Geografski polozaj Savezna Republika Nigerija obuhvata istočne dijelove regije i to je najveća država zapadne Afrike. Graniči sa Beninom, Nigerom, Čadom i Kamerunom. Svojom južnom granicom izlazi na Gvinejski zaljev, gdje se smjestio najveći afrički grad Lagos, koji broji gotovo 8000oo0 stanovnika. Glavni grad Nigerije je Abudža. Geografski polozaj Prirodno geografske odlike Na jugu države pružaju se duge pjeskovite obalne ravnice, gdje je rijeka Niger izradila najveću afričku deltu. Područje delte Nigera obraslo je šumama mangrove koje u unjutrašnjosti prelaze u pojas gustih prašuma. Šume su bogate vrijednim tropskim drvećem kao što je mahagoni, tikovina, sandalovina. Najveći dio države smješten u donjem dijelu Nigera i njegove pritoke Benue.Prašume tog područja su dijelom degradirane i pretvorene u savanska područja koja su danas gusto naseljena. Na istoku i sjeveru nastavljaju se područja visoravni. Najveće su Obuda i Mambila visoravni , gdje se nadmorska visina penje iznad dvije hiljadu metara. Prirodno geografske odlike Klima Zahvaljujući višoj nadmorskoj visini savanska područja imaju mnogo ugodniju klimu od ekvatorijalnih na jugu koja su veoma vlažna. Godišnja količina padavina u priobalju kreće se i do 4000 mm godišnje. Na krajnjem sjeveru vlada suha stepska klima. Na klimu Nigerije utiču jugozapadni pasati, koji dolaze sa Antlantika i donose padavine. Sjeveroistočni pasati, harmatani, pušu iz Sahare od decembra do marta. Donose velike količine saharske prašine. Društvenogeografske odlike Sa svojih 141.oooooo stanovnika Nigerija je najmnogoljudnija država Afrike. U Nigeriji žive brojne etničke skupine,više od 250,od kojih su nabrojni Hausi, Fulani, Igbe, Ijavi i drugi. Preko 50% su muslimani, i oni naseljavaju uglavnom sjeverne dijelove države dok na jugu dominira kršćansko stanovništvo. Privreda Ogromna su nalazišta nafte,prije svega u delti Nigera, zatim uglja, kalaja, željezne rude, kositra, olova, cinka, prirodnog gasa. Veliko je šumsko bogatstvo, značajan hidroenergetski potencijal, pašnjačke površine. Uprkos obilnim i raznovrsnim prirodnim resursima, privreda Nigerije decenijama nije pokazivala gotovo nikakve pomake razvoja, a životni standard stanovništva je bio vrlo nizak. Plantažna proizvodnja još nije prevazišla brojne probleme uzrokovane lošim upravljanjem, ostarijelim stablima i zastarijelom tehnologijom. Sve to je imalo za poslijedicu smanjenje proizvodnje kakaovca, kikirikija, uljene plame, kaučuka, po čemu je Nigerija bila u vrhu svjetske proizvodnje. Za domaće tržište uzgaja se manioka, kukuruz, proso, riža, sirak, slatki krompir. U stočarskoj proizvodnji prednjači uzgoj goveda, peradi i koza. Privreda Danas poljoprivreda upošljava preko 70% stanovništva. Najrazvijenije grane industrije su prehrambena, tekstilna, petrohemijska i industrija vještačkog đubriva. Industrija, koja uposljava samo 10% zaposlenih, nezadovoljava potrebe domaćeg tržišta, zbog čega je Nigerija prisiljena na uvoz robe široke potrošnje. Nigerija ima odlične uvijete za razvoj turizma, naročito na delti Nigera