DEVIZNI TEČAJ I DEVIZNO

TRŽIŠTE

Devizno tržište
Formiranje deviznog tečaja
Promjene deviznog tečaja
Transakcije na deviznom tržištu
Devizno tržište (FOREX)
 Na domaćem tržištu transakcije se plaćaju u domaćoj valuti
 U međunarodnoj trgovini transakcije se plaćaju u različitim
valutama
 Za obaviti međunarodna plaćanja potrebno je nabaviti strane
valute
 Svaka transakcija sastoji se od kupnje (prodaje) robe ili
usluge i kupnje (prodaje) strane valute kojom će se uvoz
platiti
 Trguje se ne samo robama i uslugama već i devizama
Devizno tržište (FOREX tržište)

 mjesto gdje se trguje stranim valutama

 sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a
nalaze se u različitim zemljama i gradovima
 Najveća devizna tržišta nalaze se u New Yorku, Londonu,
Frankfurtu itd.- tamo gdje su locirane najveće banke i najveća
financijska tržišta
 Za neku valutu (npr. USD) devizno tržište sastoji se od svih banaka
u kojima se dolar prodaje i kupuje neovisno o tome gdje se nalaze
 Karakteristike deviznog tržišta:
 Veliki broj sudionika
 ono je globalno (virtualno je otvoreno 24 sata dnevno);
 velika informiranost;
 vrlo velik opseg transakcija.
Sudionici na deviznom tržištu

1. velike komercijalne banke,

2. brokeri,
3. središnje banke,
4. multinacionalne kompanije (MNC).
Funkcije deviznog tržišta
 Mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja
deviza
 Ako je S veća od D ili D veća od S imamo
neravnotežni tečaj
 Transfer kupovne moći (fin.sredstava iz jedne
zemlje i valute u drugu)
 Kreditna funkcija (npr. uvoznik plaća nakon
90 dana)
Devizni tečaj
 Devizni tečaj je cijena jedne jedinice strane valute izražena
brojem jedinica domaće valute
 Povezuje nacionalni sustav cijena sa svjetskim
 Imaju središnju ulogu u međunarodnoj trgovini jer nam
omogućavaju usporedbu cijena robe i usluga proizvedenih u
različitim zemljama
 Utječe na cjenovne odnose između vanjskotrgovinskih i lokalnih
proizvoda
 Izražavanje:
 Direktno notiranje 1 EUR=7,20 HRK

 Indirektno notiranje 1 HRK= 0,1389 €

Vrste deviznog tečaja

 Nominalni- tečajna lista

 Realni- korekcija s odnosom cijena
 Realni efektivni
 Tečajni režimi: fiksni i fluktuirajući
 Promjene deviznog tečaja:
 Fiksni tečaj: devalvacija i revalvacija
 Fluktuirajući tečaj: deprecijacija i aprecijacija
Tečajna lista-dnevna

 www.hnb.hr, http://hnb.hr/tecajn/htecajn.htm
Ponuda i potražnja deviza
 Ponuda deviza funkcija je:
 izvoza roba i usluga,
 stranih investicija u zemlji i
 primljenih zajmova i transfera iz inozemstva (odgovara
potražnim stavkama iz bilance plaćanja)
 Potražnja za devizama funkcija je:
 uvoza robe i usluga iz inozemstva,
 investicija u inozemstvu i
 zajmova i transfera danih inozemstvu; odgovara
dugovnim stavkama u BP
Formiranje deviznog tečaja

 funkcija ponude i potražnje neke devize je ceteris

paribus funkcija njegove cijene (deviznog tečaja)
 U uvjetima potpuno slobodnog režima tečaj se određuje
na tržištu
 Formiranje deviznog tečaja

R=Kn/$

Kuna
deprecira
R$
Kuna
aprecira

0 Q Qs
 Povećanje potražnje

R=KN/$
Q2-Q = deficit u BP u $

S
E2
R1
E1
R
D1

Q Q1 Q2 Qs
 Povećanje ponude
S1
R
S2

E1
R1
E2
R2

q
 Neelastičnost ponude izvoza i promjena deviznog
tečaja

R1

D1
R

S D
Qs
Q
 Neelastičnost potražnje za uvozom i promjena
deviznog tečaja

S1

R1 S

R S2

R2
D

Qs
Q Q2
Kratki i dugi rok
 Faktori koji utječu na devizni tečaj:
- ponuda i potražnja deviza,
- nacionalni dohodak,
- razlike u kamatnim stopama;
- cijene u zemlji i inozemstvu
- preferencije potrošača
- profitabilnost i rizik investiranja
 Važnost pojedinih odrednica mijenja se ovisno o vremenskom
razdoblju kojeg promatramo
 U kratkom roku su kritični realna kamatna stopa i (nagle) promjene u
očekivanjima
 U dugom roku su važniji inflacija, profitabilnost investicija, realni
dohodak, produktivnost
Realni dohodak

