Pamćenje i mišljenje

Siniša Subotić
Opšte napomene
• Ove teme primarno spremate iz udžbenika („Žiropađa, Lj. (2016). Uvod u
psihologiji (četvrto izdanje)“, a možete koristiti i bilo koji drugi sličan; u
ovom, to su stranice: 127-152 za pamćenje i 153-168 za mišljenje).
• Neću vam za sve „prepričavati činjenice“, to ćete pročitati sami, a ja ću vam,
u formi interaktivnih vježbi, pokazati neke ilustracije glavnih problemskih
aspekata.
• Tako da primarno učite iz udžbenika, a dopunjavate prezentacijom.
• Ovdje će biti nekoliko detalja koje nemate u udžbeniku (to što nemate,
spremate odavde), ali ovo ne možete spremiti samo s prezentacije.
• Ostavljam vam i dopunsku prezentaciju o logičkim pogreškama u mišljenju,
koju takođe trebate da pogledate!
Pamćenje
• Pamćenje je dinamični proces koji se odnosi na mogućnost
usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
• Pri čemu je učenje (radićemo detalje u nastavku kursa) više
usmjereno na proces usvajanja informacija.
• Pamćenje je više usmjereno na samo zadržavanje informacija
i njihovu kasniju upotrebu.
Pamćenje – nivoi pamćenja
• Nivo traga (ušteda)
• Kada se ponovljeno učenje sadržaja koji nismo u stanju reprodukovati (ponoviti) niti
prepoznati, odvija brže i uspješnije nego učenje sadržaja koji nikad nismo učili.
• Nivo prepoznavanje (rekognicije)
• Kada sadržaje nismo u stanju reprodukovati, ali ih možemo prepoznati među ostalim
sadržajima.
• Nivo reprodukcije
• Kada sadržaje koje smo učili možemo u potpunosti ponoviti.
• Nivo automatizacije
• Kada sadržaje koje smo učili u svakoj prilici i u svako vrijeme možemo brzo, vješto i u
potpunosti obnoviti.
Pamćenje – tipovi

