POKUSI NA

ŽIVOTINJAMA
Negacijska grupa
Petra Petek, Mia Petrić,
Andrea Petrinić, Maja
Pezelj
N2
POVIJEST

 Čovjek je od davnina pripitomio životinje(hrana,odjeća,obuća)

 Kako su građene životinje i po čemu se razlikuju od ljudi?
 Ispitivanje sigurnosti i utjecaj tvari i proizvoda namijenjenih čovjeku
 Brojne tvrtke(kozmetika)
 Aristotel i Erasistratus, 4. i 3. stoljeću prije Krista - prvi poznati pokusi
 Galen,2.stoljeće – „otac vivisekcije” (operacije na živim životinjama u eksperimentalne svrhe)
 Avenzoar,12. stoljeće – prijedlog operacije na živim životinjama kao eksperimentalna vježba za
kirurške zahvate prije nego se ti zahvati primijene na ljudima
 Robert Boyle i Louis Pasteur, 17.stoljeće - područje fizike i biologije
 Emil von Behring,kraj 19.stoljeća - mješavina toksina difterije i antitoksina( zamorci,postizanje
imunosti),prilagodba mješavine za ljudske svrhe, Nobelova nagrada 1901.godine
 Ivan Pavlov,početak 20.stoljeća – klasično uvjetovanje(psi)
 Banting i Macleod - izolacija inzulina iz gušterače psa i goveda,primijena inzulina za kliničku
uporabu,Nobelova nagrada 1923. godine.
 Jonas Salk, 1940. godina- otkriće cjepiva za dječju paralizu(majmuni)
 Starr i Carpentier - metode zamjena srčanih zalistaka(psi i svinje)
 Ovca Dolly,rođena 1996. godine - prvi sisavac koji je kloniran od odraslih stanica
 ZAKONSKA ZAŠTITA KROZ POVIJEST

 1655. godine- prvi puta se progovara o boli koju životinje osjećaju pri vivisekciji
 1822.godine se testiranje na životinjamae prvi put reguliralo prvim Zakonom o zaštiti životinja i
1876. godine Zakonom o okrutnosti prema životinjama u Velikoj Britaniji
 SAD, 1860-tih - osnovano Američko društvo za sprječavanje okrutnosti prema životinjama
(ASPCA)
 1883. godine - onovano društvo koje je protiv eksperimentiranja na živim životinjama (AAVS)
 Testiranja na životinjama u prvoj polovici 20. stoljeća pridonijela su medicinskom napretku u
SAD-u pa su pobune ljudi koji su bili protiv vivisekcije bile ugušene
 1966. godine - shvaćen značaj laboratorijskih životinja i istraživanja na njima,želja za
zaštititom,donesen je Zakon o dobrobiti laboratorijskih životinja
 Upotreba životinja danas
 svake godine se u svijetu za pokuse upotrijebi između 50 i 100 milijuna kralježnjaka
 biologija, medicina, psihologija, anatomije, fiziologija, kozmetički proizvodi, lijekovi
 beskralježnjaci: vinska mušica, oblići
 kralježnjaci: čimpanze, nečovjekoliki primati, psi, mačke, kunići, zamorci i hrčci, miševi i
štakori, ptice, domaće životinje, ribe
 miševi i štakori najbrojnije su laboratorijske životinje i koriste se u gotovo svim
istraživanjima
 zamorci i hrčci koriste se za ispitivanje toksičnosti cigareta, alkohola i droge te upalnih i
malignih bolesti
 čimpanze se koriste u biomedicinskim istraživanjima, istraživanjima ponašanja i
kognitivnih sposobnosti i ispitivanjima cjepiva za hepatitis, a sudjelovale su i u
svemirskim istraživanjima
 nečovjekoliki primati i mačke koriste se u pokusima s infektivnim bolestima
 na psima se svakodnevno vrše eksperimenti u svrhu istraživanja raka, testiranja toksičnosti
lijekova i industrijskih kemikalija
 ptice se koriste u istraživanjima virusa i testiranju cjepiva
 ribe su prikladne su za istraživanja toksičnosti i onečišćenja okoliša
 većina životinja se koristi samo jedanput i ako već nisu umrle tijekom eksperimenta,
eutaniziraju se zbog nepopravljive štete koja je uzrokovana u njihovom organizmu
 često laboratorijske životinje nisu tretirane na načine na koje bi trebale biti
Testiranje kozmetike na životinjama

