Mentor: prof.dr.

Brana Komljenović
Student: Nenad Marković

SEMINARSKI RAD
PREDMET: GRAĐANSKO PRAVO
Tema: POJAM PRAVNOG POSLA, VALJANOST I NIŠTAVOST PRAVNIH POSLOVA

Brčko, april.2023.
 Sadržaj

UVOD
1. POJAM PRAVNOG POSLA
2. POJAM NEVAŽEĆIH PRAVNIH POSLOVA
3. VALJANOST PRAVNIH POSLOVA
4. POJAM NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA
5. RAZLOZI NIŠTAVOSTI
6. DJELIMIČNA NIŠTAVOST
7. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI
8. RELATIVNO NIŠTAVI (RUŠLJIVI) PRAVNI POSLOVI
9. VRSTE I RAZLOZI RUŠLJIVIH PRAVNIH POSLOVA
ZAKLJUČAK
 UVOD
• Još od najranijih civilizacija, iz vremena prvih prodora prava,
ljudi su sklapali različite pravne poslove. Istina, njihovo
sklapanje u početku je zahtijevalo ispunjavanje određenih
ritualnih radnji, pa je njihova valjanost zavisila isključivo od
predviđene forme, do vremena kada strogi formalizam popušta
pred zahtjevima modernijih vremena. Isto tako i razlozi za
valjanost pravnih poslova su se kroz različita vremena mijenjali.
• Valjanost pravnih poslova može prestati zbog razloga koji se
javljaju u vrijeme nastanka pravnog posla ili nakon
zaključenja pravnog posla.
• Danas naš Zakon o obligacionim odnosima poznaje
apsolutnu ništavost, relativnu ništavost (rušljivost), a
ponekad i nepostojeće pravne poslove. Sve tri ove vrste
nevaljanih pravnih poslova proizvode i različite pravne
posljedice.
 1. POJAM PRAVNOG POSLA

• Pravni posao je izjava volje koja je učinjena s ciljem da se zasnuje

građanskopravni odnos, da nastane, prenese se ili ukine neko subjektivno
građansko pravo, ukoliko to dopušta pravni poredak.
• Vrste pravnih poslova:
1. Jednostrani pravni poslovi
2. Dvostrani pravni posao
3. Višestrani pravni posao
4. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi
5. Formalni i neformalni
6. Fiducijarni
7. Akcesorni pravni poslovi
8. Dobročini
9. Realni i konsesualni
10.Komutativni
Vrste ugovora:

1.Jednostrano obavezni i dvostrano obavezni ugovori

2.Кomutativni i aleatorni ugovori
3.Ugovori sa trenutnim i ugovori sa trajnim radnjama
4.Individualni i kolektivni ugovori
5.Lični i nelični ugovori
6.Realni ugovori
 2. POJAM NEVAŽEĆIH PRAVNIH POSLOVA

• Nevažeći pravni posao je takav pravni posao kod koga se ne može postići ono dejstvo koje su
stranke htele da on proizvede. Sve nevažeće pravne poslove djelimo na: apsolutna ništavost
(ništavi poslov) i relativno ništave (rušljive).
• Pravni posao je nepotpun i nesavršen. Pravne poslove čije dejstvo nije nastupilo, ali
može još da nastupi ako se nedostajuća činjenica iz činjeničnog skupa ostvari ili ako otpadne
smetnja koja sprečava punovažnost pravnog posla. (npr. Ako je za punovažnost pravnog
posla potrebna dozvola, roditelja, staraoca ili o pravnom poslu zaključenom sa uslovom i
rokom a uslov i rok nisu još nastupili. Ili za slučaj smrti (kod testamneta) kod kojih pravno
dejstvo nastupa tek smrću ostavioca.
• Pravni poslovi koji su nepunovažni i ne mogu da postanu punovažni su ništavi. On se
sastoji u nepostojanju jednog od potrebnih uslova za punovažnost pravnog posla (poslovna
sposobnost stranke, forma, itd.) ili u postojanju jedne smetnje koja se ne može ukloniti
(protivzakonitost sadržaja pravnog posla, nemoralnost). Ništavi pravni poslovi ne
proizvode ni prema kome pravno dejstvo i smatraju se da nisu ni zaključeni.
• Rušljivi pravni poslovi su takvi poslovi koji su najprije punovažni, ali se kasnije mogu
poništiti sa povratnim dejstvom.
• Relativno nevažeći pravni posao je takav posao koji je nepunovažan samo prema
određenom krugu lica, dok je prema ostalim licima punovažan.
 3. VALJANOST PRAVNIH POSLOVA

