STRIP

ANIMACIJA I NOVI
MEDIJI
 STRIP i ANIMACIJA
STRIP-
GOVORNO VIZUALNI MEDIJ U OBLIKU NIZA NARACIJOM POVEZANIH SCENA
"DEVETA UMJETNOST
•STRIP - slijed crteža što obično
prikazuje neku priču, najčešće
popraćen tekstom u oblačićima
na crtežima, a katkad u
podnaslovima ispod crteža u
kvadratu.
•NASTAJE RAZVOJEM
GRAFIČKIH MEDIJA I SREDSTAVA
VIZUALNOG KOMUNICIRANJA
Povijest stripa
• Neka narativna likovna djela danas smatramo
pretečama stripa, jer se sastoje od slika u nizu.
• Tek u 19. stoljeću se počinje oblikovati strip kakvog
danas poznajemo.
• Strip je tako postao oblikom masovnih medija,
također staroegipatski papirusi su bili prikazivani u
nizovima slika koje prikazuju priču.

Wilhelm Busch, Max i Moritz (Priča o sedam dječjih smicalica), ilustrirana

priča u stihovima iz 1865. godine.
 • STRIP MORA IMATI BAREM DVA CRTEŽA
I KONTINUIRANU NARACIJU

njihovo logičko i kognitivno, uzročno-

posljedično povezivanje u svijesti čitatelja
formira priču.

• Među dvjema sličicama stripa treba postojati neka

minimalna razlika, realna ili konceptualna (npr. u
ponovljenom kadru-crtežu može se razlikovati
popratni tekst), koja oblikuje naraciju ili pak, u
slučaju nenarativnoga stripa, neki kontinuitet
predočavanja koji čini cjelinu.

• Kao oblik masovnog medija, strip je nastao početkom

20. stoljeća u SAD-u s pojavom stripova u dnevnim
novinama
Možete li navesti • obično se na strip gleda kao na zabavu za djecu
zajedničke formalne • dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se zapravo radi o istoj
elemente filma i stripa ? stvari, naracija - priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika,
statičnih ili pomičnih.
SAMA FORMA STRIPA
ZAHTIJEVA SAŽETO
IZRAŽAVANJE
• u nekoliko kadrova i s malo teksta treba
ispričati cijelu priču, no to upravo potencira
majstorstvo scenarista i crtača stripova
• oni nemaju na raspolaganju dodatni vid
izražavanja koji film ima - zvuk.
Tri svjetska žarišta
• Francuska/Belgija oduvijek njeguje
umjetničku stranu stripa
• Francuski je strip obično u formatu albuma
s četrdesetak velikih stranica, te ima tvrde
korice i kvalitetan papir. Autori stripa imaju
mnogo viši status nego u Americi i Japanu,
dapače, smatraju se umjetnicima.
Najslavniji autor je belgijanac Hergé (Tintin)

Tintinove pustolovine (Les Aventures de Tintin)

Japan je najmlađe ali i
najveće od tri žarišta.
• Japanski stripovi, manga, čine 40% ukupnog
tiskanog materijala u Japanu.
• Svaki mjesec izlazi oko 350 stripovskih
magazina i 500 stripova.
• Izdaju se u svescima od dvjestotinjak stranica
(tankoubon)
• nije neobično da serija dosegne i 10,000
stranica.
• u japanskim stripovima najviše se pazi na
radnju, dok je crtež sporedan
• Najslavniji autor je Osamu Tezuka (Astro Boy,
Blackjack).
 Sjedinjene Države
su stvorile masovnu potrošnju
stripova kroz ideju super junaka
• Postoji oštra razlika između
• COMICS, koji se prodaju u tankim izdanjima od
dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom

• GRAPHIC NOVELS, koji imaju format albuma,

obično s tankim koricama, i pretendiraju na
status umjetnosti.
• Najslavniji autor je Frank Miller (Batman: The
Dark Knight Returns).
 Hrvatski crtači
stripa
• Ivica Bednjanec (Zagreb, 1. lipnja 1934. -
Zagreb, 15. veljače 2011.), bio je hrvatski crtač
stripa, pjesnik, humorist i scenarist. Izradio je
vrlo popularan strip po imenu „Durica”.
• Helena Klakočar (Tuzla, 1958.) je hrvatska
akademska slikarica i crtačica stripova. Djela
„Tupko” i „Nemirno more”.
• Milan Trenc (Zagreb, 1962.) hrvatski je
ilustrator, crtač stripova, filmski redatelj,
novelist. Po njegovom djelu „Noć u Muzeju”
nastao je i istoimeni američki film.
Žanrovi stripa

1. Znanstveno 2.
3. Western
fantastični Superjunaci

4. Pustolovni 5. Horor 6. Komični

•Animacija -slike u pokretu, nastala je u
stripu
• iz stripa nastao crtani film ( povezuje
područje slikarstva i filma)