 Ako realni dohodak u HR raste (pada), u

odnosu na inozemstvo, ceteris paribus
očekujemo da će tečaj kune deprecirati (euro
aprecira)
 Zašto? UVOZ raste
 Porast realnog dohotka
S
KN/€
R1
KN deprecira
Odnosno € aprecira
R0
D1

D
Kamatne stope

 Promjene u kamatnim stopama utječu na

tečaj preko utjecaja na kretanje kapitala
 Porast (pad) u domaćoj kamatnoj stopi će,
ceteris paribus, uzrokovati aprecijaciju tečaja
kune (deprecijaciju eura)
 Zašto? Pad u potražnji za stranom valutom +
porast ponude
 Porast domaće kamatne stope
KN/€
S

S1

R0

R1
Kn aprecira
D
D1 Euro
deprecira
Inflacija

 porast (pad) razine domaćih cijena će

uzrokovati deprecijaciju tečaja kune
(aprecijaciju eura)
 Zašto? S inflacijom, cijene robe izražene u
kunama rastu pa raste potražnja za uvozom.
Istovremeno, HR izvoz postaje manje
atraktivan (jer je skuplji) pa pada ponuda
 Rast domaćih cijena
KN/€
S KN deprecira
R1 Euro aprecira

R0

D1

D
 Administrativno određivanje tečaja

• Nekonvertibilne valute
T
• država ili središnja banka
fiksira devizni tečaj
S

T2 C

E
T
A B
T1
T= ravnotežni tečaj
T1= administrativno određeni tečaj
D
Q1-Q2- višak potražnje za devizama

Q1 Q Q2 Q
Transakcije na deviznom tržištu

 Promptni i terminski tečaj

 Devizna špekulacija
 Devizna arbitraža
 Kamatna arbitraža
 Kamatni paritet
Promptni i terminski tečaj

 Promptni posao
 Terminski posao
 Promptni tečaj (SPOT)
 Terminski tečaj (FORWARD)
 Oba tečaja određuju se na tržištu
djelovanjem S i D
 TT određuje se djelovanjem S i D u
terminskim transakcijama, one su funkcija
pokrivanja rizika i špekulativnih transakcija
 PT može, ali i ne mora biti jednak TT
 TT>PT, deviza ima terminsku premiju
 TT<PT, deviza ima terminski diskont
Pokrivanje tečajnog rizika -
HEDGING
 Rizik se javlja na promptnom i terminskom
tržištu, ali je češći kod terminskih transakcija
 Subjekti mogu taj rizik pokriti, ali i ne moraju
(jer se nadaju da će ostvariti dobit zbog
promjena tečaja)
 Kad tečajevi fluktuiraju dolazi do pokrivanja
tečajnog rizika
Vrste deviznog rizika

1. Računovodstveni rizik
2. Transakcijski rizik
3. Rizik profitabilnosti
Instrumenti pokrića deviznog rizika
 Izvedenice ili derivativi- instrumenti su izvedeni iz temeljnih
financijskih instrumenata i adaptirani za posebne svrhe