Prilikom utvrđivanja valjanosti obavezujućeg ugovora ocjenjuje se sljedeće:

•- njegov sadržaj (mogućnost, dozvoljenost, određenost ili odredivost radnje)
•- karakteristike ugovornih strana (pravna i poslovna sposobnost).
Pretpostavke valjanosti pravnih poslova:
•Pravna i poslovna sposobnost subjekata
•Valjano i suglasno očitovanje pravno relevantne volje
•Moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba
•Dopuštena osnova,
•Ponekad određeni oblik pravnog posla

Ukoliko se bila koja od navedenih pretpostavki ne ispuni (npr. umjesto

dopuštene, činidba je nedopuštena) tada je pravni posao nevaljan.
ZOO je prihvatio dva oblika nevaljanih pravnih poslova, tako da oni mogu
biti li ništavi ili rušljivi.
 4. POJAM NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA

• Ništavim pravnim poslovima vrijeđaju se opšti interesi, te takvi

poslovi ne proizvode nikakvo pravno dejstvo. Iz njih ne nastaju
subjektivna prava i obaveze. Dakle, ne mogu se takva prava ako
budu povrijeđena zaštititi u nekom od sudskih postupaka.

NIŠTAVOST

APSOLUTNO RELATIVNO NIŠTAVI

NIŠTAVI POSLOVI POSLOVI (RUŠLJIVI)
 Pojam i karakteristike ništavih pravnih poslova

• Apsolutno ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke

koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

• Ukoliko je došlo do sklapanja apsolutno ništavog pravnog posla onda se

smatra da i pravno ne postoji.

• Ugovor je ništav ako je po svojoj sadržini ili cilju protivan prinudnim

propisima, javnom poretku ili moralu društva (član 103. ZOO).

• Ništavost nastupa po samom zakonu (ex lege), a sud na nju pazi po

službenoj dužnosti (ex offo). To znači da sud svojom odlukom može samo
utvrditi da je posao ništav, tj. odluka suda je deklaratornog karaktera.
• Ništavost nastaje od ex tunc odnosno od samog trenutka sklapanja
pravnog posla.
 5. Razlozi ništavosti

a) Poslovna nesposobnost stranaka

Pravni poslovi koje bi sklopile te osobe bili bi ništavi.
b) Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volja
Nevaljano je svako očitovanje volje koje nije učinjeno slobodno i ozbiljno, zatim
ako postoje drugi oblici nesaglasnosti između volje i očitovanja te ako
očitovanja ugovornih strana nisu međusobno saglasne.
Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji nazivamo
manama volje.
Mana pravno relevantne volje jeste nesklad između volje i očitovanja.
- Svjestan nesklad – osoba namjerno očituje ono što stvarno neće
(šala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija)
- Nesvjestan nesklad – osoba nesvjesno očituje ono što ne želi (zabluda,
neznanje, nesporazum i prevara)
• Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana
prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona uistinu
neće, a druga strana za to ne zna.
Pravilo “Ko zna lili mora znati posljedice svog očitovanja ne može htjeti očitovanje
bez posljedice.” Npr. javno licitiranje.
c) Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili
neodredivost radnje
• Nemogućnost činidbe:
• Objektivna nemogućnost
• Subjektivna nemogućnost
• Nedopuštenost činidbe:
• Zabranjeni pravni poslovi
• Nemoralni pravni poslovi
• Zelenaški pravni poslovi
• Neodređenost ili neodredivost činidbe
Pravni posao će biti ništav ako je činidba neodređena ili
neodrediva. Neodređena je ako poslom nije predviđeno
dovoljno pojedinosti za njenu individualizaciju, pa dužnik ne
zna pouzdano šta treba ispuniti povjeriocu.
d) Nepostajanje i nedopuštenost osnove (kauze)
• Razlozi ništavosti u vezi s pobudom odnose se na pojavu nedopuštene
pobude kad je protivna javnom poretku, odnosno ustavu zemlje.
• U domaćoj pravnoj teoriji zastupana su dvojaka gledišta o osnovi -
objektivna i subjektivna.

