Tedžvidska pravila

Priručnik za učenje tedžvida

Pirić Sedin
 Šta je tedžvid?
Tedžvid je nauka o pravilnom učenju Kur’ana, poznavavanju
harfova i njihovih svojstava.
Da bi se ovladalo ovom naukom potrebno je:
l. poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u
arapskom jeziku;
2. budući da je tedžvid i vještina, neophodno je od učitelja
usmeno naučiti način kako se praktično izgovara svaki
pojedini glas, kako zasebno, tako i u vezi sa drugim
glasovima;
3. poznavanje načina zastajanja i predaha na pojedinim riječima
(el-vakf).
 Lafzatullah – izgovor riječi Allah
- Riječ Allah se u Kur’anu može
izgovoriti na dva načina, i to:
krupno i umekšano.
- Krupno se izgovara u
slučajevima kada se na prvom
slovu prije riječi Allah nalazi
fetha (E) i damma (U), npr.
‫ ِإَّن َهَّللا‬, ‫ َو َأَض َّلُه ُهَّللا‬, ‫ُهَو ُهَّللا‬
- Umekšano se slučajevima kada
se na prvom slovu prije riječi
Allah nalazi slovo sa kesrom (I),
npr.
‫ ِبْس ِم ِهَّللا‬, ‫ِباِهَّلل‬
‫‪Primjeri‬‬

‫َفاَل َتْج َعُلو۟ا ِهَّلِل َأنَد اًۭد ا َو َأنُتْم َتْع َلُم وَن‬

‫ُيَٰخ ِد ُع وَن ٱَهَّلل َو ٱَّلِذ يَن َء اَم ُنو‬

‫َو ِم َن ٱلَّناِس َم ن َيُقوُل َء اَم َّنا ِبٱِهَّلل َو ِبٱْلَيْو ِم ٱْل َء اِخ ِر‬

‫َخ َتَم ٱُهَّلل َع َلٰى ُقُلوِبِهْم َو َع َلٰى َس ْم ِع ِه‬

 Kalkala
Kalkala će biti kada harfovi 2. Velika kalkala – u slučajevima
kada harf kalkale dođe na
‫دجبطق‬ u sredini ili na
kraju riječi, npr.
kraju riječi budu sa sukunom.
Kalkala može biti: ‫ ِفي اْلُعَقِد‬, ‫ َو َقَب‬, ‫َخ َلَق‬
1. Mala kalkala – u 3. Najveća kalkala – u
slučajevima kad je harf slučajevima kada harf kalkale
kalkale u sredini riječi sa dođe na kraju riječi i to sa
sukunom, npr. tešdidom, npr.

