POVIJEST I IZVORI

GEŠTALT
PSIHOTERAPIJE

GROZDANA BIOČIĆ-ZRILIĆ
klinička psihologinja, gestalt
psihoterapeutkinja, učiteljica GT
Izvori gestalt terapije:

Psihoanaliza
Geštalt psihologija
Semantika
Fenomenologija
Egzistencijalna filozofija
Buberova dijaloška filozofija
Teorija polja
Humanistička psihologija
Istočnjačke filozofije: Taoizam i Zen-Budizam
Eksperimentalno kazalište i psihodrama
U svojim temeljima GT je:

• Humanistička
• Holistička
• Fenomenološko-egzistencijalistička
• Dijaloška
• Procesna
• Temeljena na teoriji polja
Začetnici geštalt terapije

FREDERICK (FRITZ) PERLS (1893. - 1970.)

- Rođen u Berlinu u Židovskoj obitelji
- Problematičnog ponašanja tijekom odrastanja, problem s autoritetom
- Završava studij medicine, specijalizira psihijatriju
- 1916. pridružuje se kao liječnik njemačkoj vojsci
- Nakon rata radio s vojnicima s oštećenjima mozga – naučio gledati osobe kao cjelinu, a ne kao zbroj djelova koji odvojeno
funkcioniraju
- U Beču se uključuje u trening u psihoanalizi, njegov analitičar je Wilhelm Reich, a supervizorica Karen Horny, oboje psihoanalitičari
- 1946. emigrira u SAD, napušta psihoanalitičku tradiciju
- 1952. u New Yorku osniva institut za gestalt terapiju
- Seli u Kaliforniju, radi radionice I seminare, inovator u psihoterapiji
- Složena ličnost - smatrali su ga pronicivim, duhovitim, bistrim, provokativnim, manipulativnim, neprijateljski nastrojenim,
zahtjevnim,
- nadahnjujućim
- Usmjeren na svjesnost
Laura Perls

LAURA PERLS (1905. – 1990.)

- Rođena u Njemačkoj
- U 5. godini počela svirati klavir, od 8, godine se bavi plesom
- Kada je započinjala psihoanalitičku praksu pripremala se za karijeru koncertne pijanistice,
pohađala je pravni fakultet, imala diploma iz geštalt psihologije, intenzivno je proučavala filozofiju
- 1926. upoznala Fritza s kojim se 1930. vjenčala
- Njihova poslovna suradnja rezultirala je gestalt terapijom
- 1952. s Fritzom osniva gestalt institut u New Yorku
- Uz odgovornost prema sebi dodala je i odgovornost prema okolini
- Fokus u radu stavlja na kontakt, odnos i podršku
- Smatra da svaki terapeut treba razviti svoj terapeutski stil
Začetnici GT

Začetnicima gestalt terapije smatraju se Fritz i Laura Perls. Tijekom razvoja gestalt
terapije, živjeli su u Njemačkoj, Južnoafričkoj republici, americi, putovali su po
svijetu pri čemu su na njih utjecali razni autori kao i psihologijski i filozofski pravci.
Jedan od glavnih utjecaja učinila je psihoanaliza budući da su se za vrijeme života u
Njemačkoj educirali u klasičnoj psihoanalizi. Živeći u Južnoafričkoj republici Fritz je
osnovao institut za psihoanalizu, a radio je i kao psihijatar. Tamo su on i Laura
napisali svoju prvu knjigu “Ego, glad i agresija” što mnogi smatraju početkom
gestalt terapije, početkom novog pristupa u psihoterapiji. Knjiga predstavlja
njihovu reakciju na klasičnu psihoanalizu njezina ograničenja, te stvaranje temelja
za novi pristup u psihoterapiji. Emigriraju u SAD 1946., napuštaju psihoanalitičku
tradiciju, osnivaju geštalt institut u New Yorku, kasnije odlaze u Kaliforniju gdje
održavaju radionice i seminare.
Reakcija na klasičnu psihoanalizu

