Kvantnomehanički

model atoma
RENATO DOMAZET LOŠO I ANA POLJAK
Nastanak kvantnomehaničkog modela
atoma
 Pieter Zeeman  natrijev emisijski spektar
 spektralne linije se u magnetskom polju
cijepaju  Zeemanov učinak
 Cijepanje spektralnih linija i u jakom
električnom polju
 Bohrov model atoma nije u skladu s
opažanjima  potreban novi model

Zeemanov učinak
Kvantnomehanički model atoma

 Elektron se u atomu opisuje valnom funkcijom ()  kvantnomehanički model

 2
 vjerojatnost pronalaska elektrona u nekoj točki
 velika vjerojatnost pronalaska je tamo gdje 2 ima velik
iznos
 2 = 0  ne možemo pronaći elektron
 Locirani elektron ima svojstva čestice
 2
 vjerojatnost nalaženja elektrona u dijelu atoma volumena
Kvantnomehanički model atoma

 Na apscisinoj osi prikazana je udaljenost

od jezgre (višekratnik najmanjeg
polumjera dobivenog pomoću Bohrova
modela atoma)
 Vjerojatnost nalaženja elektrona najveća
je na udaljenosti od jezgre koja je
jednaka Bohrovu polumjeru (r1), ali
putanja elektrona je besmislena
 Granice atoma su mutne pa mu ni Vjerojatnost pronalaženja elektrona
veličina nije jasna
Elektronski oblak

 Zove se i orbitala, a izdužene orbitale

podloga su za kemijske reakcije.
 Val elektrona je trodimenzionalan, što
vodi do slike elektronskog oblaka. To,
međutim nije oblak elektrona raspršenog
po prostoru, već oblak vjerojatnosti.
  Odbačena je zorna predodžba elektrona
koji kruže oko jezgre. Svako stanje
elektrona karakterizira njegova
energija E i valna funkcija Ψ koja opisuje
valna svojstva elektrona u atomu.
Elektronski oblak

 Valna funkcija dobije se rješavanjem

jednadžbe koju je postavio Erwin
Schrödinger i koja predstavlja
osnovnu jednadžbu u kvantnoj fizici.

 Kvadrat apsolutne vrijednosti valne

funkcije nekog stanja elektrona daje
vjerojatnost da se elektron u
određenom trenutku nađe u
određenoj točki prostora.(Atomske
orbitale)
Kako se dobiva izgled elektronskog
oblaka?
 Obavljanje sto mjerenja otkrivanja položaja elektrona u atomu
 Crtanje položaja elektrona na prozirnoj foliji u koordinatnom sustavu (jezgra u
ishodištu)
 Slaganje svih sto folija jednu na drugu
Kvantni brojevi koji opisuju stanja
elektrona
 Osim vodika, svi električki neutralni atomi sadrže više od jednog elektrona.

 Kvantni brojevi su cijeli ili polucijeli brojevi kojima su obilježene valne funkcije,
svojstvene vrijednosti energije i druga svojstva stacionarnih stanja kvantnomehaničkih
sustava.
Glavni kvantni broj, n

 Kvantizirana energija elektrona

nastala djelovanjem jezgre
 U rješenju Schrödingerove jednadžbe
za vodikov atom karakterizira
energijsku ljusku, može iznositi n=1,
2, 3…
 Kvantni oblaci većeg kvantnog broja
su većih dimenzija
 Ljusku čine stanja istog kvantnog
broja
 Obilježavanje ljuske: K (n=1), L
(n=2)…
Orbitalni kvantni broja, l

 Elektronski oblak može imati različite oblike

određene orbitalnim kvantnim brojem l 
 Orbitalni kvantni broj l određuje vrijednost
kutne količine gibanja elektrona
 Obilježavanje orbitale: s (l=0), p (l=1), d (l=2)
…
 Podljuska je skup stanja koja imaju isti
orbitalni broj
 Vodik je jedinstven jer vrijednost orbitalnog
broja ne utječe na energiju elektrona
Magnetski kvantni broj, m

 Govori o mogućim orijentacijama orbitale

 Vrijednosti: m = 0, 1, 2, 3…
 Svakom l pripada 2l1 vrijednosti m
 Dok na elektron ne djeluje magnetsko
polje, sva stanja s istim l imaju jednake
energije bez obzira na m
Magnetski broj – Zeemanov učinka

