Professional Documents
Culture Documents
Eksploatac - Naftnih I Gasnih lezista-II Predavanje-Opremanje
Eksploatac - Naftnih I Gasnih lezista-II Predavanje-Opremanje
Eksploatac - Naftnih I Gasnih lezista-II Predavanje-Opremanje
-Prednosti:
•Minimalna oštećenja formacije;
•Lako se sprečava i kontroliše proizvodnja vode i gasa;
•Moguća selektivna stimulacija;
•Nema čišćenja dna;
Bušotina se lako produbljuje.
-Nedostaci:
•Smanjuje se prečnik kanala bušotine u predelu produkt. intervala;
•Otežana interpretacija EK merenja;
•Nehermetičnost preklopa;
•Dodatni troškovi perforiranja, cementacije i angažovanja bušaćeg postrojenja.
-Kod buš. velikih dubina koristi se „dvostruki liner“ ako to dozvoljavaju ležišni,
geološki uslovi.
-Kada je buš. opremljena sa kolonom manjom od 4 1/2 zove se nekonvencionalna
kolona (slim hole design); mali troškovi ali potrebni su specijalni alati.
3.Opremanje eksploatacionom kolonom
-Alternativni interval je perforiran (prilikom inicijalnog opremanja), ali je izolovan između pakera. Pušta se
u proizvodnju otvaranjem CS i to po završetku proizvodnje iz donjeg intervala. Ispod CS ugrađuje se
ojačana spojnica (OS).
-Postoje i sledeće metode:
-Jednostruko opremanje bušotina sa koncentričnim nizom tubinga za gušenje bušotine;
- Jednostruko opremanje bušotina sa dva niza tubinga;
- Jednostruko opremanje visokoproduktivnih bušotina sa niskim p wf.
Tubing Jednostruko opremanje sa
za
gušenje
koncentričnim nizom tubinga
U bušotinu se ugrađuje koncetrični
tubing manjeg prečnika koji se, po
potrebi, koristi za gušenje bušotine.
-kad jedna buš. nabuši više produktivnih intervala postoje 4 alternativna načina opremanja:
a) istovremeno opremanje svih intervala (više intervala mogu proizvoditi kroz jedan niz tubinga pod
uslovom da međusobno ne dovode do restrikcija).
b) opremanje jednog intervala sa alternativama (proizvodnja se vrši samo iz jednog, počevši od najnižeg
pa redom naviše).
c) Višestruko nekonvencionalno opremanje.
d) Višestruko konvencionalno opremanje:
-Dvojno opremanje:jedan paker i jedan niz tubinga. Ovo je osnovni način dvojnog opremanja. Proizvodnja
iz donjeg intervala odvija se kroz tubing, dok gornji proizvodi kroz kejzing. Prednosti su: smanjeni
troškovi, a nedostaci: nakon prestanka erupcije veštačka metoda se može primeniti samo na donjem
intervalu; eksploat. kolona je izložena pritisku i dejstvu agresivnih fluida; potrebno je gušenje donjeg
intervala pre bilo kojeg zahvata na gornjem.
-Dvojno opremanje:dva pakera, unakrsni uređaj -Dvojno opremanje:srazmeran protok,
( dubinska dizna) i jedan niz tubinga jedan niz tubinga
-Paralelno dvojno opremanje:dva niza tubinga i dva niza pakera.
Faktori koji utiču na izbor optimalne varijante višestrukog konvencionalnog opremanja su:
1.Tubing-ugrađuje se pre osvajanja bušotine da bi omogućio cirkulaciju fluida. U toku eksploatacije kroz
tubing se kreće naftno- gasna smeša. Tubing je obešen na opremu na ustima bušotine tj. tubing se veša
o nosač tubinga koji je deo bušotinske glave. To su bešavne cevi sa muškim navojem na kraju cevi.
Na kraju mogu biti sa zadebljanjem ili bez njih. Spajaju se pomoću kratke spojnice sa ženskim navojem.
Pri izboru prečnika tubinga vodi se računa o očekivanoj proizvodnji i veličini međuprostora zbog
izvođenja remontnih radova. Dubina tubinga zavisi od uslova u buš.
Ako neće doći do stvaranja peščanih čepova i prihvatanja tubinga, dno tubinga se postavlja do gornjih
otvora perforacije, inače se ugrađuje do dubine na kojoj neće doći do stvaranja peščanih čepova.
Prečnik tubinga se određuje pri sledećim uslovima:
Glava tubinga
2. Paker-specijalno konstruisana oprema koja služi za hermetično odvajanje međuprostora između
tubinga i eksploatacione kolone.