• Klasičnu psihoanalizu su smatrali rigidnom, naglašavanje transfera su mijenjali stvarnim odnosom,

interpretaciju mijenjali stvarnim iskustvom. Pasivnost klijenta u podjeli asocijacija s terapeutom,
mijenjali su aktivnom ulogom klijenta korištenjem odigravanja.
• Novi model, geštalt terapija, bazirao se na razvoju i klijenta i terapeuta u aktivnoj prisutnosti i
angažmanu u terapijskom procesu kao i u osobnom životu.
• Orjentiranjem na svjesnost geštalt terapija se fokusira na potencijale osobe, znanja i ono što
mogu naučiti, a ne na patologiji.
• Eksperimentiranje i puštanje da se svjesnost pojavi iz novog eksperimentalnog ponašanja u
temelju je GT.
• Nekadašnje pitanje klijentu zašto je nešto učinio, pretvara se u kako to čini upravo sada, kako se
osjeća, čega je svjestan, kako nešto čini.
• Prava promjena u terapiji je donijelo fokusiranje terapeuta i klijenta na ono što zaista doživljavaju,
čine ili osjećaju kao potrebu u određenom trenutku.
Psihoanaliza - Freud

• Prva Perlsova knjiga: Ego, glad i agresija (1942)- revizija psihoanalize

• Nije se slagao s Freudovim psihoterapijskim metodama tretmana
• manjkav u tome te da ne predstavlja holistički pristup funkcioniranju organizma
• važnost istraživanja čovjekove situacije u sadašnjosti umjesto prošlosti
• „kako” umjesto „zašto”
Psihoanaliza - Freud

• teorija instinkta i libida

• psihoanalitičke metode interpretacije i slobodnih asocijacija
• otpor u terapiji
• transferni odnos
• Freudova kateza (cathesis) i Perlsov prvi plan (foreground)
• libido vs. bazično uzbuđenje
• slobodne asocijacije vs. kontinuum svjesnosti
Psihoanaliza - Freud

• svjesnost (consciousness) vs. svjesnost (awareness)

• fokus na otpor vs. fokus na izbjegavanje svjesnosti
• prisila ponavljanja vs. nezavršeni poslovi
• regresija vs. povlačenje (iz okoline)
• terapeut koji dozvoljava/ohrabruje transfer vs. terapeut koji je vješti frustrator
• neurotske obrane vs. rigidne geštalt formacije
Psihoanaliza - Reich

• povezanost između tjelesnih procesa i psihe

• „mišićni oklop” - važnost karaktera (ili naviknutih obrazaca ponašanja) u
otkrivanju kako osoba funkcionira.
• razvija u ranoj dobi i služi kao jedna vrsta oklopa, štita, od unutarnjih i vanjskih
podražaja koje pojedinac doživljava prijetećima
• fiziološki ukorijenjen i funkcionira kao otpor uvidu ili psihološkoj promjeni
Geštalt psihologija

Nastala krajem 19. stoljeća u Njemačkoj i Austriji

• Termin riječi geštalt (njem. Gestalt)
• obrazac ili konfiguracija – posebna organizacija dijelova koji zajedno čine posebnu cjelinu

Osnivač ovog područja bio je njemački psiholog Max Wertheimer, a predstavnici

gestalt psihologije Kurt Levin, Wolfgang Keller i Kurt Koffka.
• Laura i Fritz Perls sreli su se s bazičnim otkrićima i postavkama geštalt psihologije što je na njih značajno utjecalo do mjere da su
geštalt upotrijebili u imenu psihoterapijskog pravca koji su razvijali. Riječ "gestalt" prevedena je kao "lik", "oblik", "struktura",
"slika".
• Definicija riječi geštalt uključuje 3 elementa: figuru/objekt, pozadinu/kontekst ili okolinu i odnos između njih.
Riječ "gestalt" jest ključni element u gestalt psihologiji. Označava određeni oblik organizacije pojedinih dijelova ili strukture,
pomoću kojih se zbroj pojedinih elemenata pretvara u cjelinu. Istraživanjem percepcije u geštalt psihologiji uočeno je da čovjek
podražaje percipira organizirano te da se objekt u okolini percipira uzevši u obzir sve njegove elemente zajedno kao jedan globalni
konstrukt, kao cjelina, kao geštalt. Slijedom navedenog i psihičke fenomene možemo razumjeti samo ukoliko ih promatramo kao
organizirane i strukturirane cjeline, ponašanje ne možemo promatrati kao kombinaciju nagona i uvjetovanih refleksa.
• Nastala kao protest prema atomističkoj analizi (elementi iskustva smanjeni do svojih najjednostavnijih komponenti, svaka
komponenta se analizira odvojeno od drugih komponenti, a na iskustvo se gleda jednostavno kao zbroj tih komponenti)
Geštalt psihologija