SENZORNO KRATKOROČNO DUGOROČNO

Informacija
PAMĆENJE PAMĆENJE PAMĆENJE
Pamćenje – tipovi
• Senzorno pamćenje: traje jako kratko, od nekoliko milisekundi do nekoliko
sekundi; ograničenog je kapaciteta.
• ikoničko (vidno) pamćenje – traje oko ½ sekunde
• ehoičko (slušno) pamćenje – traje oko 2-4 sekunde
• Radno (kratkotrajno, KTP) pamćenje: traje od nekoliko sekundi do nekoliko
minuta; kapacitet KTP je ograničen na 5-9 jedinica (čestica), tj. 7±2.
• Ako nam informacija ne treba za kasnije, onda je ponavljanjem zadržavamo onoliko
dugo koliko nam je potrebna, a zatim je gubimo.
• Ako nam je potrebna za kasnije, onda je nastojimo tako „kodirati“ da je što
uspješnije pohranimo u dugotrajno pamćenje.
• Kada nam je potrebna neka informacija koju već imamo u dugotrajnom pamćenju,
onda je iz njega vratimo u KTP i koristimo tu informaciju koliko nam je potrebno.
Pamćenje – tipovi
• KTP vježba br. 1: Pokušajte da zapamtite niz brojeva datih na
sljedećem slajdu!
• Imate 1 minut, nakon toga napišite na papir sve brojeve koje ste
zapamtili, redom kojim su dati!
 Pamćenje – tipovi
1, 2, 9, 7, 8, 3, 3, 6, 3, 5, 5, 7, 6, 9, 4, 7, 2, 2, 7, 2, 4, 8, 7, 5, 2, 7, 4, 2, 1, 2
Pamćenje – tipovi
• Sad napišite na papir sve što ste zapamtili!
 Pamćenje – tipovi
• Koliko brojeva ste zapamtili (brojite sve do prve greške)?
1, 2, 9, 7, 8, 3, 3, 6, 3, 5, 5, 7, 6, 9, 4, 7, 2, 2, 7, 2, 4, 8, 7, 5, 2, 7, 4, 2, 1, 2
Pamćenje – tipovi
• KTP vježba br. 2: Pokušajte da zapamtite niz brojeva datih na
sljedećem slajdu!
• Imate 1 minut, nakon toga napišite na papir sve brojeve koje ste
zapamtili, redom kojim su dati!
Pamćenje – tipovi
212, 472, 578, 427, 227, 496, 755, 363, 387, 921
Pamćenje – tipovi
• Sad napišite na papir sve što ste zapamtili!
 Pamćenje – tipovi
• Koliko brojeva ste zapamtili (brojite sve do prve greške)?
212, 472, 578, 427, 227, 496, 755, 363, 387, 921
Pamćenje – tipovi
• KTP vježba br. 3: Pokušajte da zapamtite niz brojeva datih na
sljedećem slajdu!
• Imate 1 minut, nakon toga ćemo u tišini izaći kroz vrata i napisaćete,
svako za sebe, na papir sve brojeve koje ste zapamtili, redom kojim su
dati, a onda ćemo se vratiti u prostoriju!
Pamćenje – tipovi
577, 356, 915, 442, 378, 149, 684, 980, 913, 749
Pamćenje – tipovi
Sad idemo vani!
 Pamćenje – tipovi
• Koliko brojeva ste zapamtili (brojite sve do prve greške)?
577, 356, 915, 442, 378, 149, 684, 980, 913, 749
 Pamćenje – tipovi
• Napomena: Za ovaj „efekt vrata“, koji smo pokušali da dobijemo (a možda
ga jesmo, a možda nismo zaista i dobili) pogledati npr.
http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09658211.2014.980429?j
ournalCode=pmem20
 Pamćenje – tipovi
• Dugotrajno pamćenje (DTP) ima funkcionalno neograničen kapacitet.
• Smatra se da su jezičke informacije organizovane u „čvorove“ i pohranjene u
obliku „semantičke mreže“.
• Podvrste DTP:
• deklarativno pamćenje – odnosi se na znanje činjenica;
• semantičko pamćenje – odnosi se na pamćenje riječi, pojmova, gramatičkih pravila, tj.
pamćenje opšteg znanja i činjenica o svijetu;
• epizodičko pamćenje – odnosi se na vremensko određivanje toga kad su se odigrali događaji i
njihovo vremensko-prostorno povezivanje, odnosno pamćenje vezano za specifične događaje,
objekte i ljude.
• proceduralno pamćenje – odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti.
 Pamćenje – tipovi
• Vježba (odgovore na ova pitanja napišite u kratkim crtama na papir):
1. Šta ste doručkovali u prošlu subotu!
2. Koje vam je najranije sjećanje?
3. Koje vam je drugo najranije sjećanje?
4. Koju lekciju smo radili na ovom predmetu, na našem trećem susretu?
5. Šta ste radili 12. novembra 2019. u 17h?
Pamćenje – razlozi zaboravljanja
• Zaboravljanje: pojava gubitka sjećanja koje se ogleda u nemogućnosti
obnavljanja onih sadržaja koji su prethodnim učenjem činili dio
čovjekova iskustva.
• Razlozi zaboravljanja:
• Neupotreba
• Geštalt faktori
• Napomena: Pročitajte prethodno u Žiropađi (2016) na str. 18-20 o geštaltizmu!
• Represija i emocionalni faktori
• Interferencija
• Trenutna nepristupačnost
• Sprječavanje konsolidacije traga
Pamćenje – Ebinghausova krivulja zaboravljana
Mišljenje
• Prevashodno ćemo se baviti rješavanjem
problema.
• S tim da ćete o fazama rješavanja problema pročitati
sami u udžbeniku.
• Kao i o ekspertskom mišljenju.
Mišljenje – ilustracije (naizgled „čvrknutih“) pozicija

• Ilustracija 1: Ja (za potrebe argumenta) tvrdim da na

planeti Zemlji (dok god ona funkcionalno postoji i
pod pretpostavkom da mi sami ne izumremo kao
vrsta na ovoj planeti) nikada NEĆE nestati fosilnih
goriva, uprkos tome što ih besomučno
eksploatišemo i što se zalihe fosilnih goriva ne
obnavljaju!

• Ko se slaže / ne slaže i zašto?

