NACIONALNI PARK

KORNATI

˝Koliko je dana u godini, toliko je kornatskih otoka˝ - kaže narodna izreka.

 NP Kornati
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana smjestila
se jedna posebna skupina otoka nazvana
Kornati. Zbog izuzetnih ljepota godine 1980.
veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je
nacionalnim parkom.
 Geografija
NP Kornati rasprostire se na površini od oko 320
km2 i uključuje oko 150 kopnenih jedinica.
Odavno plijeni pozornost brojnih nautičara,
ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u
prirodu i ono što priroda nudi.
 POLOŽAJ NP KORNATI
Danas NP “Kornati” zauzima površinu od
oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka,
otočića i hridi s približno 238 km obalne
crte.
Kopneni dio parka čini tek manje od 1/4
ukupne površine, dok je sve ostalo morski
ekosustav.
 i

GEOGRAFSKI POLOŽAJ
 KOPNENA FLORA
Iako se flora Kornatskog otočja proučava već
gotovo 200 godina, ona ipak još uvijek nije u
potpunosti poznata.
Procjena je da u području Kornatskog otočja
egzistira oko 700 – 800 biljnih svojti.
 KULTURNA BAŠTINA
- stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda,
kaštel, crkvice, solana, gradine itd., dodatni su
i svakako vrijedni ukras prostora NP “Kornati”.
 TRAGOVI POVIJESTI
Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka - doba
neolitika.
O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u
polju Žejkovci, podno brda Pedinka na otoku
Kornatu.
 POŽAR-2009.
Stradalo je 13-ero vatrogasaca (12 umrlih). U
povijesti hrvatskoga vatrogastva još nije
zabilježen ovako mističan požar i s ovolikim
brojem mrtvih. Počeo se širiti od jedne manje
kućice u vlasništvu NPK, za vrijeme puhanja
jakog juga.
 Podatci
- ukupna površina parka = 21.700 ha
- ukupna morska površina = 16.800 ha
- ukupna kopnena površina = 4.900 ha
- duljina granice parka = 85 km
- najviša kvota = 237 m Vrh Metlina na otoku
Kornatu
Glavni oblici tradicijske djelatnosti
-maslinarstvo, ovčarstvo, ribolov
HVALA NA PAŽNJI!
Josip Miletić