‫ َو َم ا َأْد َر اَك‬, ‫ َح ْبٌل‬, ‫َيْد ُخ ُلوَن‬ ‫ ِبَغْيِر اْلَح ِّق‬, ‫ اْلَح ُّج‬, ‫َو َتَّب‬
 Hukmur-ra’i – izgovor glasa R
Glas R izgovara se krupno u 4. Kada je ovaj glas sa sukunom,
sljedećim slučajevima: prije njega glas sa sukunom, a
1. Kada je na njemu fetha (E) i prije njega glas sa fethom (E)
damma (U), npr. ili dammom (U), npr.
‫ ُيْبِص ُر وَن‬, ‫َأْبَص اَر ُهْم‬
2. Kada je ovaj glas sa sukunom a
‫ ُخ ْس ٍر‬, ‫ َو اْلَعْص ِر‬, ‫َلْيَلُة اْلَقْد ِر‬
5. Kada slovo R bude sa sukunom
prije njega glas sa fethom (E) i
dammom (U), npr. a poslije njega dođe neki od
krupnih harfova, npr.
‫ ُتْر َج ُعوَن‬, ‫َبْر ٌق‬
3. kad je ovaj glas sa sukunom, a ‫ ِم ْر َص اًد ا‬, ‫ اْلُخ ْر ُطوِم‬, ‫ِفْر َقٍة‬
prije njega glas sa nestalnim
kesretom, npr.
‫ِلَمِن اْر َتَض ٰى‬
 Glas R izgovara se umekšano u
sljedećim slučajevima:
1. Kada na glasu R bude kesra (I),
npr.
‫ َو َأْبَص اِر ِهْم‬, ‫ِباْلَك اِفِر يَن‬
2. Kada je glas R sa sukunom a
prije njega glas sa kesrom (I),
npr.
‫ ُأِم ْر ُت‬, ‫َو َأنِذ ْر‬
Isti slučaj je u primjerima kada se
staje na glas R, prije toga imamo
dužinu, a prije toga glas sa kesrom
(I), npr.
‫ َيِس يٌر‬, ‫ الَّس ِع يِر‬, ‫َقِد يٌر‬
3. Glas R se izgovara i prilikom
medd (dužine) lina, a to je u
slučaju da stajemo na riječ koja u
svojoj sredini ima glas J, a poslije
njega dođe glas R, npr.
‫ ُهَو َخ ْيٌۚر‬, ‫َقاُلوا اَل َض ْيَۖر‬
 Vrste dužina glasa
Dužina glasa, pri izgovaranju 2. Izvedena dužina (meddun
pojedinih riječi u Kur‘anu, dijeli fer’ijjun) ne postoji čak ni u
se u dvije grupe: arapskom jeziku, u običnom
1. Obična dužina (meddun tabi’ijjun) narodnom govoru, niti u
postoji i u našem jeziku. Mi takve književnom jeziku, nego se
glasove nazivamo samoglasnici. To primjenjuje samo pri
su: A, I, U, O, E izgovaranju pojedinih
U arapskom jeziku postoje svega kur'anskih riječi. Svi vokali,
tri duga vokala i to: A, I, U , a koji se izgovaraju duže nego
zovu se hurufu-medd, npr. obično, imaju neposredno
iza sebe određen glas kao
, ‫ َيُقوُل‬, ‫ َو َم ا‬, ‫ ِإاَّل‬, ‫َو اَّلِذ يَن‬ uzročnik njihova dužeg
‫ َتْج ِر ي‬, ‫ َو ِإَذ ا‬, ‫ َقاُلوا‬, ‫َك اُنوا‬ izgovaranja (sebebu medd).
 Izvedene dužine (medd fer’ijjun)
Pod određenim uslovima, od Izvedene dužine se dijele na:
osnovne dužine, dobija se 1. Medd muttesil – spojeni
izvedena dužina koja se ne medd (uzročnik hemze);
koristi u svakodnevnom govoru,
2. Medd munfesil – rastavljeni
nego se primjenjuje samo u toku
medd (uzročnik hemze);
učenja Kur'ana.
3. Medd ‘arid – nestalna dužina
Da bi se dobila ova dužina
(uzročnik sukun);
potrebna su dva uslova:
a) Da imamo riječ sa osnovnom
4. Medd lin – poluvokalna
dužinom dužina (uzročnik sukun)
b) Da nakon osnovne dužine 5. Medd lazim – stalna dužina
bude jedan od uzročnika (uzročnik sukun)
dužine.
 Dužine čiji je uzročnik hemze
Medd muttesil (spojeni medd) bit Meddun munfesil bit će kad iza
će kada u jednoj riječi nakon obične dužine glasa dođe hemze
obične dužine dođe hemze, npr. odmah na početku sljedeće riječi,
npr.
‫ َفُأوَٰل ِئَك‬, ‫ َو الَّس َم اَء‬, ‫َأَض اَء ْت‬
‫ َج اَء‬, ‫ َأنِبَياَء ِهَّللا‬, ‫َج َز اُء‬ ‫َو َم ا َأْد َر اَك‬, ‫ َو اَل َأنُتْم‬, ‫َم ا َأْغ َنٰى‬
‫ ِإَّنا َأْع َطْيَناَك‬, ‫اَّلِذ ي َأْطَعَم ُهم‬
U svim verzijama učenja Kur'ana,
a.š., vremensko trajanje ove dužine
iznosi od 3-6 kratkih vokala Prema našem kira'etu, ova dužina
(hareketa). iznosi koliko 4 ili 5 kratkih vokala
(hereketa).
 Dužine čiji je uzročnik sukun
Medd arid (nestalna dužina) će biti
kada poslije osnovne dužine dođe kao
uzročnik nestalni sukun. Odnosno, ova
dužina će biti stajemo na neku riječ,
prilikom čega mi stavljamo sukun, a
prije toga bude neka obična dužina,
npr.
‫ َّر ِح يٌم‬, ‫ َفَيُك وُن‬, ‫ َع ِليٌم‬, ‫ َأِليٌم‬, ‫َيْع َلُم وَن‬
‫ ِبِإْح َس اٍن‬,
Nestalna dužina obično traje onoliko
koliko se može u kontinuitetu izgovoriti
od 4-6 kratkih vokala.
Medd lin (poluvokalna dužina) nije
klasična dužina samoglasnika, nego je to
rastezanje harfova lin - WAW i JA u
određenim situacijama.
Nastaje pri stajanju na riječi kada harf lin
(waw ili ja) bude predzadnji harf u njoj i
uz to sa sukonom, npr:
‫ َخ ْو ٍف‬, ‫ َٰه َذ ا اْلَبْيِت‬, ‫ َو الَّصْيِف‬, ‫ُقَر ْيٍش‬
Napominjem da će ova dužina biti samo u
slučaju da stajemo na neku od ovih riječi.
Prilikom stajanja na toj riječi, produžit
(rastegnut) ćemo izgovor harfa lin (JA ili
WAW) u trajanju od 3-4 harekata.
 Medd lazim – stalna dužina
2. Sukun nije vidljiv, ortografski nije obilježen i
Medd lazim će biti kada poslije nalazi se na jednom konsonantu, a to je slučaj u
osnovne dužine kao uzročnik dođe kur'anskim skraćenicama:
stalni sukun.
S obzirom na to da li je sukun
pretrpio određene promjene ili ne,
njegove pozicije mogu biti 3. Medd lazim će biti kada kada nakon obične dužine
dođe slovo sa tešdidom, a to znači da se tu nalaze dva
sljedeće: ista slova od kojih je prvo sa sukunom, npr.
1. Sukun je vidljiv, ortografski
označen i nalazi se u jednoj riječi :
‫ َو اَل الَّض اِّليَن‬, ‫ َو الَّص اَّفاِت‬, ‫اْلَح اَّقُة‬
‫( – آآْل َن‬sura Junus, 91.) ‫ وال الضا للين‬, ‫ والصاففات‬, ‫الحاققة‬