• Rezultatima eksperimenata na području percepcije kretanja reformulirali su

dotadašnje studije ispitivanja percepcije, te na takav način doprinijeli
promjenama na području učenja, rješavanja problema, motivacije, socijalne
psihologije i donekle teorije ličnosti
• Osnovni princip - analiza zasebnih dijelova ne može dovesti do razumijevanja
cjeline, budući da je cjelina definirana interakcijama i međuzavisnosti dijelova.
• Dijelovi geštalta ne sadrže njegov identitet kada su nezavisni od svoje funkcije
i mjesta u cjelini

• Fenomen figura-pozadina
Figura - pozadina
Figura - pozadina
Semantika

• Nauk o značenju i sustavu znakova. Bavi se vidovima značenja koji su izraženi u

jeziku ili nekoj drugoj vrsti reprezentacije.
• Utjecaj na Perlsa imali su i radovi engleskog semantičara I.A. Richardsa i kasnije A.
Korzybskog, koji su se bavili konfuzijom riječ-objekt, te utjecajem jezika na
mišljenje i ponašanje.
• Mnoge Perlsove ideje vezane su uz principe opće semantike, posebice podjele i
dihotomije, te uz utjecaj Aristotelovog dvo-vrijednosnog sistema podjela na
kogniciju i konotaciju (mršav-žgoljav). Perls razlikuje mišljenje od emocija, te
posebno naglašava preciznost u značenju, govoru i izražavanju, što je vidljivo i u
njegovom načinu rada.
• Polsterovi smatraju da je upravo utjecaj opće semantike učinio da „ovdje i sada”
iskustvo bude važno u psihoterapiji puno prije nego su to naglašavali
egzistencijalisti.
Fenomenologija

FENOMENOLOGIJA - pravac u filozofiji

Edmund Husserl, njemački filozof - začetnik suvremene fenomenologije
Fenomen - neposredan objekt opažanja
Ovaj pravac proučava iskustvo svjesnosti koje je doživljeno subjektivno, iz osobne perspektive prvog lica.
Naglasak se stavlja na: - aktualno, subjektivno i svjesno iskustvo pojedinca,
- dinamičku strukturu tog doživljaja
- osobno značenje tog iskustva za tu osobu.
Za Yontefa gestalt terapija je klinička fenomenologija.
Osoba se može razumjeti jedino u terminima intencionalnih relacija sa svijetom (mjesto), iskustvo treba biti
fizičko (tijelo) u temporalnom okviru (vrijeme).
Fenomenološki pristup traži istinu ili izvor znanja fokusirajući se na neposredno iskustvo, na ono što je očito u
trenutnoj situaciji, bez predrasuda, interpretacije, prosuđivanja, pretpostavki, očekivanja i zaključaka.
Deskripcija (opis) – važniji od interpretacije.
Egzistencijalna filozofija - Egzistencijalizam

EGZISTENCIJALIZAM – pravac u filozofiji

- Svjesnost je periferna u odnosu na čovjekovu egzistenciju
- Egzistencijalni izbor – bazična karakteristika čovjeka – svatko bira što će prihvatiti,
odbiti, misliti, osjećati i kako će se ponašati
- Izborima osoba konstruira sebe i daje svom životu značenje.
- Izborom našeg djelovanja I doživljavanja tog djelovanja > autentičnost
- Heidegger > Perls – pojedinac je mogućnost svojih potencijala, stavlja
naglasak na kapacitete prema patologiji
Svjesnost i odgovornost o cijelokupnom polju , sebi i drugima, daje smisao i obrazac
životu individue (Perls, 1976.).
Buberova dijaloška filozofija

Prema Martinu Buberu iskustvo u svijetu ima 2 aspekta:

- aspekt iskustva koji omogućava ja-to odnos
- aspekt relacije koji se ostvaruje kroz ja-ti odnos.
Život > izmjena ta dva odnosa
Odnos se razvija kada dvije osobe, svaka sa svojim iskustvom i osobnim potrebama,
ulaze u međusobni odnos, priznajući i dopuštajući razlike među sobom.

