Newtonovi zakoni gibanja

Dinamika razmatra fizikalne uzroke gibanja za razliku od

kinematike koja proučava zakone gibanja bez obzira na to što je
uzrokovalo to gibanje. Osnova su dinamike 3 Newtonova zakona
koje je 1686. godine Isaac Newton formulirao u svom djelu
Philosophiae Naturalis Principia Mathematica. Iz tih zakona se
može izgraditi takozvana klasična ili Newtonova mehanika.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 1

Prvi Newtonov aksiom

Još je Galilei uočio da tijelo, na koje ne djeluju vanjske sile, miruje ili se jednoliko giba po
pravcu. Znači, da bismo pokrenuli tijelo koje miruje, potrebna je određena sila. Tijelo koje
se giba jednoliko po pravcu, ostat će u tom stanju gibanja sve dok na njega ne počne
djelovati neka vanjska sila. Svako tijelo ima svojstvo da održava svoje stanje gibanja ili
mirovanja – to svojstvo se zove inercija tijela.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 2

Prvi Newtonov aksiom
Proširivši Galilejeva razmatranja Newton je postavio svoj prvi zakon:

Svako tijelo će ostati u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve
dok pod djelovanjem vanjskih sila to staje ne promijeni.

Prvi Newtonov zakon često se zove princip tromosti ili inercije (ili
ustrajnosti).
Po njemu je djelovanje sile na tijelo uzrok promjene gibanja.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 3

Drugi Newtonov aksiom
 Drugi Newtonov zakon opisuje ponašanje tijela kad na njega djeluje
određena vanjska sila F. Akceleracija tijela je razmjerna sili i ima
smjer sile. Konstanta proporcionalnosti između sile i akceleracije je
masa tijela m: F = m a
 Što je masa veća, to je za isto ubrzanje potrebna veća sila.
 Jedinica sile je N. 1 N je sila koja tijelu mase 1 kg daje akceleraciju 1
m/s2.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 4

Drugi Newtonov aksiom
 2. Newtonov zakon zapravo kaže kako sila djeluje na promjenu količine
gibanja tijela pa ga možemo formulirati i kao: Vremenska promjena količine
gibanja proporcionalna je sili i zbiva se u smjeru djelovanja sile:
 d  dp d  dx  
F  (mv )   m    mxi
dt dt dt  dt 
 Kod rješavanja problema gibanja prvo je potrebno odrediti sve sile koje djeluju
na tijelo i napisati jednadžbu:

 
ma   Fi

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 5

Treći Newtonov aksiom
Sile koje djeluju na neko tijelo, potječu iz okoline tog tijela. Treći Newtonov zakon
govori o interakciji ili međudjelovanju određenog tijela i njegove okoline. Ako tijelo
A djeluje na tijelo B silom , tada i tijelo B djeluje na tijelo A jednako velikom silom
po iznosu, ali suprotnog smjera :
 
FAB   FBA
Prvu silu zovemo akcija, a drugu reakcija pa je:

Sila akcije = - Sila reakcije

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 6

Treći Newtonov aksiom

Tu činjenicu je Newton izrazio u 3.

zakonu mehanike koji glasi:

Svakom djelovanju (akciji) uvijek je

suprotno i jednako protudjelovanje
(reakcija). Djelovanja dvaju tijela
jednoga na drugo uvijek su jednaka
i protivnog smjera.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 7

Newtonovi zakoni gibanja

1. Svako tijelo će ostati u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu

sve dok pod djelovanjem vanjskih sila to staje ne promijeni.

2. Vremenska promjena količine gibanja proporcionalna je sili i zbiva se u

smjeru djelovanja sile.

3. Svakom djelovanju (akciji) uvijek je suprotno i jednako protudjelovanje

(reakcija). Djelovanja dvaju tijela jednoga na drugo uvijek su jednaka i
protivnog smjera.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 8

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 9
 Sila; Jednadžbe gibanja
d 2x d dx d
m 2 m m vF
dt dt dt dt
d
U formulaciji prvog Newtonovog x ( 0)  x 0 x(t ) t 0  v (0)  v0
dt
aksioma uveden je pojam sile.
F F
Fizikalnu veličinu sile definiramo kao  dv   dt  v (t )  t  C1
m m
uzrok promjene stanja gibanja. Sile su
F F
vektori, koji se zbrajaju po pravilima v ( 0)   0  C1  C1  v0  v(t )  t  v0
m m
vektorskog zbrajanja.
F F t2
Stalna sila: F=konst.  dx  m  tdt  v0  dt  x(t )  m 2  v0t  C2
F 02
x ( 0)   v 0 0  C 2  C 2  x0
m 2
F t2
x(t )   v 0 t  x0
m 2

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 10

STALNA SILA – SILA TEŽA:
F = G = mg = konst.
Na svako tijelo koje se nalazi na Zemljinoj površini djeluje sila teža:
 
FG  mg

g je akceleracija sile teže, a m masa tijela.

