Sufražetkinje

Amna Budimlić i Ines Faladžić

I-b
 Ko su bile sufražetkinje?
 Sufražetkinja je naziv koji se krajem 19. i početkom
20. stoljeća u anglosaksonskim zemljama, a pogotovo
u Velikoj Britaniji, koristio za pripadnice pokreta za
uvođenje ženskog prava glasa
 One su bile pobornice legalnog prava žena da glasaju
na nacionalnim i lokalnim izborima, te ravnopravnosti
žena i muškaraca u svim područjima javnog i
političkog života
 Engleska riječ suffrage: pravo glasa, iz čega se izvodi
i naziv pokreta (sufražetski pokret, sufražizam)
 One su smatrale kako je stjecanje prava glasa uvjet
nestanka ostalih oblika diskriminacije žena i stjecanja
prava na rad, vlasništvo, obrazovanje...
 Velika Britanija
 Prva prekretnica britanskog pokreta sufražetkinja bila je akcija koju
je John Stuart Mill poduzeo 1866. u parlamentu
 Predstavio je peticiju sa zahtjevom da se žensko pravo glasa uključi
u reformu biračkog prava
 Odbijanje ovog zahtjeva pokrenulo je stvaranje mnogih ženskih
sufražetskih društava tokom 70-tih godina 19. stoljeća
 Ova društva su nastojala zakone uskladiti sa svojim ciljevima, te su
se ujedinili u Nacionalnu uniju sufražetskih društava – NUWSS
 Millicent Garrett Fawcett bila je predvodnica umjerenih
sufražetkinja koje su se grupirale unutar NUWSS-a
 Ova unija je 1914. dosegla 100 000 članica, a fokusirale su se na
političku propagandu, organiziranjem prosvjeda i kampanja
uvjeravanja
 Emmeline Pankhurst stvorila je Žensku socijalnu i političku uniju
 Članice ove udruge postale su poznate pod nazivom sufražetkinje
 Ženska socijalna i politička unija pokrenula je nasilne akcije poput sabotaža, paljenja trgovina i javnih
objekata i napade na domove poznatih političara i zastupnika
 Zbog njihovih postupaka izbijali su ozbiljni neredi i završili su hapšenjima
 Ovaj pokret zaključio je da je jedini način za napredovanje zanimanje javnosti za ovu temu, te je cilj
bio postići pažnju javnosti uz bilo koju cijenu
 Postignuća sufražetkinja
 Za vrijeme Prvog svjetskog rata sufražetkinje su
postavile zahtjeve, a poslije rata, izborno pravo
žena na kraju je prihvaćeno
 U Britaniji je 1918. Parlament donio zakon kojim je
priznato pravo glasa kućevlasnicama iznad 30
godina, suprugama kućevlasnika, najmoprimcima
nekretnina s godišnjom rentom iznad £5 te
diplomanticama univerziteta
 U SAD, žene su konačno izjednačene u pravu glasa
Devetnaestim amandmanom američkog Ustava
1920.
 U Britaniji su muškarci i žene potpuno izjednačeni
novim zakonom 1928.
 Sedam manje poznatih prvakinja ovog pokreta
 Amelia Boomer – javno progovorila o restriktivnoj ženskoj odjeći te se zalagala za opušteniji stil odijevanja koji
će ženama olakšati svakodnevne aktivnosti
 Frances Willard – bavila se pedagogijom te je bila aktivistkinja protiv konzumacije alkohola. Vjerovala je u
borbu za pravo radnika/ca, zaštitu zlostavljanja djece...
 Ida B. Wells – liderica na mnogim područjima, od biračkih i građanskih prava pa do sociologije i izdavaštva.
Najpoznatija je po javnom govoru o linču Afroamerikanaca te njihovom dokumentiranju
 Nannie Helen Burroughs – poznata po govoru na konvenciji pod nazivom „How the Sisters Are Hindered
from Helping”. Njezin rad imao je utjecaj u borbi za jednakost plaća u radnom sektoru između muškaraca i
žena
 Nina E. Allender – bavila se feminističkom problematikom te se zalagala za jednakost glasačkog prava
 Rosalie Gardiner Jones – vodila je sufražetkinje od New Yorka do Washington DC-a. Aktivistkinje su
pješačile 17 dana, te je organizovan prosvjed ispred Bijele kuće
 Virginia Minor – jedna od prvih žena koje su pokušale izaći na izbore i glasati kako bi ukazale na
nejednakost
 Zanimljivosti
 Kraljica Viktorija mislila je da nema
potrebe dati ženama pravo glasa jer
bez muške zaštite ne bi mogle opstati
 Od najstarijih vremena žene su se
borile za pravo glasa koje nisu imale
ni u staroj Grčkoj, a ni u drevnom
Rimu
 Mary Woolstonecraft je još 1792.
godine svojom knjigom „Zaštita
ženskih prava” nagovijestila rađanje
tog pokreta
HVALA NA PAŽNJI !