PROSO,

Panicum sp.

1
2
 PODRIJETLO I
RASPROSTRANJENOST
• iz Indije, među najstarijim kulturama,
više od 7000 godina
• oko 50 milijuna ha u svijetu
• u RH 4-5 tisuća ha
• prinosi niski
• 70% ugljikohidrata, 13% bjelančevina,
4% masti, 10-13% celuloze, 3%
minerala i 14% vode
3
 BOTANIČKA PRIPADNOST I
KLASIFIKACIJA
• red Poales
• porodica Poaceae (trave)
• rod Panicum (više od 400 vrsta)
• tri vrste u proizvodnji:
1. obični proso, Panicum miliaceum
2. talijanski proso, Panicum italicum
3. muhar, Panicum germanicum (krmni)
4
 VAŽNOST I UPORABA
• zrnata škrobna biljka, u ljudskoj
(kaša, brašno), stočnoj ishrani
(neoljušteno zrno za svinje i perad) i u
industriji, za proizvodnju piva i
alkohola
• slama velike hranidbene vrijednosti
• cijela biljka u zelenom stanju ili sušena
5
 MORFOLOGIJA
• Korijen – klija jednim primarnim
korijenčićem (prosolika), na prvom
koljencu u tlu sekundarni korijenov
sustav, dobro razvijen, do 100 cm,
dobre upojne moći, usvaja vodu iz tla
sa smanjenom vlažnošću
• Stabljika – uspravna, ispunjena
parenhimom, 70-100 cm, busa iz čvora
busanja (2-3 izdanka)
6
• List – rukavac i plojka nešto šira od
plojke pravih žitarica i prekrivena
dlačicama
• Cvat – metlica, rastresita, razgranata,
zbijena i povijena, poluzbijena i
uspravna, grane i grančice završavaju
klasićima
• Plod – zrno, s pljevicom, okruglo ili
ovalno, žute boje, masa 1000 zrna
iznosi 4-8 g, hektolitarska težina 70-75
kg
7
8
 TRAJANJE VEGETACIJE

• 60-120 dana

9
 AGROEKOLOŠKI UVJETI UZGOJA
• Toplina – velike potrebe, ispod 150C se
usporava rast i razvoj, optimum 20-250C,
podnosi i do 400C (sposobnost
reguliranja otvorenosti puči)
• Svjetlost – biljka kratkog dana, treba
puno svjetlosti, ne podnosi zasjenjivanje
• Tlo – najbolje na dubokim, plodnim
tlima slabo kisele do neutralne reakcije,
ali i na lakšim i težim tlima 10
• Voda – nakon sirka najotporniji na
sušu, u klijanju 25% od svoje težine, u
suši zadržava asimilaciju, zatvara puči,
zaustavlja rast i uvija lišće, i dulje od
mjesec i pol, ipak dobro reagira na
navodnjavanje, najosjetljiviji na
nedostatak vode u intenzivnom porastu
i metličanju

11
 AGROTEHNIKA
• Plodored – predusjevi: zrnate mahunarke,
okopavine, djetelinsko-travne smjese,
preorane livade i pašnjaci; dobar za većinu
ratarskih kultura
• u postrnom uzgoju nakon ranih usjeva
(uljana repica, ječam, rani krumpir,
grašak) → siguran uzgoj zbog kratke
vegetacije i otpornosti na sušu
12
• Obrada tla – kao i za kukuruz, sjetveni
sloj treba biti dobro usitnjen i fino
pripremljen (sitno zrnom na manju
dubinu)
• Gnojidba – 100 kg/ha N, 130 kg/ha P2O5
i 90 kg/ha K2O, za postrnu sjetvu
količina se smanjuje za 1/3 do 1/2, bez
prihrane zbog kratke vegetacije i malo
oborina ljeti (slabo iskorištenje
gnojiva)
13
• Sjetva - sijačicama, 10-12 cm, 20-30 cm ili
45-50 cm, na 2-4 cm dubine, u glavnoj
sjetvi u prvoj polovici svibnja (ranije →
sjeme propada, manji sklop; kasnije →
veća suša u kasnijem razdoblju
• Zaštita – valjanje, drljanje zbog pokorice,
herbicidi prije i poslije žetve, a prije
nicanja; u širokoj sjetvi kultiviranje
(čuvanje vlage, prodor zraka u tlo,
uništavanje korova)
14
• Žetva – obični proso nejednolično
dozrijeva i osipa se, talijanski dozrijeva
ravnomjernije
• kombajnima prije kraja zriobe,
dvofazna žetva malo ranije
• sušenje, spremanje i skladištenje kao
kod pšenice
• teorijski i 10 t/ha (može se postići 5 t/ha)
• u postrnoj sjetvi može dati oko 3 t/ha.
15