Utjecaj Bubera na Fritza i Lauru Perls - ja ne postoji bez ti/to,

Istinski dijalog čine: autonomnost, sloboda, podražaj i reakcija – Buber i Perls
Teorija polja

Kurt Lewin – njemačko-američki psiholog – proučavanje sila unutar polja i

razvoj teorije polja.
Ponašanje pojedinca određeno je ukupnom situacijom, ukupnim psihološkim
poljem, koja/e je prisutna u trenutku javljanja tog ponašanja.
Potreba osobe organizira percepciju polja kao i njezino ponašanje unutar polja.
Ljjudsko ponašanje je interaktivno i dijelom je reakcija na doživljene uvjete polja.
Teorija polja ističe da čovjek egzistira jedino u kontekstu okoline s kojom je u
recipročnom odnosu.
Polje je cjelina u kojoj su svi dijelovi u međusobnom odnosu.
Humanistička psihologija

A. Maslow, C. Rogers i R. May - glavni teoretičari humanističke psihologije

Proučavali su ljudsku dimenziju u psihologiji te pokušali doprinijeti razumijevanju
zdravog i kreativnog djelovanja ličnosti.
Polaze od toga da je svaki čovjek slobodno, dinamično i kreativno biće koje je
odgovorno za vlastitu sudbinu, te može utjecati na osobni rast i razvoj i ostvarenje
vlastitih potencijala.
Humanistička psihologija ima pogled na čovjeka i njegove kapacitete za
samoodređenje kao konstruktivan i onaj koji u sebi sadrži nadu. Podržavaju i potiču
ljudske kvalitete poput izbora, kreativnosti, interakcije tijela, uma i duha, te
kapaciteta za veću svjesnost, slobodu, odgovornost, životno ispunjenje i povjerenje.
Naglašeno preuzimanje osobne odgovornosti za sebe i svoju promjenu.
Istočnjačke filizofije: taoizam i zen-budizam

• Važno je spomenuti utjecaj koji su na Perlsa i Goodmana i razvoj GT imali istočne filozorije, taoizam i zen-
budizam.

• P. Goodman (jedan od osnivača GT) je bio pod značajnim utjecajem taoističkih i filozofskih principa prirode
(»ići s prirodom«) prema kojima mudar čovjek uči znakove prirode i živi u skladu s njezinim zakonitostima. To
se ogleda u principima organizmičke samoregulacije, koja se upravo temelji na prirodnom adaptivnom
procesu organizma koji teži za balansom u polju organizam/okolina. GT se temelji na postavci da svaka osoba
posjeduje unutarnje principe zdravog funkcioniranja. Zadatak je terapeuta da potakne klijentov povratak tom
zdravom načinu funkcioniranja, koji se očituje u slobodnom življenju vođenom prirodnim principima
organizma. Oslanja se na klijentove prirodne procese kako bi došlo do njegova ozdravljenja i rasta.
Istočnjačke fiozofije: tataoizam i zen-budizam

• Značajan utjecaj na GT imao je i zen-budizam. Perls ga je učio ptujući svijetom (Japan-hram). U budističkoj duhovnoj tradiciji
naglasak je na postizanju prosvjetljenja i uvidu kroz direktnu, intuitivnu percepciju u »sada«. Temeljna praksa zena je
meditacija koja uključuje svjesnost o disanju i tijelu, a usmjerena je prema povećanju svjesnosti osobe. Naglašava se
vrijednost tišine i doživljavanje onog što jest u » sada i ovdje«, čime se dolazi do nove vrste svjesnosti koja dovodi do
oslobađajućeg efekta. Ti utjecaji na GT vidljivi su u konceptu svjesnosti, uvida, »ovdje i sada« i »što i kako« pristupu, koji su
sastavni dijelovi različitih istočnjačkih filozofija i učenja.

• Tišina ili stanje u kojem je prisutno »ništa« u GT se promatra kaoplodna oraznina iz koje se javlja »nešto« kroz proces
svjesnosti. Kada prihvatimo i uđemo u »ništa« u prazninu, tada ta praznina postaje živa i pretvara se u plodnu
prazninu.Plodna praznina važan je dio ciklusa kontakta.

• Istočne filozofije promatrajući prirodu uočavaju polarnosti svugdje oko nas uključujući i sam ljudski život. U GT važna uloga
pridaje se polarnostima u ličnosti klijenta, te se pri njihovoj terapijskoj proradi potiče klijenta da istraži i osvjesti obje strane
Eksperimentalno kazalište i Psihodrama

U studentskim danima Perls je je u Berlinu radio u eksperimentalnom kazalištu gdje je na njega značajno
utjecao Max Reinhard i njegovo naglašavanje neverbalne komunikacije. Ova vrsta kazališta dovodila je u pitanje
tradicionalni kazališni stil i pokušavala u kazalište uključiti drugačiji i nov način korištenja govora, tijela,
doživljavanja percepcije, kreativnu slobodu interpretacije umjetnika i aktivniji odnos s publikom.

