Liberalizam

Radila: Munira Alić

Profesorica: Jasmina Muminović
• Liberalizam je politička filozofija koja veliča max slobode pojedinca.
• U ekonomiji zagovara, tradicionalno, načelo laissez faire, tj. nesputano
djelovanje slobodnog tržišta i tržišn zakonitosti te smanjenje
prerogativa socijalističke države. Liberalizam je borba građanske klase
za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u
ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19.
stoljeću) utilitaristi.
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
• Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17.
stoljeća Thomas Hobbes i John Locke koji su razvijali teoriju o
prirodnim pravima čovjeka.
• Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji"
i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije
rasprave o vladi").
• Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski
teoretičar Adam Smith u svome djelu "Bogatstvo naroda„.
• Na društvena zbivanja u 19. stoljeću utjecale su, između ostalog, i ideje
koje su iznosili sociolozi, filozofi i drugi mislioci.
• Liberali su polazili od ideje osobne slobode pojedinca koju bi, u
idealnim uvjetima, trebala jamčiti državna vlast.
• Zato su tražili da se ustavom definira kako osobe na vlasti moraju
vladati i što im je u tom vladanju dopušteno, a što nije.
• Također su se zauzimali za slobodu tiska, okupljanja i udruživanja; da
svi ljudi mogu ravnopravno birati vlast i biti birani u tijela vlasti kao što
su parlament ili vlada.
• Liberali su među prvima tražili ravnopravnost žena.