e) Nedostatak potrebnog oblika

Razlozi ništavosti zbog nedostatka oblika ističu se kada propis određuje
oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kada same ugovorne strane
odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora te tada izostanak
sklapanja ugovora u propisanom obliku dovodi do ništavosti.
 6. Djelimična ništavost

• Ništavost pravnog posla može biti i djelimična,

jer ništavost neke odredbe ugovora ne povlači za
sobom ništavost cijelog ugovora.
• Ništavost neke odredbe ne povlači za sobom
ništavost samog pravnog posla, ako pravni
posao može opstati bez te odredbe.

• Pravni posao će opstati ako je ništava odredba ili

uslov ako je ništavost ustanovljena da bi ugovor
bio oslobođen te odredbe ili vrijedio bez nje.
 7.Posljedice ništavosti

• Ništav pravni posao ne proizvodi pravne učinke koje bi proizveo da je bio

valjan, odnsono ne proizvodi pravne učinke na koje su bile usmjerene pravno
relevantne volje stranaka.
• Ništavi pravni poslovi mogu proizvoditi izvjesne pravne učinke –
nenamjeravane pravne učinke.
• Po ZOO su propisane posledice ništavosti:
• 1. Restitucija (povraćaj u pređašnje strane) i naknada štete
• 2. Zabrana povraćaja i oduzimanje predmeta ugovorne obaveze u
korist humanitarne organizacije ili odgovarajuće ustanove.
• Za pravnu je posljedicu ništavost predviđena odgovornost za štetu
zbog sklapanja ništavog pravnog posla te ta odgovornost pada na
onu stranu krivu za sklapanje ništavog posla. Ukoliko se dokaže da
je strana koja trpi štetu zbog ništavog posla znala ili prema
okolnostima posla morala znati za postojanje uzroka ništavosti,
dužnost naknade štete ne postoji.
Ko i u kojem roku može isticati ništavost?

• Nije ograničen krug osoba – svaka zainteresovana osoba

• Sud pazi na ništavost ex officio

• Nema vremenskog ogrničenja - pravo se ne gasi.

 8. RELATIVNO NIŠTAVI (RUŠLJIVI) PRAVNI
POSLOVI
Rušljivim pravnim poslovima vrijeđaju se privatni interesi. Pravne
posljedice rušljivih pravnih poslova ogledaju se u tome što ovi poslovi
proizvode pravna dejstva ali je sudbina takvih pravnih poslova
neizvjesna i ima se riješiti u određenom roku: ili poništenjem ili
osnaženjem (konvalidacijom).
• Proizvode pravne učinke, te po njima se ne razlikuju od valjanih pravnih
poslova.