Mišljenje – ilustracije (naizgled „čvrknutih“) pozicija

• Ilustracija 2: Ja (za potrebe argumenta) tvrdim

da uprkost tome što klimatske promjene jesu
stvarnost i što su ljudi (u značajnoj mjeri) za to
odgovorni, NIJE od koristi uvoditi mjere koje
redukuju ispuštanje CO2 u atmosferu!

• Ko se slaže / ne slaže i zašto?

 Mišljenje – ilustracije problema
• Ilustracija 3 (ilustracija preuzeta sa:
https://www.youtube.com/watch?v=qNBzwwLiOUc): Date su četiri karte. Svaka
karta ima broj s jedne strane i boju s druge strane. Želimo da testiramo istinitost
sljedeće tvdnje: „Ako karta ima paran broj s jedne strane, onda joj je suprotna
strana plava.“ Koju kartu ili karte treba da okrenemo da bismo testirali ovu tvrdnju?
Očigledno da možemo okrenuti sve karte, ali poenta je da pronađemo najefikasniji
način da riješimo problem. Šta mislite koji je to način?
Mišljenje – vrste problema
• Premda je svaki problem (manje ili više) specifičan,
postoje neke zajedničke karakteristike.
• Klasifikacija problema na osnovu načina rješavanja
problema:
1. Problemi koji zahtijevaju restruktuiranje elemenata;
2. Problemi do čijeg rješenja se dolazi indukovanjem
strukture;
3. Problemi za čije rješavanje su potrebne
transformacije.
Mišljenje – vrste problema
1. Problemi koji zahtijevaju restruktuiranje elemenata:
• Npr. anagrami – napraviti novu riječ od: a) PAUK; b) TAPIR,
c) ZAPIR
• Pomijeranjem jedne šibice dobiti ispravan rezultat:
a.

b.

c.
Mišljenje – vrste problema
2. Problemi do čijeg rješenja se dolazi indukovanjem
strukture.
• Npr. analoško rezonovanje (problemi koji zahtevaju
uviđanje relacija, tj. strukture određenih elemenata):
• Pas : sisar = vrabac : _______
• Nastavi niz: a) 2, 3, 5, 8, 12, 17... b) 1, 2, 4, 8, 16, 32...
Mišljenje – vrste problema
3. Problemi za čije rješavanje su potrebne transformacije
• Kod ovakvih problema su uvek jasno definisani početna
pozicija i cilj.
• Za rješavanje problema je potrebna sukcesivna transformacija
početne pozicije, kroz koju se smanjuje razlika između
početnog stanja i cilja.
• Primjer: Hanojske Kule (pojednostavljena verzija sa 4x
prstena):
• Postoje tri stubića.
• Na prvi stubić su naslagana četiri prstena.
• Zadatak je sve prstenove prebaciti sa prvog na posljednji stubić.
Mišljenje – vrste problema
• Pravilo 1: Dovoljeno je prebacivanje samo jednog prstena u datom
trenutku.
• Pravilo 2: Nije dozvoljeno da se prsten većeg prečnika stavlja preko
prstena manjeg prečnika.
• Pravilo 3: Dozvoljena je upotreba jednog pomoćnog stubića.
Mišljenje – činioci koji otežavaju rješavanje
problema
• Samo dvije male ilustracije...
• Samonametnuta ograničenja
• Problem devet tačaka: spojite svih 9 tačaka u 4 neprekinuta poteza!
Mišljenje – činioci koji otežavaju rješavanje
problema
Mišljenje – činioci koji otežavaju rješavanje
problema
• Funkcionalna fiksiranost (https://www.youtube.com/watch?v=3li2EebHCd4)
Mišljenje – činioci koji otežavaju rješavanje
problema
• Još jedan primjer funkcionalne fiksiranosti: zadatak sa svijećom (The Candle
Problem, Duncker, 1945)
• Ispitanici dobiju svijeću, kutiju rajslingi i kutiju šibica i treba da učvrste i zapale
svijeću na zid, ali tako da vosak ne curi na sto ispod.
Mišljenje – Strategije rješavanja problema
• Strategija: opšti pristup u rješavanju problema, koji ima za cilj
promjenu odnosa elemenata problema i koja bi nam pružila
informacije neophodne za njegovo rješavanje.
• Odsustvo strategije: nasumično rješavanje.
• Dva tipa strategija:
1. Algoritmi: skup jasno definisanih procedura koje se primjenjuju u
striktno definisanom slijedu (kao što smo npr. imali kod Hanojskih
kula).
2. Heuristike: različiti postupci koji mogu, ali ne moraju uvijek da
dovedu do tačnog rješenja.
• Npr. rješavanje problema zasnovanih na analogijama.
Mišljenje – Strategije rješavanja problema
• Primjer strategije zasnovane na analogijama
• Imamo sljedeći problem:
• Pacijent boluje od tumora koji može da se odstrani zračenjem,
ali zračenje velikog intenziteta će oštetiti okolno tkivo.
• Zraci slabijeg intenziteta neće uništiti tumor zbog njegove
veličine.
• Šta činiti?
Mišljenje – Strategije rješavanja problema
• Recimo da kao „pomoć“ dam sljedeću priču:
• Iz tvrđave koja se nalazila u dnu velike doline granali su se mnogi
putevi. General je htio da osvoji tvrđavu, ali su putevi do nje bili
minirani. Da bi osvojio tvrđavu, general je morao da angažuje
svu vojsku. To nije mogao da uradi iz jednog smjera jer bi izgubio
mnogo vojnika koji bi nastradali od mina. Ako bi, međutim,
angažovao manji broj vojnika u jednom smjeru, tvrđava ne bi
mogla da bude osvojena. Zbog toga je general podijelio vojnike u
manje jedinice, a zatim ih je rasporedio po svim putevima koji su
vodili ka tvrđavi. Jedinice su istovremeno izvele napad i osvojile
tvrđavu.
Mišljenje – Strategije rješavanja problema

