EMOCIJE

DEFINICIJA EMOCIJA

• Emocije su posebna vrsta psihičkih procesa u kojima se odražava naš odnos prema
objektivnoj stvarnosti, ljudima, postupcima ili doživljajima. One su niz povezanih
reakcija organizma na događaje koji su važni za njegove potrebe, ciljeve ili opstanak.

• Emocije kod čovjeka pobuđuju ne samo spoljašnji stimulusi nego i mentalne

reprezentacije, prilikom sjećanja ili zamišljanja.

• Često možemo čuti da se za emocije nazivaju osjećajima, međutim osjećaji su samo

jedan od aspekata cjelokupnog emocionalnog iskustva i odnose se na naš subjektivni,
verbalni opis onoga što doživljavamo.
Manifestiraju se kroz:

a) Emocionalni doživljaj (subjektivni doživljaj specifičnog kvaliteta

osjećanja – sreće, straha, tuge, - koji je uvijek usmjeren na neki objekat:
plašimo se, sretni smo ili tužni zbog nečega)

b) Emocionalno ponašanje (spolja vidljive manifestacije emocija, tipične

promjene u ponašanju, stavu tijela, gestovima, mimici...)

c) Fiziološke promjene u tijelu (aktivacija simpatikusa: ubrzan puls, širenje

zjenica, ubrzano disanje, pojačano lučenje adrenalina, povećanje šećera u
krvi...)

• Dakle, prilikom emocionalnog reagovanja uvijek se dešavaju promjene na

nivou organizma (srce, disanje), postoji uvijek osećaj neke emocije
(sreća, strah, tuga) i uvijek je opšti osjećaj prijatan ili neprijatan.
PODJELA EMOCIJA PREMA SLOŽENOSTI
Prema složenosti emocije možemo podijeliti na:
a) proste i
b) složene

PROSTE EMOCIJE

• Tuga
• Sreća
• Strah
• Gađenje
• Ljutnja/srdžba
RADOST

• Radost je ugodna emocija.

• Javlja kada se uspije u težnji ka izvjesnom cilju,

pojedinačno (ja ili meni blizak drugi) ili grupno.

• Intenzitet radosti zavisi od važnosti cilja i stepena

neočekivanosti u postizanju cilja.

TUGA

• Tuga je neprijatna emocija koja je povezana

sa gubitkom nečega (draga osoba, društvenog
statusa).

• Njen intezitet zavisi od značaja gubitka.

• Tugu ne karakteriše napetost, već bolno neraspoloženje,

prekid interesovanja za spoljašnji svijet, doživljaj
beznađa i bezvrijednosti).
STAH
• Strah je emocija koja se javlja u situacijama
koje ugrožavaju čovjeka a kojima se on ne
može adekvatno suprotstaviti.

• Strah je urođena reakcija ali može i da se nauči

(eksperiment s malim Albertom).

• Autonomne reakcije organizma: povećava se

krvni pritisak, ubrzava puls i disanje,šire se
zjenice, mišići se grče…
GAĐENJE

• Gađenje je veoma neprijatno osećanje koje

sadrži jaku težnju ka izbegavanju (određeni
ukusi, mirisi i prizori).

• Na fiziološkom i psihološkom planu povezana

je sa visceralnim osjetima (nalik na one koji
nastaju kada se uzme pokvarena hrana, kada
se javlja mučnina i neprijatnost).

LJUTNJA
• Neprijatna emocija koja se javlja kada se naiđe
na prepreku u dostizanju cilja (frustracija):

• Ljutnja sve više raste ako sprječavanje duže

traje; javljaju se nekontrolisane reakcije koje
mogu biti usmjerene prema drugima.
 SLOŽENE EMOCIJE

• Složene emocije se javljaju kasnije u razvoju, povezane su sa kognitivnim razvojem i

rezultat su preobražavanja prostih emocija i stapanja u nove emocije.

• PRIMJERI:

• ljubomora = ljubav + gjnev prema partneru + mržnja prema rivalu + strah + potištenost +
osjećaj manje vrijednosti
• strahopoštovanje = strah + nelagodnost + poštovanje + divljenje

• LJUBAV = pozitivan odnos premadrugom (uzbuđenje, nježnost, odanost,

dopadanje, nedostajanje, čežnja)
• LJUBOMORA = doživljaj neuzvraćene ljubavi, potencijalni gubitak, povrijeđeno
samopoštovanje ili nesigurnost
• ZAVIST = opažaj da drugi ima ono što neko nema, a želi ili treba da joj pripada
• MRŽNJA = u prisustvu, sjećanje, razmišljenje o osobi, želja za uništenjem
EMOCIJE PREMA INTENZITETU I
TRAJANJU
Prema intenzitetu i trajanju razlikujemo:
Raspoloženja su trajna stanja ugode ili neugode slabijeg
intenziteta.
a) raspoloženje Ove emocije mogu trajati danima, sedmicama i mjesecima te mogu biti
stalni oblik ponašanja (npr. depresivno raspoloženje). Na raspoloženja
najviše djeluju životni događaji.
b) afekte
Afekti su burne i jake emocije koje ne traju dugo.
c) strasti Prate ih različite fiziološke promjene u organizmu. U stanju afekta emocije
prevlađuju intelekt pa dolazi do slabljenja kontrole.