1. Terminski ugovori
2. Futures ugovori
3. Opcije - ugovori koji dozvoljavaju opciju da se napravi devizna
transakcija u određenoj količini po određenom tečaju do isteka
određenog roka
 CALL opcija (imalac opcije ima pravo KUPITI devizu)
 PUT opcija (imalac opcije ima pravo PRODATI devizu)
4. Swap ugovori- razmjenjuje se određeni broj promptnih i
terminskih transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju
promptne.
Devizne špekulacije
 Devizna špekulacija je namjerno
nepokrivanje deviznog rizika na deviznom
tržištu u nadi da će se zaraditi na promjeni
tečajeva
 Mogu se obavljati na promptnom i
terminskom tržištu
 Važno je da špekulant ima dobra
predviđanja.
Duga i kratka pozicija
1. Ako špekulant očekuje da će PT eura za tri mjeseca biti
veći od TT- DUGA POZICIJA (kupuje eure na T tržištu s
isporukom od 3 mjeseca po sadašnjem TT)- nakon 3 mjeseca
dobiva eure i prodaje ih na promptnom tržištu gdje je tečaj viši
od ugovorenog i tako ostvaruje zaradu
2. Ako špekulant očekuje da će PT eura za tri mjeseca biti
niži od TT eura na tri mjeseca- KRATKA POZICIJA (prodaje
eure na T tržištu s isporukom 3 mjeseca po sadašnjem TT)-
nakon 3 mjeseca on će na P tržištu kupiti euro i ostvariti
dobitak ako je predviđanje bilo dobro.
3. Ako su predviđanja kriva špekulant ostvaruje gubitak.
Značenje špekulacija
 Utječu na smanjenje segmentacije tržišta i na
povećanje efikasnosti alokacije oskudnih resursa
 Ako se ispravno predvide budući tečajevi smanjit
će se razlika između PT i TT
 Stabilizirajuće djelovanje na deviznom tržištu-
smanjuju fluktuacije određene valute:
1. Duga pozicija- kupuju na T tržištu, povećavaju
buduću potražnju za valutom za koju se smatra
da će deprecirati
2. Kratka pozicija- prodaja na T tržištu, povećavaju
terminsku ponudu valuta za koju se smatra da će
aprecirati
Destabilizirajuće špekulacije
 Destabilizirajuće špekulacije- ako špekulanti idu u
istom smjeru s tržišnim tendencijama oni ih još više
pojačavaju i povećavaju fluktuiranje tečajeva
 Npr. ako špekulant očekuje deprecijaciju neke valute i
poduzima kratku poziciju (prodaju na T tržištu, povećava
se ponuda te devize što utječe na smanjenje njezine
cijene – tečaja)
 Najgori oblik destabilizirajućih špekulacija je bijeg
kapitala zbog straha od deprecijacije ili devalvacije
određene valute
 Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjima
deprecijacije ili devalvacije neke valute zovu i vrući
novac (hot money).
Devizna arbitraža
 Devizna arbitraža je istodobno kupovanje i
prodavanje iste devize na različitim tržištima i
uz različite cijene
 Razlog: izravnanje dugovanja ili potraživanja
(ARBITRAŽA ZA IZRAVNAVANJE), ili
investiranje radi zarade na razlici između
tečajeva nekih deviza na različitim deviznim
tržištima (ARBITRAŽA ZA DIFERENCIJU)
 Što se dešava? Smanjuju se razlike u
deviznim tečajevima na različitim tržištima
Devizna arbitraža
 Kupujući na tržištu A gdje je jeftinija, a prodajući na tržištu
B gdje je skuplja, arbitražer povećava potražnju za
devizom na tržištu A i utječe na porast njezine cijene na
tržištu A
 Prodajući devizu na tržištu B gdje je skuplja, arbitražer
povećava njezinu ponudu i utječe na smanjivanje njezine
cijene
 Dolazi do eliminiranja razlika u tečajevima na tržištima A i B
KAMATNA ARBITRAŽA

 Nastaje ako se k.s. u različitim poslovnim

središtima i valutama razlikuju
 Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva
iz središta s nižim u središta s višim k.s.
 Odljev kapitala- smanjenje ponude- rast će k.s.
 Priljev kapitala- povećanje ponude- smanjenje k.s.
 Kretanje kapitala iz jedne zemlje u drugu iziskuje i
transferiranje novčanih sredstava iz jedne valute u
drugu
 Zato se uspoređuje razlika u k.s. s ter. premijom ili
diskontom
Kamatni paritet

 Izjednačavanje razlike između kamatnih

stopa u zemlji i inozemstvu s razlikom
terminskog i promptnog tečaja naziva se
kamatni paritet.
 Kamatni paritet

+ rf/rd - 1
I3
KP
I1

U2
TP=Rt/R0 - 1

- +
I2

U1

U3
KP
 Međuovisnost promptnog i terminskog tečaja

€/$ €/$
Terminsko tržište Promptno tržište

S$ S$
S$1
Rt1

Rt R0

R01
D$1
D$
D$

0 Qs 0 Qs
Međuovisnost promptnog i terminskog
tečaja
 Što se dešava ako poraste k.s. u New Yorku?
 Prikažite grafički
Zaključak

 Devizna tržišta rade na isti način kao i ostala

tržišta – ponuda i potražnja u svakom
trenutku generiraju ravnotežnu cijenu i
količinu
 Tržište je pod utjecajem faktora koji određuju
ekonomske transakcije među zemljama
Literatura

 Grgić, M. i Bilas, V. (2008): Međunarodna

ekonomija, Lares plus, Zagreb. (str.395-407)
 Babić, A. i Babić, M. (2008): Međunarodna
ekonomija, Sigma savjetovanja d.o.o., Zagreb.
(str.293-324)
 Krugman, P.R. i Obstfeld M. (2009):
Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska
politika, MATE d.o.o., Zagreb. (str.175-206)