Uloga: zaštita eksploatacione kolone; izolacija više napucanih intervala; izolacija konstatovanih
oštećenja na koloni i kod opremanja gas-lift sistemom u slučaju taloženja parafina.
Podela pakera:
1. Prema nameni mogu biti:
-proizvodni (izdržavaju samo slojni pritisak fluida koji nije toliko veliki i tokom dužeg perioda je trajan);
-operacioni (za kiselinske obrade, cementacije pod pritiskom, hidrauličko frakturiranje, visoke pritiske..).
2. Prema načinu aktiviranja razlikuju se:
-hidraulični
-mehanički (kompresioni i tenzioni).
3. Prema starosti u bušotini:
-vadljivi ili izvlačivi (proizvodni i operacioni-može da se deaktivira).
-trajni ili permanentni (postavlja se kad treba trajno izolovati donji interval).
Deo ovog uređaja je i sidreni paker koji se oslanja na dno kanala bušotine.
Alat koji obezbeđuje podizanje ili spuštanje pakera nosi zaptivni prsten.
Ovaj tip pakera se koristi kada je potrebno da dva pakera klize niz kolonu tubinga.
Postavljanje izolaciono kompresionog pakera može biti ostvareno bez uticaja na donji paker.
Ovaj paker ima ventil bay-pass vezu i uređaj za aktiviranje sidra iznad pakera.
Uloga sidra je da spreči kretanje pakera naviše pod dejstvom pritiska.
Ovaj tip pakera ima i ventil za uravnoteženje. Ovaj sistem zadržava ventil zatvoren u pravcu drjstva
pritiska imože biti otvoren samo guranjem posredstvom tubinga.
Ovaj tip pakera se koristi i za plitke iI duboke bušotine posebno pri operacijama
poboljšanja produktivnosti bušotine. (kiselinska obrada, fraktriranje, itd.)
3. Spojnice
3.1. Cirkulaciona spojnica-“C“-postavlja se u buš. kao deo podzemne opreme i pri nekim remontnim operacijama
kada se ne radi sa pakerima.
Ugrađuje se sa tubingom kao njegov integralni deo, a otvara se i zatvara „šifting“ alatom (tj. alatom na žici).
U normalnim uslovima „C“ se otvara na gore.
Koristi se pri gušenju buš., frakturiranju, kiselinskim obradama, itd.
3.2. Sigurnosna spojnica-„A“-služi za lako odvajanje opreme koja se vadi od opreme koja ostaje u buš. tj.,
za odvajanje operacionog tubinga u cilju zamene ili instrumentacije pakera proizvodnim tubingom.
3.3. Protočna spojnica-služi za redukciju erozije usled turbulencije i abrazije, postavlja se iznad ili iznad i ispod -“C“.
4. Ventili
4.1. Sigurnosni ventil-radi na principu diferencijalnog pritiska i služi da osigura buš. od prevelike proizvodnje
ili nekontrolisane erupcije u slučaju erupcije pri havariji erupcionog uređaja. Podešava se za različite diferencijalne
pritiske promenom prečnika dizne i snage opruge, menjanjem opruge i postavljanjem podmetača ispod nje.
Ugrađuje se u niplu u kombinaciji sa bravom.
Niple ili sedišta su specijalno obrađene spojnice tubinga i služe kao sedišta raznih vrsta brava.
4.3. Dubinska dizna- Ugrađuje se u niple ili spojnice tubinga u kombinaciji sa bravom.
To su fiksne dizne i služe za regulaciju protoka fluida naročito kod gasnih buš. Ima oblik čaure sa
konusnim ulazom i izlazom. Za zamenu mora da se vadi tubing. Ona ne reguliše rad bušotine, već smanjuje
pulsacije i stvaranje peščanih čepova, mada postoje i regulacione dubinske dizne.
4.4. Brave-služe kao bravni ili brtveni elementi za postavljanje raznih vrsta opreme (ventili, dizne) u niple ili spojnice tubinga.
Poznate su vrste brava „C“ i „H“.
Nadzemna oprema
-Opremanje usta buš. je jedna od završnih operacija u procesu bušenja. Izbor tipa
opreme na ustima buš. zavisi od metode eksploatacije. Ona treba da obezbedi zatvaranje
i otvaranje buš., kontrolu pritisaka, osvajanje i gušenje buš.
Erupcioni uređaj (EU)-deo opreme ušća buš., na koju se veša kolona tubinga,
omogućava stvaranja pritiska na dnu kao i merenje pritiska u kejzingu i na izlazu
fluida iz buš. Sastoji se iz: završne prirubnice, tubing glave i erupcione jelke.