Strasti su emocionalna stanja ili emocionalna privrženost nekoj stvari ili pojavi koje dugo
traju, kao raspoloženja i jakog su intenziteta kao afekti.
Stvaraju se ponavljanjem određenih radnji duže vrijeme. Mogu biti pozitivne (strast za
muzikom) i negativne (poroci).
EMOCIJE PREMA UGODI
a) Ugodne

Potiču nas da ponavljamo sadržaje koji su obilježeni ugodom i kao nagradu za to imamo
prijatno psihofizičko i socijalno stanje koje potiču socijalno funkcionisanje čovjeka.

b) Neugodne

Nastaju kao reakcija na neprijatne sadržaje koji u vidu kazne prijete čovjeku. Modificiraju
čovjekovo ponašanje tako da izbjegava situacije koje mogu dovesti do neugode.
ORGANSKA I FIZIOLOŠKA
OSNOVA EMOCIJA
• Emocije su psihički procesi i stanja koja zavise
od funkcioniranja cijelog organizma, posebno
vegetativnog nervnog sistema, žlijezda s
unutrašnjim lučenjem, moždane kore i
hipotalamusa.

• Kod snažnih emocija dolazi do FIZIOLOŠKIH

PROMJENA (ubrzan rad srca, disanja,
znojenje, suhoća usta, drhtanje, promjena
krvnog tlaka).

• Vegetativni nervni sistem reguliše rad

unutrašnjih organa te u stanjima emocionalne
pobuđenosti ovaj dio nervnog sistema
priprema organizam na eventualnu akciju.

• Emocionalni odgovori na fiziološkom području

pokazuju na povećanu spremnost organizma u
situacijama borbe za opstanak.

 Naš emotivni sistem u mozgu šalje signale tijelu da bismo znali kako da se ponašamo u situaciji u
kojoj se nalazimo. Recimo da vidite zmiju i osjetite strah.
Vaš nervni sistem će povećati dotok kiseonika do mišića i ubrzati rad srca da biste mogli da se suočite
sa opasnošću.
• Važnost moždane kore u emocionalnom
reagovanju

• Frontalna lobotomija

• Nekada se kod psihičkih oboljenja

presijecala nervna veza između
hipotalamusa i čeonog dijela moždane
kore i tako se poboljšavalo stanje
bolesnika.

• Međutim ono što je primijećeno jeste da

se poslije presijecanja ove veze
pogoršava emocionalno stanje bolesnika,
odnosno da nekontrolisano i intenzivno
ispoljavaju svoje emocije ne vođeći
računa o društvenim normama.
KAKO PERCIPIRAMO
EMOCIJE
• Držanje tijela
• Načinom na koji držimo tijelo dok hodamo, stojimo ili sjedimo govorimo drugima o
našem emocionalnom stanju, kao npr. koliko smo opušteni ili napeti i koliko smo
samouvjereni ili stidljivi.
• Ovisno o tome koliko smo blizu drugoj osobi, to može pokazati agresiju ili ljubav,
dominantnost ili pokornost.

• Govor
• Naši se obrasci govora također mijenjaju ovisno o našem emocionalnom stanju.
• Naše emocije uzrokuju ne samo da se drugačije osjećamo, već i da drugačije
govorimo.

• Fiziološki znakovi
• Naše emocije prate suptilne fiziološke promjene.
• Npr. rumenilo u licu, povećanje srčanog ritma ili tjelesne temperature može biti
pokazatelj u kakvom emocionalnom stanju se nalazi osoba s kojom razgovarate.
• Gdje sve u tijelu osjećamo
emocije?

• Naučnici u Finskoj su istraživali kako ljudi

osjećaju različite emocije na svom tijelu i
otkrili da se kod većine one manifestuju na
sličan način.

• Učesnici ispitivanja su rekli

da sreća i ljubav kod njih izazivaju osjećaj
topline i aktivnosti u cijelom tijelu, dok
je tuga imala suprotan efekat – ona je
otupljivala osjećaj u rukama, nogama i glavi.

• Osjećanje opasnosti i straha je izazvao kod

ispitanika jaku senzaciju u predjelu grudnog
koša.

• Za bijes je utvrđeno da je jedna od rijetkih

emocija koja je izazvala osjećaj pojačane
aktivnosti u rukama.