Ubojstvo Thomasa Becketa
Becket
Becket (1162.-1170.)

Nastoji očuvati crkvene privilegije i posjede

Ubijen u katedrali (u Canterburyju)

Pretpostavlja se da je ubijen na kraljev nalog

Događaj izazvao duboko nepovjerenje crkvenih

institucija prema kraljevskoj vlasti
Pravni sustav
Kraljevi 12.-13. st. – reformirali pravni sustav
Nastoje regulirati sva postojeća prava:
Tradiciju anglosaskog;
Normanskog;
Običajnog prava
I ustanoviti jedan jedinstven pravni sustav

Npr. Henrik I. (1100.-1135., sin Vilima Osvajača) –

služi se institucijom kraljevih sudaca – u ime kralja
sudovali u okruzima
Henrik II.

Poznat i kao “otac engleskog običajnog prava”

Ustanovio mrežu kraljevskih sudaca

Inicirano tzv. Veliko vijeće porotnika

25 osoba koje su bile zadužene prikupiti i kralju predstaviti
ljude sumnjiva ponašanja i kriminalnih aktivnosti

Oko 1200.
Ustanovljena nova skupina porotnika
12 osoba – pravo na odlučivanje u kaznenim i općenito
civilnim parnicama
13. stoljeće
Slabi autoritet kralja – naročito za Ivana I. (1199.-1216.)
Ivan bez Zemlje; John Lackland (Sans Terre)

Gubi posjede u Francuskoj zbog jake političke i vojne kampanje Filipa

Augusta

Sukobi s bratom Rikardom I. (Lavljeg Srca)

Nepopularan i zbog velikih nameta u ratu s Francuzima

Visoko plemstvo ga prisiljava na izdavanje dokumenta pod nazivom Magna

Carta 1215. (Magna Carta Libertatum)
Magna Carta Libertatum
Ograničava kraljevsku moć

Kralj je kao i ostali subjekt podložan pravu (nije apsolutan i

nedodirljiv u odlučivanju)

Mora poštivati zemljovlasnički poredak

Običajno pravo i regalno pravo plemstva

Mora vladati i razrezivati poreze samo uz pristanak i suglasnosti

plemstva 
Kralj je kao i ostali subjekt podložan pravu (nije apsolutan i
nedodirljiv u odlučivanju)
Mora poštivati:
Zemljovlasnički poredak
Prava plemstva
Vladati i razrezivati poreze samo uz suglasnost plemstva

Sudovanje – kralj nije apsolutni sudac

Optuženi ima pravo na sudovanje plemićkog suda (tj. osoba
istoga društvenog i pravnog položaja)

* Tek će postupno s vremenom ovaj dokument postati primjenjiv

na sve Engleze – u početku se odnosi samo na plemstvo
Začeci parlamentarne monarhije

Kralj se morao konzultirati s plemstvom i sa svojim

službenicima

Anglosaksonski witan

Vijeća 12.-13. st.

Ključno: stvaranje VELIKOG VIJEĆA
Za vrijeme Henrika III. (1216.-1272.): pobuna koju vodi
Simon de Montfort (1263.-1264.) – rezultirala prisvajanjem
krune
De Montfort u VELIKO VIJEĆE sazvao:
Predstavnike visokog plemstva
Nižeg plemstva (po dva viteza iz svakog okruga)
Stanovnike gradova (dva građanina iz svakog grada)
Predstavnike crkvenih institucija

Pobuna je ugušena nakon godinu dana, ali se nastavila praksa

sazivanja predstavnika ovih slojeva
Edvard I. (1272.-1307.)
Saziva Parlament 1295.

Svaki okrug i grad trebali poslati po dva predstavnika

Savjetodavno tijelo kralja
Izglasavanje poreza

Parlament se postupno dijeli na “House of Lords” i

“House of Commons”
Odluke o porezima i pravo izglasavanja zakona
Francuska
Dinastija Capet 987.-1328. (začetnik Hugo Capet)

Od kraja 11. st.-poč. 14. st.

Stvoreni temelji za apsolutnu monarhiju = model

monarhije u kojoj je sva vlast koncentrirana u rukama
vladara  
Ostvarili su nekoliko ciljeva:

Kontrola nad kraljevskim posjedima

Naročito nad strateškim područjem Ile de France

Povećanje kraljevskih posjeda (uglavnom osvajanjem

stranih posjeda u vlasništvu engleskih posjednika)

Kontrola nad plemstvom

U 12. st. – političkih uspjeh popraćen demografskim i

gospodarskim rastom
Filip August (1180.-1223.)
Iz sukoba s Engleskom oko pokrajina Normandije,
Bretanje, Mainea, Anjoua, Poitoua, Akvitanije i
Gaskonje, izlazi kao pobjednik

Ostvaruje autoritet prema vojvodama ovih pokrajina i

općenito nad plemstvom

Nakon pobjede kraljevskoj kruni prisvaja nove

teritorije i širi kraljevski posjed
Filip August

Efikasna:
Kraljevska vojska
Administracija
Porezni sustav – sistem prikupljanja stalnih poreza

Vanjski pokazatelj moći – započinje gradnju katedrale

u Parizu: Notre Dame

Potiče razvoj školstva i osnutak Pariškog sveučilišta  

Razvoj gradova

Kapetovići potiču razvoj gradova i novog gradskog

staleža trgovaca i obrtnika kojima daju privilegije

Na taj način stječu ekonomske i političke partnere –

stvorena protuteža plemstvu

Još jedan način kontrole plemstva – ograničavanje

njihovog političkog organiziranja
U Francuskoj nije došlo do razvoja parlamenta kao
reprezentativnog tijela

Generalni staleži – plemstvo i svećenstvo – nisu se

sastajali na redovitoj bazi

Porezni sustav – ustanovljen tako da kralj može

samostalno bez sazivanja generalnih staleža razrezati
poreze

Do razdoblja Filipa IV. Lijepog (1268.–1314.) –

Francuska je u potpunosti centralizirana monarhija
Filip IV. Lijepi
Ustanovljeni su temelji za apsolutnu monarhiju

Do te mjere moćan da kontrolira crkvu u Francuskoj zbog čega

ulazi u sukob s papom Bonifacijem VIII.

Sukob zbog
1. Biskupije Pamiers
 Postavljanja biskupa
 Patronata

2. Oporezivanja svećenstva
Filip nameće porez svećenicima za svoje osvajačke pohode
Sukob u Anagniju
Snage francuskog kralja i dio svrgnutih kardinala
(oponenata pape)

Zauzimaju papinu rezidenciju u Anagniju

Taj čin označava propast Bonifacijevih nastojanja

i začetke ovisnosti papinstva o francuskom kralju
Francuska u 14. stoljeću