• Poseban naglasak se stavlja na improvizaciju i eksperimentiranje ulogom. EK imalo je veliki utjecaj na J.

Morena i njegov kasniji razvoj psihodrame i grupne terapije.

• Utjecaj eksperimentalnog kazališta na Perlsa vidljiv je u njegovom naglašavanju neverbalne komunikacije,

korištenju tehnika igranja uloga, te posebice »vruće stolice«, gdje provodi terapiju s klijentom na pozornici
dok ostali promatraju iz publike.
Zaključak

Opis povijesnih okolnosti u kojima je GT nastala i razvijala se, kao i različitih filozofskih i

psiholoških teorija, pravaca i škola, te pojedinaca koji su imali izuzetno značajan utjecaj n GT,

na njezinu teoriju i praktičan rad, potrebno je upoznati kako bi se što bolje i jasnije razumjeli

temelji iz kojih je izrasla GT, te širina, bogatstvo i eklekticizam geštalt terapijskog pravca.

Geštalt je pristup savjetovanju i terapiji koji se može usporediti sa stablom.

Korijeni su mu psihoanaliza i karakterna analiza, deblo je fenomenologija i egzistencijalizam,

a krošnja se pruža isprema istočnjačkoj filozofiji i transpersonalnim shvaćanjima. Stablo stoji

u krajoliku holizma i teorije polja sa kojim je nerazdvojno povezano.

Rezime

Parsons (1975) sumira sljedeće pretpostavke geštalta u terapiji:

- osoba je cjelina i obuhvaća tijelo, emocije, misli, senzacije, percepcije - čije su funkcije međuovisne;

- osoba je dio svoje okoline i ne može se razumijeti izdvojeno od nje;

- ljudi su proaktivni, prije nego reaktivni. Oni determiniraju svoje reakcije;

- ljudi su sposobni biti svjesni svojih senzacija, misli, emocija i opažaja;

- kroz samosvijest ljudi su sposobni birati i prema tome su odgovorni za svoje ponašanje;

- ljudi posjeduju potencijal za efikasno življenje i zadovoljavanje svojih potreba;

- ljudi mogu doživjeti sebe jedino u sadašnjosti;

- prošlost i budućnost mogu se iskusiti jedino u sadašnjosti putem sjećanja ianticipiranja.

Literatura

1. Mann, D. (2010). Gestalt Therapy: 100 Key Points and Techniques; Routledge, Taylor and Francis group, New York.

2. Clarkson, P. (1989). Gestalt Counselling in Action, 1th edition. Sage Publications.

3. Yontef,G., & Jacobs, L. (2005). Gestalt therapy. In R.J. Corsini & D. Wedding (Eds), Curent psychotherapies (pp 299-

336). Thompson Brooks/Cole Publishing Co.

4. Brownell, P. (2010). Gestalt therapy: A guide to contemporary practice. Springer Publishing Co.

5. Fadiman, J., & Frager, R. D. (1976). Frederick S. Perls and Gestalt therapy in Personality and personal growth (p

p 158-187). Harper & Row.

6. Radionov,T. (2013.) Geštalt terapija, Naklada slap

Modul 1 : POVIJEST I IZVORI GEŠTALT TERAPIJE – 1. SEMESTAR
( seminarski rad od 1500 riječi)

1. Nastanak i korjeni Geštalt terapije

2. Kreatori i osnivači Geštalt terapije (Fric Perls, Lora Perls, Pol Gudman...)

3. Razvoj Geštalt terapije (od nastanka do danas)

4. Uticaj Geštalt psihologije na Geštalt terapiju

5. Uticaj psihoanalize na Geštalt terapiju

6. Razlike Geštalt terapije i bihevioralnih terapija

7. Holizam i Geštalt terapija

8. Uticaj V. Rajha i dr. tjelesnih terapija na Geštalt terapiju

9. Uticaj egzistencijalizma na Geštalt terapiju

10. Uticaj humanističkih pravaca na Geštalt terapiju

11. Fenomenologija i Geštalt terapija

12. Uticaj istočnjačkih filozofija na Geštalt terapiju

13. Uticaj Teorije polja (Kurta levina) na Geštalt terapiju

14. Uticaj Buberove filozofije na Geštalt terapiju