CRKVENI POREZI

Marina Perić
Petra Petričević
 Sadržaj
 Općenito o crkvenom porezu
 Financiranje Crkve u Republici
Hrvatskoj kroz povijest
 Crkveni porezi u Republici Hrvatskoj
 Crkveni porezi u EU
 Zaključak
 Crkveni porez
• Crkveni porez javlja se relativno kasno kao jedan od načina
financiranja Crkve, a izuzetnu važnost za njegovo uvođenje imalo
je razdoblje reformacije, kad su u financiranju Crkve zabilježene
mnoge promjene, što je bilo naročito izraženo u Njemačkoj
• Gotovo neistražena djelatnost Crkve u Republici Hrvatskoj

• Crkveni porezi javljaju se u državama u kojima je Ustavom utvrđena

suradnja Crkve i države (država prikuplja crkvene poreze kako bi
zadovoljila vjerske potrebe svojih građana) - još uvijek slabo istraženo
područje
• Ne postoji jedinstven izvor financiranja (vlastiti prihodi, dobrovoljni
prihodi i pomoći, crkveni doprinosi, financiranje iz proračuna države i
sl.)
 Financiranje Crkve u Republici Hrvatskoj kroz povijest

13.st.-19.st. 20.st.

Nacionalizacija Crkvu znatno

„U srednjovjekovnim gradovima postojao je velik broj crkava i samostana čiji su financijski oslabila, a njezini
izvori prihoda bili mnogobrojni: crkvena desetina, pokloni u oporukama od vladara jedini izvori prihoda u tom
razdoblju bili su dobrovoljna
i plemstva, prihodi od crkvene zemlje i vinograda, dohoci od kmetskih (feudalnih) davanja vjernika te pomoć izvana,
odnosa jer je crkva vlasnik oranica, ribolovnih prava, tj. korisnik dohotka od tih koja je bila neophodna za veće
radinosti koje idu kleru, zatim davanja crkvama i svećenicima za njihove usluge te gospodarske zahvate kao što su
milodari. Ponegdje bi crkva bila toliko ekonomski jaka da je mogla utjecati na gradnja crkvi i crkvenih zgrada
svjetovnu vlast, feud, na odluke Sabora.” Crkvi je bila oduzeta imovina, od
koje je ona do tada ostvarivala
Mijo Mirković, 1968. znatne prihode, a budući da država
nije materijalno potpomagala
vjerske zajednice, financiranje
crkve bilo je svedeno na priloge
vjernika i donacije iz inozemstva.
 Crkveni porezi u Republici Hrvatskoj

• Tranzicija – demokratizacija društva –

priznavanje crkvenog i vjerskog pluralizma
(prema čl.41. Ustava Republike Hrvatske iz
1990. : „sve vjerske zajednice jednake su pred
zakonom i odvojene od države”
• 1996. i 1998. potpisani ugovori između RH i
Svete Stolice – najznačajniji je Ugovor
između Svete Stolice i Republike Hrvatske o
gospodarskim pitanjima (1998.)

Komparacija popisa stanovništva prema vjeri

prema popisima 2001. I 2011. godine (Izvor:
DZS, 2012)
• Nakon gotovo dvije godine od potpisivanja Ugovora, postavilo se
pitanje je li to uistinu bilo pravo rješenje. Nitko ne spori da je Crkva
bila zakinuta za vrijeme Jugoslavije, ali može ti se sve to nadoknaditi
davanjima iz proračuna? Također, javlja se bojazan od mogućnosti
stvaranja prevelike ovisnosti Crkve od države.
• Prije nego što se krene s ispitivanjem potrebe uvođenja crkvenih
poreza, potrebno je ukratko sažeti obilježja crkve u Hrvatskoj: katolička
vjera je dominantna, katolička crkva je kroz povijest imala najveći
utjecaj, crkva je odvojena od države, a njezin financijski položaj kroz
povijest kretao se od ekstremnog bogatstva do siromaštva i za sada je
samo Katolička crkva regulirala odnose s državom putem ugovora.
Pri uvođenju crkvenog poreza potrebno je
odgovoriti na nekoliko pitanja:

• Tko bi bio obveznik?

• Što bi bila osnovica oporezivanja?
• Tko bi odredio namjenu korištenja oporezivanjem ubranih sredstava?
• Tko bi ubirao porez?
• Kolika bi bila visina porezne stope?
Crkveni porezi u EU
 • Ugledni teolog Bono Šagi napisao je (Šagi, 1999):
Zaključak "Kako sada stvari stoje u Hrvatskoj, Crkva će najbolje
očitovati svoje autentično lice ako pokaže da joj nije do
nekadašnjeg vanjskog sjaja i materijalne moći, da je
radije siromašna, ali slobodna u slobodnom društvu
koje poštuje svakog pojedinca, da je osjetljiva za
socijalni moral, socijalnu pravdu, za solidarnost sa
svima koji trpe bilo koju nepravdu, da je prije svega na
strani siromaha i onih koji su poniženi aktualnom
tranzicijom.„ - Crkveni porezi za sada nisu rješenje, pa
makar samo zbog navedenog u prethodnoj rečenici
 Literatura
• FRANZEN, A., 1996. „Pregled povijesti Crkve”, Zagreb:
Kršćanska sadašnjost
• ŠAGI, B. Z,, 1999. „Sa svjetiljkom vjere u društvenoj zbilji”,
Zagreb: Kršćanska sadašnjost
• „Ugovor između Svete stolice i Republike Hrvatske o
gospodarskim pitanjima”, 1998. Zagreb: Narodne novine;
Međunarodni ugovori 18/98.
• JELČIĆ, B. i JELĆIĆ, B., 1998. „Porezni sustav i porezna
politika”, Zagreb: Informator
• Akademski članak – „Financijska teorija i praksa” – M. Bađun
• Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/1990.)
• dzs.hr