 Dok na elektron ne djeluje

magnetsko polje, sva stanja s istim l
imaju jednake energije bez obzira na
m. Zato se, primjerice, prijelazima
elektrona iz 2p podljuske u 1s
podljusku emitiraju fotoni samo
jedne energije. To odgovara jednoj
liniji u emisijskom spektru.
Magnetski broj – Zeemanov učinka

 Vanjsko magnetsko polje

uzrokuje energijsku razliku među
stanjima s m = -1, 0, 1 u 2p
podljusci. Zato emisijski spektar
ima tri linije koje nastaju
prijelazima elektrona iz stanja s
kvantnim brojevima m = -1, 0, 1
u stanje s kvantnim brojem m =
0. Zbog Zeemanova učinka, taj se
kvantni broj naziva magnetski.
Magnetski spinski kvantni broj, m s

 Opisuje unutarnje magnetsko kvantnofizičko svojstvo elektrona (spin)

 Može imati jednu od dvije vrijednosti ms =-1/2 ili ms =1/2
 Otkriven prilagođavajući Schrödingerovu jednadžbu da bude u skladu s efektima koji
se događaju pri vrlo velikim brzinama
 Elektron ima spin i kada nije u atomu
 Spin nije rezultat vrtnje elektrona oko vlastite osi jer on nije klasična nabijena kuglica
 elektron ima spin, ali se ne vrti!
 Objašnjava cijepanje spektralnih linija i kada se atomi ne nalaze u vanjskom
električnom i magnetskom polju
Paulijevo načelo isključenja

 Iako bismo mogli pomisliti da će u  Paulijevo načelo isključenja za

nepobuđenom stanju pri vrlo niskim elektrone nalaže da dva elektrona
temperaturama svi elektroni i u ne mogu zaposjesti isto kvantno
višeelektronskim atomima zauzeti najniže stanje u atomu.
stanje, pokazalo se da je to nemoguće.
 stanja dvaju elektrona u istom
atomu ne mogu biti opisana istim
 Kada je atom s više elektrona u svom vrijednostima kvantnih brojeva.
osnovnom stanju, nisu svi elektroni u n=1
ljusci jer se pokoravaju ovom načelu
Paulijevo načelo isključivanja

 U višeelektronskom atomu, energija

stanja elektrona dana je glavnim i
orbitalnim kvantnim brojem. Energija se
povećava povećanjem broja n uz neke
iznimke.

 Najniže energetsko stanje atoma naziva

se osnovnim stanjem.
Paulijevo načelo isključivanja

 Atom vodika ima jedan elektron, a

njegovo osnovno stanje bit će opisano
kvantnim brojevima n=1, l=0, m=0, ms
će moći poprimiti vrijednost ½ ili -½.

 Dva helijeva elektrona će u osnovnom

stanju biti opisana s ista prva tri kvantna
broja, ali će ms za jednoga poprimiti
vrijednost ½, a za drugoga -1/2.
Zapis elektronske konfiguracije

 Za zapis elektronske
konfiguracije pojedinog atoma
koristimo skraćeni oblik
pogodan za istovremeni prikaz
glavnog kvantnog broj n,
kvantnog broja l i broja
elektrona u podljusci.
Zapis elektronske konfiguracije
 Vodik - ima jedan elektron u prvoj K
ljusci: 1s1
 Helij - njegova dva elektrona
raspoređena su na sljedeći način 1s2

 Litij - dva elektrona u K ljusci s

podljusci te jedan u L ljusci s
podljusci: 1s2 2s1

 Berilij - 4 elektrona 1s2 2s2

 Bor - 5 elektrona 1s2 2s2 2p1
Podljuske

 U podljusci s, l=0, m može poprimiti  Zbog kombinacija mogućih

samo vrijednost 0, pa uz dvije brojeva l,m,ms dobijemo da broj
moguće vrijednosti ms, u njoj mogu elektrona za neku vrijednost
biti samo 2 elektrona, jedan sa kvantnog broja l iznosi 2(2l+1).
ms=1/2 te jedan sa ms= -1/2.

 Podljuska p, l=1 dopušta vrijednosti

m=1, 0, -1, pa s dva elektrona za
svaku od tih vrijednosti dobijemo
ukupan broj 6 elektrona u podljusci
p.