•- podvrste animiranih filmova – crtani,

lutkarski, računalni
 Animirani film
•Walt Disney, scena iz filma Parobrod Willie,
1928., 7 min., 42 sec

Američki crtač stripova Walt Disney

utemeljitelj je crtanoga filma. Godine 1928.
predstavljen je njegov film Parobrod Willie u
kojemu Miki Maus ima glavnu ulogu
Walt Disney, scena iz filma
Fantazija, 1940., 125 min
• Disney je oživio likove iz bajki
namijenjene djeci. Animacija je u
tim filmovima tehnički savršena
iako je svaki detalj crtan rukom i
bez uporabe tehnologije.
Walt Disney, Snjeguljica i
sedam patuljaka, 1937., 84 min

• Snjeguljica i sedam patuljaka iz

1937. prvi je Disneyjev
dugometražni zvučni crtani film u
boji. Idealizirani likovi smješteni su
u snažno iluzionirane prostore, ali
oni sami nisu izrazito voluminozni –
jednoliko su obojeni i bez
modelacije.
ZAGREBAČKA ŠKOLA CRTANOG
FILMA
• Uvodi novu koncepciju animiranoga filma sredinom prošloga stoljeća
• smanjenjem broja crteža
• likovi postaju shematizirani
• iluzije ne nalazimo
• film zadržava svoje vizualno bogatstvo
• crtež je stiliziran i vedar
• pokreti i geste likova su karikirani
Zlatko Grgić i suradnici, kadar iz
crtane serije Profesor Baltazar

• Hrvatska serija o Profesoru Baltazaru u

Zagreb filmu, od 1967. do 1978. godine,
i do danas je ostala najuspješniji projekt
Zagrebačke škole crtanog filma.
 Film Surogat iz 1961. redatelja Dušana Vukotića
dobio nagradu Američke akademije filmskih
umjetnosti i znanosti Oscar.

Autor ironizira potrošačko društvo i crtić postaje kritička

oštrica protiv njegovih negativnih značajki. Film kao da
je predvidio današnjicu u kojoj se polako gubi granica
između stvarnosti i virtualnog nadomjestka.
La Linea

•U crtanom filmu La Linea

vizualna su sredstva posve
reducirana. To je minimalistički i
plošni crtić, u kojemu je lik crtan
kao obris ili silueta u kretanju na
beskonačnoj liniji čiji je i sam dio.

Osvaldo Cavandoli, scena iz animirane serije La Linea

A JE TO! (U PRIJEVODU TO JE TO!)

Češka i slovačka
televizijska serija u stop-
animaciji pod
nazivom ...A je to! (u
prijevodu To je to!) priča
je o dvojici
nespretnjakovića Patu i
Matu čiji su pokušaji
rješavanja svakodnevnih
problema u kućanstvu
izvor neprestanih
ludorija.

Lubomír Beneš i Vladimír Jiránek, scena iz filma ...A je to! serija je započela 1976.
 U zadnjim desetljećima 20. i 21.
stoljeću u upotrebljava se
računalna animacija

Računalna animacija se koristi i u

igranim filmovima na području
vizualnih efekata čime dolazi do
digitalizacije filmskog
stvaralaštva.

Prvi dugometražni animirani film

nastao tehnikom računalne animacije
je Priča o igračkama (izvorno Toy
Story) čiji je redatelj jedan od pionira
ove tehnike (studio Pixar, SAD).

•John Lasseter, scena iz filma Priča o igračkama 1, 1995., 81 min

RAZMISLI
• Kakav je značaj Zagrebačke
škole crtanog filma?
• Imaju li animirani filmovi ulogu
u odrastanju pojedinca ?
DZ
• Istraži rad hrvatskih strip autora u različitim izvorima ( preporuka u
zapisima dokumentarnog serijala Strip u Hrvatskoj.
• Odaberi jednog od autora (čiji ti je rad temom ili formom najbliskiji) te
koristeći informacije iz dokumentarne emisije ili dodatnog istraživanja
u dostupnim izvorima kratko prezentiraj rad autora
 SAMOROCJENA/ SAMOVREDNOVANJE VLASTITOG RADA I
USPJEHA
Mogu li navesti zajedničke formalne elemente filma i stripa ? da Većino Većinom ne
m da ne

Prepoznajem li elemente kontinuirane naracije u tradicionalnoj umjetnosti?

Kakva je uloga slike u mediju stripa i animiranog filma?

Razlikujem li vrste animiranih filmova prema tehnici nastanka ?

Mogu li imenovati najznačajnije radove Zagrebačke škole crtanog filma?

Mogu li navesti razlike između crtanog i animiranog filma?

https://www.youtube.com/watch?v=vhyw3LlhlNY

https://www.youtube.com/watch?v=NZ22VyjJ6n8&list=PLfkjUeq1HCHIWE19cP0mCqOZldgiSec6T

https://www.youtube.com/watch?v=fxQcBKUPm8o