• Ukoliko je poništen, proizvode iste učinke kao apsolutno ništavi pravni

poslovi, ex tunc.
• Sud ne pazi ex officio.
• (Sud ne uzima rušljivost u obzir po službenoj dužnosti već samo na zahtjev
ovlašćenog lica, a poništenje može zahtjevati samo lice u čijem je interesu
rušljivost ustanovljena.)
• Krug osoba je ograničen – uglavnom se štite njihovi interesi.
• Relativna ništavost ne nastupa ex lege već samo putem tužbe.
 9. Vrste i razlozi rušljivih pravnih poslova

• Ugovor je rušljiv kad ga je zaključila strana ograničeno poslovno

sposobna, kad je pri njegovom zaključenju bilo mana u pogledu volje
strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom određeno (član
111. ZOO).
a) Ograničena poslovna sposobnost

b) Mane volje:
• Prijetnja
• Zabluda
• Prevara
c) Povreda načela jednake vrijednosti činidaba

d) Pravne radnje dužnika na štetu povjerioca

a) Ograničena poslovna sposobnost
• Kao razlog rušljivosti pravnog posla javlja se u situaciji kad ograničeno
sposobna osoba sklopi pravni posao bez traženog odobrenja svog zakonskog
zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi.

• To znači da ograničena poslovno sposobnost neće uzrokovati rušljivost posla

ako je on sklopljen s odobrenjem zakonskog zastupnika ili kad se takvo
odobrenje uopše ne zahtijeva.

• Pravo na odustanak od ugovora-saugovarača (v. član 57. ZOO)

- ako nije znao da ta osoba nije imala punu poslovnu sposobnost

- ako znao da njegovo saugovarač nije potpuno poslovno sposoban,ako ga je
ovaj prevario da ima odobrenje zakonskog zastupnika

• Pravo na odustanak od ugovora vezano je rokom od 30 dana od saznanja za

ograničenu poslovnu sposobnost.
b) Mane volje

• Prijetnja (v.čl.60. ZOO)

-kao razlog rušljivosti pravnog posla postoji kad jedna strana ili neko
treći, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge
strane zbog čega ona sklopi određeni pravni posao.

- Strana koja je pod prijetnjom sklopi pravni posao ima pravo zahtijevati
njegovo poništenje, ali mora dokazati:
- da su joj druga strana ili treća osoba prijetile prije ili u vrijeme
sklapanja posla.
- da je prijetnja bila nedopuštena
- da je prijetnja u uzročnoj veze sa sklapanjem pravnog posla
• Zabluda (zabluda je kriva predstava o stvarnosti ali u ovom slučaju
kriva predstava o nekoj činjenici koja je povezana direktno sa
pravnim poslom )

razlog za rušljivost je samo bitna zabluda

• Bitna zabluda (v.čl.61.ZOO)
• Prevara (v.čl.65. ZOO)
- O prevari se radi kada jedna strana izazove zabludu kod
druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time
navede na sklapanje pravnog posla.
- Strana koja je prevarom navedena na sklapanje pravnog
posla ima pravo zahtijevati njegovo poništenje i onda kada
zabluda nije bitna.
- Strana koja je sklopila ugovor pod prevarom ima pravo
zahtijevati naknadu pretrpljene štete.
Razlog za rušljivost je svaka prevara – čak i kad zabluda nije
bitna.
• c) Pravni poslovi zaključeni pod prinudom (prijetnjom ili
strahom)
• (pravni posao je zaključen pod prinudom kada je izjava volje data
u strahu od nanošenja nekog zla – prijetnja mora biti ozbiljna).
Razlog za rušljivost je opravdan strah, postoji ako je sama pretnja
ozbiljna i ako je ozbiljno zlo kojim se prijetilo. Sud pri odlučivanju
ispunjenja ovih uslova vodi računa o svim okolnostima
konkretnog slučaja okolnost da je pretnja djelimično ostvarena
uvijek će biti protumačena kao znak njene ozbiljnosti.
d) Prekomjerno oštećenje – lezionarna oštećenja
(ugovori gdje je narušen princip ekvivalentnosti davanja – i
postojanje zablude o pravoj vrijednosti stvari).
e) Pravni poslovi lica ograničeno poslovno sposobnih
(lica ograničeno poslovna sposobna su lica sa navršenih 14 godina
života – ova lica mogu zaključivati pravne poslove manjeg značaja
samostalno, a ostale poslove ali uz saglasnost svog zakonskog
zastupnika – ako postoji ova saglasnost od početka, takvi poslovi
su perfektni, u protivnom sudbina takvih pravnih poslova zavisi
od maloljetnikovog zakonskog zastupnika (može ga naknadno
odobriti – pa je takav posao punovažan od početka, a može svoje
odobrenje uskratiti pa takav posao nije ni zaključen)(ali druga
ugovorna strana može zahtijevati izjašnjenje zakonskog
zastupnika pa riješiti dilemu da li postoji saglanost ili ne –
odnosno da li postoji posao ili ne).
• Uslovi rušljivosti
Za uspješno pobijanje dužnikovih pravni radnji potrebno je
ispunjenje određenih pretpostavki:

