Ekonomika zdravstvene zaštite

Ekonomika javnih preduzeća

Hanić Ensar 3/38-I/19
 Zdravstvena ekonomika predstavlja oblast
socijalne medicine koja se bavi modelima
finansiranja zdravstvene zaštite, te uticajem tih
modela na ponašanje zdravstvenih djelatnika
tokom pružanja zdravstvenih usluga.

 Zdravstvena ekonomika se osobito fokusira na mehanizme raspodjele

oskudnih resursa u zdravstvenoj zaštiti.
Zdravstvena ekonomika kao multidisciplinarna
oblast
 Javno zdravstvo i organizacija zdravstva
 Ekonomija
 Političke nauke
 Psihologija
 Menadžment
 Etičke vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti
Uloga države i tržišta u zdravstvu

 Neoliberalizam:
 “Zdravlje je roba koja se može prodavati na tržištu
kao svaka druga.”
 “Solidarnost bogatih i siromašnih nije
pravična.”
 Socijalno-odgovoran zdravstveni sistem:
 Uloga države u dizajnu i implementaciji
zdravstvene politike
 Ravnoteža uloge države i tržišta
% ucešća zdravstvene potrošnje u
GDP-u
 JE VIŠE REZULTAT:
 političkih odluka
 sistema vrijednosti u društvu
 trenutnih socio-ekonomskih mogućnosti u zemlji
 A MANJE JE REZULTAT:
 tehničke ekspertize stručnjaka iz javnog
zdravstva.
 Porast zdravstvene potrošnje rezultira boljim
zdravljem stanovništva samo do određene
kritične tačke , nakon koje svako dalje ulaganje
ne daje proporcionalne zdravstvene ishode.

 Ta dva faktora nisu u linearnoj

korelaciji.
Evropske vrijednosti u zdravstvu

• Privatno dobrovoljno osiguranje

• Elitistička medicina

HORIZONTALNA LINIJA

• Obavezno osiguranje za sve građane

• Osnovni paket zdravstvenih prava za sve

 Vrijednosti u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine
  “Zdravstvena zaštita se pruža u skladu sa potrebama pojedinca, a ne sa mogućnošću
da plati.”

  Paket zdravstvenih prava favorizira vulnerabilne skupine stanovništva: djeca, žene,

stari, te određena obolenja.
 Vrijednosti u zdravstvenom
sistemu Bosne i Hercegovine
 Socijalno orijentiran sistem sa širokim paketom prava
 Univerzalni obuhvat zdravstvenim osiguranjem
 Osiguranje je obavezno, bez slobode izbora fonda
 Jednakost, pravičnost i solidarnost
 Državno vlasništvo nad zdr. ustanovama
 Nema konkurencije između fondova osiguranja
 Ograničena konkurencija između davalaca usluga
 Favoriziranje “mreže zdravstvenih ustanova”
 Elitistička medicina nije zabranjena
 Komparativna istraživanja
zdravstvenih sistema
INDIKATORI Njemačka USA CCEE
GNP ($) 23.650 22.240 1390-3220
Zdravstvena
potrošnja per 1.511 2.763 26 - 205
capita 1990
Zdravstvena
potrošnja kao % 8,7 % 12,7 % 3-6%
GNP (1990)
Liječnici / 1000
stanovnika 2,8 2,3 1,4 – 4,7
Vanbolničke
posjete (1990) 10,8 5,5 -
Najlošija opcija razvoja zdravstva u F BiH
- dva odvojena sistema zdravstva -
SLOBODAN IZBOR
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

PRIVATNO
JAVNO OSIGURANJE OSIGURANJE

PRIVATNE
JAVNE USTANOVE USTANOVE

= privatizacija
bolnica
Hvala na pažnji!
 Hanić Ensar