Završna prirubnica-donji deo EU, ima zadatak da poveže sve zaštitne kolone
međusobno i da obezbedi hermetičnost prostora između kolona.
Tubing glava-srednji deo EU, njena unutrašnjost je tako podešena da se može
vešati jedan ili dva niza tubinga.
Erupciona jelka- gornji deo EU; vrši kontrolu i regulisanje erupcije buš., usmerava
izlaznu struju fluida u određenu odvodnu cev i u slučaju potrebe zatvara buš.
Glavni ventil-uvek otvoren za vreme rada buš., zatvara se samo kad treba potpuno
prestati sa proizvodnjom.
Ventili-koriste se za zatvaranje buš. prilikom zamene cevi za izjednačavanje pritiska
Manometar-meri pritisak na ušću buš. (na vrhu jelke).
Dizne-regulišu rad eruptivne buš. stvaranjem protivpritiska na ustima buš.
Postavljaju se na priključku EU iza ventila ili na izlazu iz separatora visokog pritiska
zbog transporta gasa na veću daljinu.
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA OTVARANJA PROIZVODNIH INTERVALA
Uglavnom se koriste brizantni eksplozivi, čiji izbor zavisi od p,T, energije (brzine) i
snage. (na pr.-kumulativno eksplozivno punjenje snage U=4185J/kg, t=3000-6000°C).
-iniciranje eksploziva: mehaničko (sa površine se spušta teg koji inicira kapsulu) i
električno (sa površine se spušta kabl).
case-nosač
liner-obloga
main explosive charge-glavno eksplozivno punjenje
primer charge-primarno punjenje
detonating cord groove-detonirajući štapin
Proces perforiranja-napucavanja
Metode perforiranja
-Overbalanced napucanje –u bušotini se nalazi radni fluid (isplaka, slana voda) čiji je
pritisak p1 veći od pritiska formacije p2, tj. diferencijalni pritisak je pozitivan. Na ustima
bušotine je preventer. U kolonu se spušta puška prečnika 4“(za kolonu od 7“-9“) i puca.
Za vreme pucanja može doći do začepljenja perforacija čvrstom fazom iz isplake, dok
isplačni filtrat odlazi u sloj (zagađenje pribušotinske zone), tako je nakon osvajanja mali
broj perforacija u proizvodnji.
Metode osvajanja:
1.Cirkulacija vodom i naftom
-Posle napucavanja buš. ugrađuje se tubing, postavlja se EU i uspostavlja cirkulacija. Pumpa za
cirkulaciju se priključuje za prstenasti prostor i vrši se obratna cirkulacija. Isplaka se zamenjuje
vodom, smanjuje se pd (nekoliko sati), zatim se voda zamenjuje naftom i bušotina će početi da
eruptira.
Pozitivno: Nije potrebno otvaranje buš. i manipulisanje sa tubingom, obezbeđena potpupa sigurnost,
neprekidno ispiranje dna. Nedostatak: postoje granice depresije-za slojeve sa visokim pritiskom.
2.Cirkulacija aerizovanom tečnošću
-Pri ovon postupku smanjuje se specifična težina tečnosti u buš. Pumpanje vazduha se kontroliše
manometrom, a ubacuje se u buš. kompresorom. Izmena depresije se vrši polako i ravnomerno.
Brzina upumpavanja tečnosti treba da bude dovoljno velika da ne bi došlo do isplivavanja mehurića
vazduha. Tečnost se upumpava kroz tubing, koristi se mešalica za potpunije mešanje tečnosti i
vazduha.
3. Osvajanje kompresorom
-pre osvajanja tečnost se nalazi blizu usta buš. i pritiskom kompresora izbacuje se zahvaćena
količina tečnosti posle čega se tubing spušta još niže i kod slojeva sa visokim pritiskom.
4. Klipovanje (swabbing)
Posle napucavanja buš. ugrađuje tubing, postavlja se EU, gornji deo EU se skine i u buš. pomoću
čeličnog užeta se spušta klip čijim podizanjem se izvlači stub tečnosti. Spišta se 20-30 m ispod
nivoa. Klip je šuplja cev sa kugličastim ventilom na dnu. Tu su i manžetne za lako spuštanje klipa u
tubing. Iznad klipa se postavlja teška šipka.
Usta buš. su otvorena jer nema opasnosti od erupcije. Nedostatak: ne može se čistiti dno.
6. Azotno postrojenje-nitrogen unit-zamena radnog fluida sa azotom što zahteva novi tubing malog
prečnika(coiled-savitljiv).