ambiciju da postane umjetnik. Njegovi snovi su ostali neostvareni jer nije primljen u Bečku Akademiju Umjetnosti. Njegovi ispitivači su zaključili da Adolf ima više talenta za arhitekturu nego slikarstvo zbog nedostatka lica u njegovim djelima. • Hitler je odbio upisati se u arhitektonski smjer na akademiji jer bi to značilo da bi se morao vratiti u srednju školu koju nije dovršio i koju je prezirao. • Očit je njegov fokus na arhitekturu i sve slike doimaju statično iako poneke poput ove prikazuju ljude u hodu oni svejedno doimaju beživotno poput odjevenih Vienna State Opera House, Adolf Hitler, 1912 skulptura postavljenih po platnu kako bi se slika doimala životnija. • Česta kritika njegovih djela je bila da su hladna i bezosjećajna. Ovoj kritici pridonosi činjenica da je njegov stil ujedno bio kopiranje djela umjetnika talijanske renesanse i neoklasicizma.
Tree at a track by Adolf
Hitler, 1911 HITLER NAZIVA UMJETNIKA RUDOLFA VON ALTA SVOJIM NAJVEĆIM UČITELJEM
VIEW OF STEPHANSDOM, FROM VIENNA STATE OPERA HOUSE,
THE STOCK-IM-EISEN, 1832 ADOLF HITLER, 1912 BEČKO RAZDOBLJE 1908-1913.
• U ovom periodu Hitler je prisiljen
izrađivati razglednice i bojati kuće kako bi preživio. • Smatra se da je tada također razvio svoj ekstremni antisemitizam.
Mother Mary with the Holy Child
Jesus Christ in 1913 by Adolf Hitler PRVI SVJETSKI RAT
• Hitler sudjeluje kao vojnik u ratu i većinu
svog slobodnog vremena provodi slikanjem i crtanjem. Motivi koje je tada slikao su pretežno bili konji, seljačke kuće ali primarno ratna uništenja koja je viđao svakodnevno. • Oskudica žarkih boja i kompleksnijih djela su dokaz da ih izrađivao sa vrlo malo boja i vremena. Stvarao ih je možda samo kako bi sebe odvojio od te užasne stvarnosti. PRVI SVJETSKI RAT PRVI SVJETSKI RAT PRVI SVJETSKI RAT PRVI SVJETSKI RAT PRVI SVJETSKI RAT PRVI SVJETSKI RAT • Nadolazeća dijela nisu datirana već su samo potpisana. Očituje se njegovo eksperimentiranje sa raznim umjetničkim stilovima i tehnikama. • Hitler je navodno u jednom razgovoru sa Nevillom Hendersonom britanskim diplomatom, rekao da je on umjetnik a ne političar te da će nakon rješenja pitanja Poljske umiroviti kao umjetnik. • Umjesto slikanja zgrada bogatim bojama na platnima on umire nakon što je obojao svijet krvlju i bijedom. • Njegova djela su većim dijelom konfiscirana od strane Američke vojske. Njihova vlada idalje odbija njihovo izlaganje. • Stručnjaci smatraju da je naslikao više od 300 djela. • Jedna od njegovih slika je prodana za 130 000 eura 2014. • 1936. John Gunther američki novinar i autor naziva Hitlerova djela „arhitektonskom skicom i ništa više” Međutim jedan moderni umjetnik je dao pozitivnu kritiku Hitlerovih slika bez da mu je rečeno tko ih je naslikao. Hitler je očito izbjegavao slikati ljude i kada bi ih slikao onda se trudio staviti ih u drugi plan. Grandioznost ljudskog uspjeha (arhitektura) je bila bitnija i ljepša od života potrošenih kako bi se stvorila. Bar tako ja doživljavam njegov odnos prema umjetnosti.