Kompostiranje-

mogućnosti
 Što je kompostiranje?
• Kompostiranje je kontrolirana razgradnja
organskog materijala
• Koristi se od davnina za reciklažu otpada
• Kompost- proizvod kompostiranja se
koristi za poboljšanje rasta biljaka
 Zašto kompostiranje?-1
• Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je
organski ili biootpad
• Prikupljeni ostaci biljaka nisu smeće, već su visokovrijedna sirovina
za proizvodnju komposta
• Kompostiranjem uspostavljamo prirodni kružni tok tvari u prirodi.
• Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i
razvoj biljaka, te održavamo i poboljšavamo plodnost zemlje.
Rabimo li kompost smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima.
• Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu smeća koje se
odlaže na deponiju
• Uporabom komposta ostvarujemo uštedu na kupovanju umjetnog
gnojiva ili zemlje za cvijeće. Kompostiranjem biootpada dajemo svoj
doprinos zaštiti okoliša.
 Zašto kompostiranje?-2
• ponovo raste interes za kompostiranjem zbog
potrebe za reduciranjem krutog otpada
• zbog pojačanog interesa za proizvodnjom hrane
na ekološki prihvatljiv način
• Zakonski zahtjevi za odlaganje otpada su sve
stroži
• Cijena neselektivnog odlaganja otpada će
porasti i za građane i za poduzeća
 Vrste kompostiranja
• Anaerobno kompostiranje- bez prisustva zraka,
barski plin (metan)
• Aerobno kompostiranje- uz prisustvo zraka
• Faktori koji utječu na aerobno kompostiranje:
prozračivanje (prevrtanje), vlažnost, nutrijenti,
temperatura, pH, polifenoli, sadržaj lignina
 Faktori koji utječu na
kompostiranje
• Prozračivanje (prevrtanje)- temperatura
• Vlažnost- 40-65%
• Nutrijenti- omjer dušika i ugljika, fosfor
(superfosfat, koštano brašno), kalij (pepeo)
• Polifenoli (tanini)
• Lignin (vapno)
• pH- mora biti <8
 Europska zakonska regulativa
• Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu
• Direktiva 96/61/EC o integriranom spriječavanju i
kontroli zagađenja
• EU zahtijeva zbrinjavanje otpada po sistemu
Best Available Techniques (BAT) – tzv. Najbolja
dostupna tehnologija
• Potrebna je ekološka dozvola za svaki pogon
koji proizvodi neki otpad
 Selektivno prikupljanje otpada
• Nužni preduvjet za dobivanje
kvalitetnog komposta
• Nesortirani otpad, mulj od
pročišćavanja komunalnih
otpadnih voda i sl. daju lošu
kvalitetu komposta
• Takav kompost je opterećen
teškim metalima, toksičnim
tvarima i sl. i nije pogodan za
uporabu u poljoprivredi
 Što moramo znati?
Da bi uspješno kompostirali:
• moramo imati povoljan omjer ugljika i dušika u
smjesi
• Moramo imati odgovarajuću količinu vode u
smjesi
• Dobro prozračivati smjesu (prevrtanjem)
• Provjeriti zrelost komposta prije uporabe
 Što kompostirati kod kuće?
• Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i
travnjaka. Kvalitetan kompost ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što
više različitog i usitnjenog biljnog materijala.