 testiranje koje se koristi kako bi se ispitala sigurnost te alergijska svojstva proizvoda

namijenjenog čovjeku
 na životinjama se testiraju ili gotovi proizvodi ili sastojci korišteni za pripremu istih
 u mnogim državama testiranje na životinjama je zabranjeno, a u nekima je u procesu
zabrane (kao razlog navode se bol i patnja koju životinje osjećaju prilikom raznih testova)
Zemlje u kojima je zabranjeno testiranje na Zemlje u kojima se odvijaju pregovori o zabrani
životinjama testiranja na životinjama

Brazil, 2014. Međunarodna organizacija država u JI Aziji

Europska Unija, 2013. Australija

Indija, 2014. SAD

Izrael, 2013. Južna Koreja

Novi Zeland, 2015. Tajvan

Turska

Ujedinjeno Kraljevstvo, 1998.

  zbog etike poslovanja mnoge kozmetičke tvrtke gube milijune zbog protivljenja testiranja
proizvoda na životinjama i sastojaka korištenih u pripremi tih proizvoda

Tvrtke koje ne testiraju kozmetiku na životinjama

TVRTKA ROBNA MARKA PROIZVOD

J.A. Cosmetics Corp. E.L.F. Kozmetika

LUSH LUSH Kozmetika

Tom’s of Maine Kozmetika

John Paul Mitchell systems Paul Mitchell Preparati za kosu

Hain Celestial Alba Botanica Kozmetika

Hain Celestial Avalon Organics Njega tijela

S druge strane, mnoge velike tvrtke i dobro poznate marke kozmetičkih
proizvoda svoju sigurnost potvrđuju upravo testiranjem na životinjama

Tvrtke koje testiraju kozmetiku na životinjama

TVRTKA ROBNA MARKA PROIZVOD

Avon Products Inc. Avon Kozmetika, parfemi

Chanel SAS Chanel Parfemi

Coty, Inc. OPI Lakovi za nokte

Johnson & Johnson Neutrogena Kozmetika, preparati za

kosu

LVMH Moet Hennessy- Sephore Kozmetika

Louis Vuitton

Mary Kay holding Mary Kay Kreme za sunčanje

Corporation
Ovisno o dijelu tijela za koji je proizvod
namijenjen, primjenjuju se različita testiranja
Draize test – ispitivanje proizvoda namijenjenih korištenju na očima i koži (korištene životinje
su u 50% slučajeva eutanazirane zbog jakih oštećenja na očima i koži)
Test akutne toksičnosti – određivanje opasnosti od izloženosti kemikalijama koje se koriste na
koži i ustima (primijenjen na životinjama, test može uzrokovati gubitak motoričkih
funkcija, napadaje…)
Nagrizanje ili iritacija kože – ima li tvar korištena pri pripravljanju proizvoda potencijala da
nepovratno ošteti kožu (kemikalije se stavljaju na obrijani dio kože, primjerice zeca, nakon
čega se javlja svrbež, opekline i slično)
Senzibilizacija kože – u svrhu ispitivanja alergijskih reakcija (promjene na koži)
Dermalna penetracija – analiza prodiranja kemikalija u krvotok
 prilikom primjene bilo kojeg od navedenih testiranja izvodi se strategija pod nazivom
“Three R’s” (Reduction, Refinement and Replacement )
 redukcija - što manji broj životinjskih subjekata koji se koriste prilikom određenog
testiranja
 profinjenost - sugerira da planirani jad i bol naneseni životinjama budu što manji
 zamjena - traži alternative koje bi, osim životinja, poslužile za testiranje
 Treba napomenuti kako rezultati istraživanja nisu u potpunosti primjenjivi i na čovjeka.
Naime, čovjekova fiziologija nije ista kao i fiziologija ispitivanih životinja. Time
zaključujemo kako se za određene tvari ne može sa sigurnošću tvrditi da imaju iste učinke
i kod jednih i kod drugih. Zbog toga se pitamo jesu li takvi eksperimenti uopće potrebni?