Ustanove za skraćeno utvrđivanje

prekršajne odgovornosti

Marijeta Vitez Pandžić,

univ.spec.admin.publ., v.pred
I. Uvod
Ubrzavanje i pojednostavljenje procedure
kod utvrđivanja prekršajne odgovornosti:
 Žurni postupak,
 Prekršajni nalog,
 Obvezni prekršajni nalog,
 Naplata novčane kazne na mjestu
počinjenja prekršaja.
2. Žurni postupak
 Žurni se prekršajni postupak vodi:
a) za prekršaje za koje je kao jedina kazna propisana
novčana kazna do 10.000,00 za fizičku osobu, novčana
kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00
kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi,
b) protiv maloljetnog počinitelja prekršaja,
c) protiv uhićenika,
d) protiv okrivljenika kojem je određeno zadržavanje,
e) protiv okrivljenika koji nema stalno prebivalište ili
boravak u Republici Hrvatskoj,
f) po prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga, zbog
poricanja prekršaja.
3. Prekršajni nalog
 Prekršajni nalog kao posebna odluka o prekršaju
može se izdati bilo prije pokretanja prekršajnog
postupka, bilo nakon pokretanja prekršajnog
postupka, ali bez provođenja postupka pa tako i bez
glavne rasprave.
 Prekršajni se nalog može izdati samo protiv
punoljetnog počinitelja prekršaja i njime se može
izreći odnosno primijeniti svaka od propisanih
prekršajnopravnih sankcija za punoljetne
počinitelje prekršaja osim kazne zatvora i zaštitnih
mjera (iznimka je oduzimanje predmeta i zabrana
upravljanja motornim vozilom).
3.1. Tijela ovlaštena za izdavanje
prekršajnog naloga
Prekršajni nalog su ovlašteni izdati:
a) sud,
b) tijelo državne uprave koje vodi prekršajni
postupak,
c) ovlašteni tužitelji (državni odvjetnik,
tijelo državne uprave, pravna osoba s
javnim ovlastima, oštećenik),
d) državne agencije osnivač kojih je Hrvatski
sabor i Vlada Republike Hrvatske.
3. 2. Sadržaj prekršajnog naloga
 Prekršajni se nalog izdaje u pisanom obliku.
Prekršajni se nalog u pisanom obliku izdaje
sadržajno odgovarajućom primjenom odredbi
članka 183. i 185. Prekršajnog zakona.
 U obrazloženju prekršajnog naloga će se ukratko
navesti samo dokazi i drugi uvjeti koji opravdavaju
njegovo izdavanje.
 Prekršajni nalog sud dostavlja okrivljeniku, njegovu
branitelju ako ga ima i tužitelju, a tijelo državne
uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljeniku,
njegovu branitelju ako ga ima i tužitelju ako se
postupak vodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja.
3.3. Prigovor protiv prekršajnog naloga
Protiv prekršajnog naloga može se
podnijeti prigovor tijelu koje ga je izdalo.
Prigovor se može podnijeti u roku od 8
dana od dana dostave ili uručenja
prekršajnog naloga zbog poricanja
prekršaja te izrečene sankcije.
Prigovor mogu podnijeti okrivljenik,
branitelj, ovlaštenici prava na žalbu u
korist okrivljenika (čl.192.st.2.).
 Nepravovremeni, nepotpuni i nedopušteni prigovor
odbacit će rješenjem tijelo koje je izdalo prekršajni
nalog. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba
Visokom prekršajnom sudu.
 Ako prigovor ne odbaci, državni odvjetnik ili drugo
tijelo koje je izdalo prekršajni nalog, a nije nadležno
za vođenje prekršajnog postupka dostavit će ga
nadležnom sudu ili tijelu državne uprave koje vodi
prekršajni postupak koje će postupati sa prekršajnim
nalogom kao sa optužnim prijedlogom ovlaštene
osobe.
 Ovdje ne vrijedi zabrana reformatio in peius te se
može izreći i teža kazna od one koja je izrečena
prekršajnim nalogom.
5. Obvezni prekršajni nalog
 Ovlašteni tužitelji, a prije pokretanja prekršajnog
postupka protiv počinitelja prekršaja, uključivši i
maloljetnika, obvezno će izdati prekršajni nalog
(obavezni prekršajni nalog) za:
a) prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave,
b) prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna
propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna
za fizičku osobu, do 10.000,00 kuna za počinitelja
prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000,00
kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za
odgovornu osobu u pravnoj osobi.
5.1. Prigovor protiv obveznog
prekršajnog naloga
Prigovor protiv obaveznog prekršajnog
naloga mogu u roku od osam dana podnijeti
okrivljenik, branitelj, ovlaštenici prava na
žalbu u korist okrivljenika (čl.192.st.2.).
Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo.
Prigovor se može podnijeti zbog poricanja
prekršaja i zbog izrečene odnosno
primijenjene prekršajnopravne sankcije ili
određenih troškova u povodu izdavanja
prekršajnog naloga.
Kada tijelo koje je izdalo prekršajni nalog primi
prigovor protiv prekršajnog naloga bez odgode
će ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti
prekršajnom sudu nadležnom prema mjestu
počinjenja prekršaja.
Sud će rješenjem odbaciti nepravodoban i
nedopušten prigovor te prigovor kojemu se ne
može ustanoviti podnositelj ili prekršajni nalog
protiv kojeg se prigovor podnosi.
Ako ga nije odbacio, sud prigovor uzima u
razmatranje. Pri tom provodi žurni postupak i
donosi presudu protiv koje nije dopuštena žalba.
7. Naplata novčane kazne na mjestu
počinjenja prekršaja
Ovlaštenici na naplatu novčane kazne na
mjestu počinjenja prekršaja službene su
osobe ovlaštenog tužitelja (osim
oštećenika), a prekršaj utvrđuju:
a) obavljanjem nadzora u okviru svoje
nadležnosti,
b) neposrednim opažanjem,
c) uporabom tehničkih uređaja,
d) pregledom vjerodostojne dokumentacije.
 Tek ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu
kaznu, izdat će mu se prekršajni nalog s uputom da
plaćanje može izvršiti u roku od 8 dana od dana kad je
počinio prekršaj.
 Novčana se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja
prekršaja u visini propisanog minimuma ili polovice
točno određenog iznosa novčane kazne propisane
propisom o prekršaju za prekršaj za koji je kao kazna
propisana samo novčana kazna do 2.000,00 kuna za
fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 5.000,00
kuna za okrivljenika, fizičku osobu obrtnika i fizičku
osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i
do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom
izjednačene subjekte.
 O plaćenoj kazni izdaje se potvrda.
Kada policija tijekom obavljanja poslova
nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj, za
koji je propisana samo novčana kazna do
1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da
počinitelj nije prije činio slične prekršaje,
može umjesto opisanog postupanja izdati
pisano ili izreći usmeno upozorenje
počinitelju prekršaja.