• Biootpad bogat dušikom Biootpad bogat ugljikom

cca 50% cca 50%

• - ostaci voća i povrća - lišće

• kore voća i povrća - usitnjeno suho - talog
kave i čaja granje
• slama i sijeno - ostaci kod orezivanja
• pokošena trava voćaka i vinove loze
• korov i ostaci biljaka iz vrta - uvenulo cvijeće
- piljevina i sl.
- iglice četinara
 Kompostiranje u većem mjerilu
• Otpadne sirovine prehrambene i dr. industrije
(komina maslina, drop od grožđa, otpaci iz
proizvodnje piva, naplavine hidroelektrana)
• Karton, papir itd.
• Otpaci od poljoprivredne djelatnosti (stočarstvo,
ratarstvo)
• Otpaci iz ugostiteljskih objekata
• Odvojeni organski otpad domaćinstava
 Kako kompostirati?
– usitniti na cca 5 cm
– pomiješati meki, mokri kuhinjski otpad sa
suhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom,
lišćem...
– održavati vlažnim (poput iscijeđene spužve),
– zaštititi od sunca i oborina,
– povremeno preokretati kako bi se omogućio
dotok zraka
 Usitnjavanje
Usitniti na dužinu ne veću od 5 cm:
• Da bi mikroorganizmi (bakterije, kvasci, gljivice) imali što
veću površinu na koju mogu djelovati- oni “napadaju”
organske ostatke na mjestu rezova
• Manji komadići se mogu bolje izmiješati
• Na taj način ubrzavamo proces
• Ostatke voća i povrća možemo usitniti već u kuhinji
• Korov, uvele biljke i cvijeće iz vrta usitniti ručno, škarama
ili sjekiricom na panju
• Za veće količine dobro je imati sjeckalicu
 Optimalna vlažnost i
zagrijavanje hrpe
• Dobro složena hrpa odgovarajuće vlažnosti se brzo
zagrije na 50-68˚C
• Temperaturu je potrebno mjeriti u početku svakodnevno
• Provjera vlažnosti- ako materijal stisnemo u šaci iz njega
ne smije curiti voda
• Visoka temperatura ubrzava razgradnju, a istovremeno
se postiže higijenizacija komposta- ugibaju uzročnici
bolesti, nametnici i sjeme korova
• Najviše temperature se postižu (ovisno o vanjskim
uvjetima) već nakon 3-5 dana raspadanja
 Prozračivanje hrpe
• Da bismo postigli jednakomjerno povišenje
temperature u svim dijelovima hrpe potrebno je
miješanje- prozračivanje
• Svakim prozračivanjem postižemo ponovni
porast temperature
• U početku kod visokih temperatura (cca prva 3
tjedna) potrebno je kompostnu gomilu izmiješati
barem 2 puta tjedno
• Kasnije- od 4.-og do 10-og tjedna miješanje
barem jednom tjedno
 Faze u kompostiranju
• 1. FAZA RAZGRADNJE- povećanje temperature
zbog metabolizma bakterija i kvasaca-
razgrađuje se veći dio složenih organskih tvari
• 2. FAZA PRERADE- pojavljuju se prve gljivice
(plijesni), temperatura polako opada i približava
se temperaturi okoline
• 3. FAZA IZGRADNJE- pojavljuju se protozoe pa
prvi višestanični organizmi (stonoge, gliste i sl.)
koje usitnjuju i miješaju materijal
Moguće negativne pojave pri
kompostiranju:
stanje, uzrok, pomoć
Kompost je suh, izostaje
fermentacija, pojavljuje se siva
pljesnivost.
Kompost je suviše mokar,
nedostaje kisik, osjeća se miris
truljenja, boja je smeđe-crna.
Nepotpuna fermentacija
(mjestimično suho, životinjice
skupljene na jednom mjestu).
Neugodan miris (nedostaje kisik,
mjestimično vrlo mokro)
Naizmjenično mokri-suhi
dijelovi, pljesnivo i bez
fermenatcije.
Samozagrijavanjem komposta ili
pri vrlo suhom vremenu, ispari
voda i raste konc. soli u
kompostu. MO su zaustavili
svoju aktivnost.
Dulje kišno razdoblje na
nepokrivenom kompostu, suviše
mekog, mokrog materijala (svježa
trava, kuhinjski ostaci), premalo
drvenastog materijala
Suviše suhog drvenastog
materijala
Velik udio svježeg, mokrog,
materijala bogatog dušikom.
Kompost nije dobro izmiješan
kod formiranja hrpe i nije dobro
održavan.
Rastresti, nakvasiti, dodati
svježeg materijala (kuhinjski
ostaci, usitnjena trava i korov).
Ponovo formirati hrpu. Pokriti
lišćem, suhom travom ili
zemljom.
Rastresti, dodati suhog, tvrdog
materijala (sjeckano drvo, suho
lišće, slama) i malo suhog,
zrelog komposta ili ostataka kod
prosijavanja.
Rastresti, dodati svježe trave i
kuhinjskih ostataka, dobro
izmiješati i ponovno formirati
hrpu.
Rastresti, prozračiti vilama,
dodati suhog materijala (ostatak
kod prosijavanja), dobro
izmiješati, formirati gomilu.
Redovito kontrolirati stanje
kompostne gomile. Kod
dodavanja svježeg materijala
uvijek dobro izmiješati mokre
kuhinjske ostatke sa suhim
drvenastim materijalom i lišćem.
 Završetak procesa
• Nakon cca 6 mjeseci mogu se očekivati
prve količine svježeg komposta
• Potrebno ga je prosijati- obično sadrži još
dosta neraspadnutih dijelova- oni se mogu
vratiti na hrpu
Primjeri metoda
kompostiranja
 Upotreba komposta-1
• Već prema svrsi koju ste mu namijenili, kompost možete prosijati i
upotrijebiti nakon 2-12 mjeseci.
• Svježi kompost: kompost star 2-6 mjeseci sadrži još mnogo
raspoloživih biljnih tvari i može ga se upotrebljavati kao kompletno
gnojivo i pokrivač tla kod uzgoja zahtjevnijih biljaka kojima je za rast
potrebna velika količina hranjivih sastojaka. Ako se želi
upotrebljavati svježi kompost, poželjno je napraviti analize sastava i
zrelosti komposta
• Zreli kompost: već prema vremenskim prilikama i sastavu
upotrijebljenog materijala, za potpuno sazrijevanje komposta
potrebno je 6-12 mjeseci. Tada se može koristiti i za uzgoj
osjetljivijih kultura – kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje
kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za
uzgoj presadnica.
 Upotreba komposta-2
• Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo
posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u
raspadanju.
• Kompost otopljen u kišnici (nanošenjem na list)- preventivno
zaštitno sredstvo protiv niza gljivičnih bolesti biljaka
• Za sadnju cvijeća -mješavina od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne
zemlje uz dodatak pijeska.
• Preporuka: za površinu od 1 m2 upotrijebiti 5 litara komposta i plitko
umiješati u površinski sloj zemlje.
• 5 litara komposta odgovara količini od 30 grama mineralnog gnojiva
NPK (natrij fosfor kalij). Za vrt od 100 m2 to je ušteda na kupovini od
3 kg umjetnog gnojiva.
• Kod zahtjevnijih vrsta povrća moguća je dodatna prihrana – drugi
obrok komposta nakon kretanja vegetacije.
 VRSTA POTREBA ZA KOMPOSTA U l/m2
HRANIVIMA
Grah, grašak, bob, Vrlo mala do mala Do 1
salata, cikorija