- opšte pretpostavke su: dospjelost povjerioca potraživanja i

pravna radnja dužnika preduzeta na štetu povjerioca (ovi
uslovi moraju se kumulativno ispuniti).

- posebne pretpostavke se: odnose se na određene

subjektivne okolnosti na strani dužnika ili trećega (protivnika
pobijanja) i rok za podizanje tužbe ( dozvoljeno je da se
ispuni alternativno bilo koji od uslova)
•Posebni uslovi pobijanja sadržani su u četiri posebne
paulijanske tužbe
Posledice poništenja

• Nema značajnije razlike kada su u pitanju posljedice ništavog

pravnog posla i onih koje nastaju poništenjem pobojnog pravnog
posla.

• U oba slučaja te posljedice se u pravilu odnose na na obavezu

povrata u prijašnje stanje (restitucija) i odgovornost za štetu.

• Pri tome, u oba slučaja posljedice nastupaju ex tunc tj. od sklapanja

pravnog posla.

• Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih pravnih poslova, jeste u

tome što kod pobojnih nije predviđena mogućnost oduzimanja datog
ili primljenog u korist općine.
 Ko i u kojem roku može tražiti poništenje rušljivog
pravnog posla?

• U odnosu ništavost krug osoba ovlaštenih na traženje poništenja znatno je uži.

• Ukoliko se steknu razlozi za pobojnost tada je za poništenje takvog posla

ovlaštena samo ona stranka u čiju korist je ta pobojnost ustanovljena.

• Pravo na zahtjev za poništenje pobojnog pravnog posla vezano je za određeni

rok.

- taj rok iznosi godinu dana od dana saznanja za pobojnost ,odnosno od

prestanka prinude (subjektivni rok),
- u svakom slučaju ovo pravo prestaje protekom vremena od tri godine od
dana sklapanja ugovora (objektivni rok).
• v. član 117. ZOO
 ZAKLJUČAK
• Na kraju rada se može zaključiti kako se pravni poslovi najčešće sklapaju usmeno,
pisano, sa svjedocima ili učešćem nadležnih organa, a za valjanost pravnog posla
se, traži određeni oblik, što znači da će posao biti ništav ako nije sklopljen u tom
obliku. U sadržaj pravnog posla ulaze tri grupe elemenata, a to su bitni sastojci,
prirodni sastojci te sastojci pravnog posla. Kod određivanja valjanosti obveznog
ugovora vrednuje se njegov sadržaj i svojstva ugovornih strana.
• Nevaljane pravne poslove moguće je podijeliti na teži i lakši oblik, pri čemu je teži
oblik nevaljanog pravnog posla ništavost, za koju je karakteristično da nastupa po
samom zakonu i koja za svoju posljedicu ima jedino nenamjeravane pravne
učinke. Lakši oblik nevaljanosti pravnih poslova je institute rušljivosti, odnosno
relativna ništavost. Razlog ništavosti je protivnost ugovora javnom poretku,
tačnije ustavu pojedine zemlje, a to ne označava samo protivnost ustavnim
načelima, nego označava i protivnost konkretnim odredbama ustava.
• Rušljivost ugovora se utvrđuje tužbom za utvrđenje, a rušljivi ugovori gube svoju
pravnu snagu tužbom za poništaj ili preobražaj ugovora.
HVALA NA PAŽNJI