Težina tijela jednaka je sili teži:  

G  mg

Budući da se akceleracija sile teže mijenja s geografskom širinom, dogovorena je

normirana vrijednost za ubrzanje sile teže g:
m m
g  9,80665  9,81
s2 s2

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 11

Slobodni pad
Jedan od najvažnijih primjera gibanja s konstantnim
ubrzanjem je slobodni pad na Zemljinoj površini. Već je G.
Galilei, proučavajući slobodni pad s kosog tornja u Pisi,
pokazao da je vrijeme padanja lakših i težih tijela gotovo
jednako. U to se možemo i sami uvjeriti ako ispustimo
manji ili veći kamen: oba će pasti na zemlju gotovo
istodobno. Budući da otpor zraka utječe na padanje tijela,
tijelo za koje je otpor zraka manji padat će brže. Ako u
staklenu cijev stavimo metalnu kuglicu, komadić papira i
perce, te je zatvorimo i preokrenemo, metalna će kuglica
pasti najbrže, papirić sporije, a perce najsporije. Međutim,
ako iz cijevi isisamo zrak, sva tri predmeta past će
istovremeno. Taj i drugi pokusi pokazuju da u vakuumu
sva tijela padaju jednako dugo bez obzira na njihov oblik,
veličinu i materijal od kojeg su napravljena.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 12

Zanemaren otpor zraka

http://www.physicsclassroom.com/Class/newtlaws/

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 13

Slobodni pad
Proučavajući slobodni pad zanemarit ćemo otpor zraka i
v  v0  at
pretpostaviti da sva tijela padaju jednako dugo. Uzrok
slobodnom padu tijela na Zemljinoj površini je sila teža: 1 2
to je rezultanta gravitacijske sile između mase Zemlje i s  v0t  at
mase tijela koje slobodno pada i centrifugalne sile zbog 2
Zemljine vlastite vrtnje. Ubrzanje koje ta sila uzrokuje,
tzv. ubrzanje sile teže ovisi o geografskoj širini i
a  g , v0  0, s  h
nadmorskoj visini.
1 2
Akceleracija ili ubrzanje slobodnog pada ovisi i o visini h  gt
iznad površine Zemlje, ali su promjene za slobodni pad 2
od nekoliko stotina metara zanemarive, te ih nećemo
v  2 gh
uzeti u obzir. Uz sve te pretpostavke slobodni pad je

jednoliko ubrzano gibanje po pravcu.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 14

Vertikalni hitac

Kod slobodnog pada je tijelo ispušteno bez

d 2x dv x
početne brzine s nekog mjesta iznad Zemljine m 2 0 m 0
površine. Ako cijeli problem postavimo u
dt dt
d2y dv y
pravokutni koordinatni sustav tako da je x-os m 2  mg m  mg
horizontalna, a y-os vertikalna, onda silu koja dt dt
uzrokuje gibanje, težinu tijela, možemo
dx dy
napisati kao: (0)  v x (0)  0 (0)  v y (0)  0
dt dt
 
G   j mg x(t )  0 v x (t )  0
d2    gt 2
m 2 (i x  j y )   j mg y (t )   v (t )   gt
dt 2 y

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 15

Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema dolje:
Početni uvjet je:

v y (0)  v0 y
gt 2
y (t )    v0 y t v y (t )   gt  v0 y
2
Vertikalni hitac prema gore:

Dobijemo ga jednostavnom zamjenom početnog uvjeta:

v0 y  v0 y
gt 2
y (t )  v0t  v(t )  v0  gt
2

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 16

Sila trenja
Ako tijelo vučemo po nekoj, npr. horizontalnoj
podlozi, osjetit ćemo silu trenja, koja djeluje u
smjeru paralelnom s dodirnim površinama, a smjer
joj je suprotan smjeru sile kojom vučemo tijelo. Sila
trenja se pojavljuje uvijek kada se dva tijela, koja su
međusobno u kontaktu, gibaju jedno prema drugome.
Razlikujemo:
 trenje među čvrstim površinama (tzv. vanjsko
trenje)
 trenje među dijelovima fluida, odnosno između

čvstog tijela i fluida (unutrašnje trenje ili Ako je sila F kojom vučemo tijelo dovoljno
viskoznost)
malena, tijelo će ostati u stanju mirovanja. To
znači da osim vučne sile F na tijelo djeluje i
neka druga sila, koja se zove sila trenja, koja
uravnotežuje vučnu silu F.

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 17

Sila trenja
Najveća sila trenja koja prisiljava tijelo da još miruje
zove se sila trenja mirovanja ili sila statičkog trenja.
Kad vučna sila nadmaši silu statičkog trenja, tijelo
počne kliziti. Iskustvo pokazuje da je sila potrebna za
održanje gibanja manja od sile potrebne za
pokretanje tijela: sila trenja gibanja ili sila kinetičkog
trenja manja je od sile trenja mirovanja.

Maksimalna vrijednost sile statičkog trenja ne ovisi o veličini dodirnih ploha i proporcionalna je normalnoj
komponenti sile kojom tijelo djeluje na podlogu (to jest sili kojom jedna površina pritišće drugu):

Ftr , s   s FN

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 18

Sila trenja
Statički faktor trenja μs ovisi o osobinama obiju dodirnih
ploha. Sila kinetičkog trenja također ne ovisi o veličini
dodirnih ploha već samo o njihovim osobinama i
proporcionalna je normalnoj komponenti sile:

Ftr ,k   k FN

μk je faktor kinetičkog trenja.

FN  G cos 

Oba faktora trenja (μs i μk) ovise o materijalu, hrapavosti i FP  G sin  m  Ftr , s
čistoći dodirnih ploha. Kinetički faktor trenja ovisi i o Ftr , s G sin  m
relativnoj brzini dodirnih ploha, ali tu ovisnost često ne s    tg m
uzimamo u obzir jer je premalena.
FN G cos  m

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 19

Linkovi  animacije
http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/acceleration.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/equilibrium.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/resultant.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/inclplane.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/n2law.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/projectile.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/sudari/index.html

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/plin/index.html

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/gaslaw.htm

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/carousel.htm

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 20

Linkovi

http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/Hbase/hph.html#mechcon

Fizika 1 Newton; Sila; Jednadzbe gibanja 21