Luk, mrkva, cikla, Srednja do velika 1-2

špinat, rotkva,
krastavac, keleraba,
menta, bosiljak, ljetno
cvijeće, trava
Celer, češnjak, poriluk, Velika 2-4
dinja, lubenica, rajčica,
kadulja, ukrasno grmlje

Paprika, cvjetača, Vrlo velika 4-6

kupus, brokula, krumpir,
tikve, ruže
 Zaštita okoliša kroz
kompostiranje
• Zaštita od požara
• Obogaćivanje tla i bolja plodnost, zaštita od
biljnih bolesti
• Smanjenje uporabe umjetnih gnojiva
• Smanjivanje emisija plinova u atmosferu
• Rekultivacija (kamenolomi, rudnici, zagađena
mjesta)
 05.11.2008. | 07:02 Slobodna Dalmacija
Požar na Braču: borilo se za svaku kuću u Donjem
Bobovišću,gori na još dva mjesta
Kamenolomi, tupinolomi- obnavljanje
devastiranih područja kompostom
 Zaštita okoliša
• Kompostiranjem komine maslina- spriječavamo
odlaganje na neadekvatna mjesta, zauljavanje
tla i sušenje biljaka
• Cilj je postići razgradnju ulja i polifenola
• Ekološki puno prihvatljivije od spaljivanja ili
jednostavno bacanja ili odlaganja komine u
okoliš
• Dobit ćemo kvalitetno organsko gnojivo
prikladno za organsku poljoprivredu
• Zajednica Susret će naučiti kompostirati (radna
terapija ovisnosti)
 Sirovine koje se mogu koristiti
• Sav organski otpad
• Standardni materijali: komunalni otpad- trava, lišće,
granje, zeleni otpad iz vrtova i polja, korov
(neosjemenjeni), zeleni otpad iz kuhinja, piljevina i sl.,
stajski gnoj
• Nestandardni materijali: morska trava, borove iglice i
šiške, karton i sl., nusproizvodi prehrambene industrije
(komina maslina, vinski drop), talog od kave, borovi
nakon božićnih praznika, naplavine organskog materijala
na branama hidrocentrala
 Ekonomski pokazatelji
• Odlaganje komunalnog otpada- poduzeće
ZGOS u Zagrebu naplaćuje 325 kn/t
• Ako uljara ima 500 t komine maslina/sezoni
prerade za odlaganje bi komunalnom poduzeću
platili 325x500=162.500kn/sezoni
• zakoni iz područja gospodarenja otpadom se još
ne provode
Kompostana u Sireli, Bjelovar-1
Kompostana u Sireli, Bjelovar-2
 Kompostana u Sireli, Bjelovar-3
• Pročišćavanjem otpadnih voda dnevno nastaje cca 15 tona
otpadnog mulja koji se kompostira na vlastitoj kompostani u
komercijalni proizvod Konfert