• Samo oko 8% ispitanika koji prethodno nisu pročitali priču o osvajanju tvrđave riješi
„problem s tumorom“.
• Preko polovine onih koji pročitaju priču riješe „problem s tumorom“.
Mišljenje – Okamovo sječivo
• Šta ako imamo dva rješenja (dvije opcije) koja su naizgled podjednako
tačna, a nemamo načina da ih dodatno testiramo i odaberemo
najbolju strategiju?
• Npr. uzmimo tvrdnje Nikole Tesle da je komunicirao s vanzemaljcima.
Pod pretpostavkom da Tesla nije naprosto lagao, recimo da imamo
dva hipotetska objašnjenja.
• Objašnjenje 1: Zaista je komunicirao s vanzemaljcima, ali mu
(uglavnom) niko nije vjerovao.
• Objašnjenje 2: Halucinacije.
Mišljenje – Okamovo sječivo
• Pod ovakvim okolnostima, posežemo za principom Okamovog sječiva,
koji glasi da od dva podjednako validna objašnjenja
podrazumijevano „kao tačnije“ treba odabrati ono koje je
jednostavnije, tj. ono koje podrazumijeva manje pretpostavki.
• Koje pretpostavke imamo u objašnjenju 1 iz primjera s Nikolom
Teslom?
• Koje pretpostavke imamo u objašnjenju 2 iz primjera s Nikolom
Teslom?
• U kojem objašnjenju imamo manje pretpostavki?
Mišljenje – kreativno rješenje
• Konvergentno mišljenje, odnosno konvergentna produkcija –
podrazumijeva traženje „jednog tačnog odgovora“ na problemsko
pitanje.
• Divergentno mišljenje, odnosno divergentna produkcija –
podrazumijeva generisanje višestrukih odgovora na neki postavljeni
problem.
Mišljenje – kreativno rješenje
• Divergentno mišljenje je u vezi sa kreativnošću.
• Primjer divergentnog mišljenja:
a) Pronaći što više funkcija za ekser!
b) Pronaći što više funkcija za olovku!
c) ...spajalicu, čačkalicu, šibicu...
Mišljenje – kreativno rješenje
• Primjer: dovršavanje crteža.
• Date su neke nedovršene figure. Dodavanjem linija tim
nedovršenim figurama možeš nacrtati neke interesantne
objekte ili crteže. Zamisli crtež koji niko drugi neće
zamisliti! Nemoj stati kod prve ideje do koje dođeš;
nastavi sa dodavanjem novih ideja, kako bi tvoj crtež
ispričao što bolju i što interesantniju priču. Smisli
interesantan naslov za svaki crtež i napiši ga ispod crteža.
Mišljenje – kreativno rješenje
Hvala za pažnju!