SAPUN

Fran Šalec, 1.B

 UVOD

• kemijski proizvod koji se koristi za

čišćenje i pranje tijela, odjeće, posuđa i
drugih površina

• dizajniran je da uklanja prljavštinu,

masnoće i ulja s površina

• pomaže nam u održavanju higijene, čistoće

i zdravlja
KEMIJSKA STRUKTURA SAPUNA

• sapun se dobiva procesom saponifikacije, tj. proces pretvaranj masti i ulja u sapun

• sapun se sastoji od:

MASNE
LUŽINA
KISELINE
– sastoje se od dugih – najčešće korištena – kalijev hidroksid (KOH) koristi
lanaca ugljikovih atoma s lužina je natrijev se za proizvodnju tekućih sapuna
vezanim kisikom na hidroksid (NaOH) u
jednom kraju tvrdim sapunima
 GLICERIN VODA

– prirodni hidratant koji – omogućava miješanje i reakcije između

pomaže u zadržavanju vlage masnih kiselina i lužine
na koži i čini sapun
hidratantnim
• kada se masne kiseline i lužina pomiješaju, dolazi do reakcije poznate kao
saponifikacija

• u toj reakciji, lužina razgrađuje esterske veze u masnim kiselinama, što rezultira
formiranjem sapuna

• optimalna pH vrijednost sapuna je

obično između 9 i 10

• ukratko, kemijska struktura sapuna

proizlazi iz reakcije između masnih
kiselina i lužine
Proces saponifikacije.
nepolaran kation natrija polaran dio; karboksilna
dio skupina
PROCES PROIZVODNJE SAPUNA

1. Priprema 2. Saponifikacija

– masne kiseline (ulje, – mješavina masnih kiselina i lužine se temeljito miješa

mast) se trebaju zagrijati kako bi se potaknula reakcija saponifikacije
kako bi postale tekuće i
lakše se miješale s
tekućinom – reakcija između masnih kiselina i lužine rezultira
stvaranjem sapuna i glicerina kao nusproizvoda
 3. Postupak dobivanja sapuna

– nakon završetka saponifikacije, smjesa sapuna i glicerina se ostavlja da se stvrdne

– kada se sapun stvrdne, obično se reže na željene oblike

Vrste sapuna
• postoji širok raspon vrsta sapuna:

Tvrdi sapun
 obično se proizvode kroz proces saponifikacije masnih kiselina s natrijevom lužinom

Glicerinski sapun

 sadrže visoki udio glicerina koji je formira tijekom saponifikacije

 poznat po svojim hidratantnim svojstvima

 Prirodni sapun

 izrađeni su od prirodnih sastojaka: biljna ulja, biljni ekstrakti…

 popularni zbog svoje blagosti i ekološke prihvatljivosti

Antibakterijski sapun

 sadrži aditive koji imaju antibakterijska svojstva

 posebno formulirani za ubijanje rasta bakterija na koži
Utjecaj sapuna na okoliš
• iako sapuni donose mnoge prednosti u higijeni, mogu imati i negativne učinke na okoliš:

1. Sapuni se ispiru s površine kože tijekom pranja te potom završavaju u

kanalizacijskom sustavu.

2. Mnogi sapuni sadrže razne kemikalije poput fosfata koji mogu pridonijeti u
vodnom zagađenju.
 Zaključak

• sapun je neizostavan proizvod koji nam pomaže održavati higijenu

• unatoč svojim koristima ima uglavnom negativan utjecaj na okoliš

• kroz odgovornu uporabu možemo osigurati da sapun igra pozitivnu ulogu u našem
životu
Literatura

• https://hr.wikipedia.org/wiki/Sapun

• https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-
86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j05/index.html

• https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54571