• Ovim postupkom izbjegli su opterećenje gradskog

komunalnog odlagališta neodlaganjem mulja iz proizvodnje

• Ostvarenjem ovog “win-win” programa (programa dvostruke

dobiti), dokazali su prihvaćanje i provedbu politike održivog
razvoja

• Ostvarena je financijska dobit za kompaniju, a isto tako i

višestruka korist za okoliš.
 Komunalno poduzeće-
Zrinjevac, Zagreb
• U sklopu podružnice Zrinjevac nalaze se dvije kompostane;
Jankomir i Markuševac
• površine po 1,2 ha, kapacitet od 30.000 m3 zelenog otpada
• vodonepropusna betonsko-asfaltno-bitumenska podloga
• raspolažu sa nekoliko strojeva za pripremu materijala za
proces proizvodnje: sjeckalice, sito, utovarivači, linija za
pakiranje, pumpni sistemi i dr.
• Za proces se koristi aerobno kompostiranje otvorenim
"windrow" sistemom bio otpada sa zelenih površina grada
Zagreba. Proces traje od 8 do 10 mjeseci nakon čega
kompost može ići u upotrebu.
 Pregled stanja u Europi

Austrija Njemačka, Belgija, Švicarska

Danska, Švedska, Italija,Španjolska, Norveška

Finska, Francuska, Velika Britanija

Portugal, Irska, Grčka

• Kompostiranje i odvajanje organskog otpada se provodi

u maksimalnoj mjeri, definirano zakonodavstvo,
strategija, politika
• Nema napora da se odvaja organski otpad, kompostira
se uglavnom miješani komunalni otpad- nepogodan za
poljoprivredu
 Pozitivni primjeri iz Austrije-1
• OPĆINSKO KOMPOSTIŠTE u Hermagor Pressegger
See konstruirala je UDRUGA ZA ZBRINJAVANJE
OTPADA pokrajine Zapadna Karintija
• PODRIJETLO OTPADA: 20% poduzeća i trgovine, 10 %
ugostiteljstvo, 70% kućanstva
• SAKUPLJANJE I KOMPOSTIRANJE provode dva
individualna poljoprivrednika koji posjeduju traktor sa
utovarivačem i nastavkom za prevrtanje komposta-
plaćeni su za svoj rad- 20 EUR/m3 otpada iz kontejnera
za biootpad i 5,3 EUR/m3 trave i sl. poljoprivrednog
otpada
• Sjeckalica i sito su u vlasništvu Udruge i ustupaju se na
zahtjev
 Pozitivni primjeri iz Austrije-1
• PROIZVOĐAČI OTPADA I DOMAĆINSTVA plaćaju
0,04-0,05 EUR/l otpada
• VELIČINA KOMPOSTIŠTA: 4800 m2
• ULOŽENA SREDSTVA: 152.000 EUR- 40% iz fondova
te pokrajine
• DETALJI GRADNJE: cijela površina asfaltirana, nagib
radi skupljanja procjednih voda u vodonepropusni bazen
• UPORABA KOMPOSTA: 40% namijenjeno općini,
ostatak se može prodavati građanima, vrtnim centrima,
građevinskim poduzećima i sl., rade se i mješavine
komposta i zemlje
 Vizija za budućnost
• Promovirati kompostiranje među mladima-
kompostiranje u školama i sl.
• Promovirati tzv. decentralizirano kompostiranje u
vrtovima
• Izgraditi komunalna kompostišta gdje će građani
moći odložiti organski otpad
• Uvesti kontejnere za biootpad
• Potaknuti poduzetništvo na proizvodnju
organskog gnojiva (komposta) od dostupnih
sirovina
 Sms Prehrambeno-razvojni
centar- 1
• U sms Prehrambeno razvojnom centru su zaposleni analitičari
raznih profila- od prehrambenih tehnologa, biotehnologa,
genetičara, mikrobiologa i kemijskih tehnologa.
• Na temelju najsuvremenijih znanstvenih dostignuća sms
Prehrambeno razvojni centar pruža usluge:
• stručnih i razvojnih ispitivanja u prehrambenoj industriji i
poljoprivredi usmjerenih na kontrolu i unaprijeđenje postojećih i
uvođenje novih proizvoda, procesa i usluga
• fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i senzorskih ispitivanja
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
• obrazovanja i savjetovanja u području poljoprivredno-prehrambenog
sektora
• uvođenja sustava kvalitete: HACCP-a i ISO 17025
 Sms Prehrambeno-razvojni
centar- 2

• sms-Prehrambeno razvojni centar je akreditiran po normi HRN EN

ISO/IEC 17025:2006 u području ispitivanja maslinovog ulja, drugih
biljnih ulja, meda i mikrobiološke čistoće površina
• Ovlašteni smo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za ispitivanje
zdravstvene ispravnosti namirnica.
Hvala na pažnji!
SAČUVAJMO NAŠU ZEMLJU

JER

KAD POSIJEČETE
POSLJEDNJE STABLO,
UBIJETE POSLJEDNJU
ŽIVOTINJU,
ZAPRLJATE POSLJEDNJU
RIJEKU,
SHVATIT ĆETE
DA NOVAC NE MOŽETE
JESTI !