Ova dužina traje 6 hareketa.

Pravila vezana za nun (N) sa sukunom i tenvine
Kada riječ koju izgovaramo završava na neki od tenvina ili ima
slovo N sa sukunom radi je o nekom tedžvidskom pravilu, npr.

‫ ُم ِح يٌط‬, ‫ ُع ْمٌي‬, ‫ ُبْك ٌم‬, ‫ ُص ٌّم‬, ‫ ُظُلَم اٍت‬, ‫ َناًر ا‬, ‫ َّم َر ٌض‬, ‫َع َذ اٌب‬
‫ َلن‬, ‫ ُك نُتْم‬, ‫ َأنُتْم‬, ‫ َأنَد اًد ا‬, ‫ َم اًء‬, ‫ َأنَز َل‬, ‫ ِفَر اًش ا‬, ‫ ِم ن‬, ‫َش ْي ٍء‬

Koje će tedžvidsko pravilo će biti ovisi o slovu koje dolazi

nakon toga. Posebno treba naglasiti da tenvini mogu doći samo
na kraju jedne riječi, dok nun (N) sa sukunom se može naći i u
sredini riječi. Osim toga, u nekim mushafima, na slovu nun (N)
već je uklonjen sukun što upućuje na to da će taj nun trebati
uklopiti u naredno slovo ili ga eventualno izgovoriti kroz nos.
 Postoji pet pravila vezanih za nun (N) sa sukunom i
tenvine i oni obuhvataju sve harfove i to: iklab, idgam
me’al-gunneh, idgam bila-gunneh, izhar i ihfa

1. Iklab će biti kada nakon nun 2. Idgam bila-gunneh će biti kada

(N) sa sukunom ili tenvina dođe poslije (N) sa sukunom ili tenvina
harf ‫( ب‬B), prilikom ćega dolazi dođu harfovi ‫( ل‬L) i ‫(ر‬R), prilikom
do uklapanja u glas B i to kroz glas čega dolazi do uklapanja u ove
‫( م‬M) što traje dva hareketa, ili kao harfove, npr.
obična dužina, npr. ‫ َيُك ن َّلُه‬, ‫ ُهَم َز ٍة ُّلَم َز ٍة‬, ‫َو ْيٌل ِّلُك ِّل‬
‫ ِم ن َبْع ِد‬, ‫ُم ِح يٌط ِباْلَك اِفِر يَن‬ ‫ ِّم ن َّرِّبِهْم‬, ‫ِّم ن َّرِّبَك‬
‫ َلُينَبَذ َّن‬, ‫ َأنَبَأُهم‬, ‫َك اِفٍر ِبِه‬ Primjena idgama na ovaj način zove se
potpuna asimilacija (idgamun
tammun) a vremenski traje koliko
izgovor jednog kratkog vokala.
3. Idgam me’al-gunneh će biti
kada nakon nun (N) sa sukunom
ili tenvina dođu harfovi: ‫( ى‬J), ‫م‬
(M), ‫( ن‬N), ‫( و‬V) prilikom
čega dolazi do uklapanja u ove
harfove, npr.
‫ َح ْبٌل ِّم ن َّم َسٍد‬, ‫َأِبي َلَهٍب َو َتَّب‬
‫ َم ن َيَش اُء‬, ‫ُنوًر ا َّنْه ِد ي‬
Zadržavanje na ovom idgamu
traje toliko dugo koliko traje
obična dužina. Uklapanje u ovom
idgamu je djelimično (idgamun
nakisun).
4. Izhar će biti kada nakon nun
(N) sa sukunom ili tenvina dođu
harfovi ‫ أ‬, ‫ غ‬, ‫ خ ع‬, ‫ ح‬, ‫ ھ‬, (tri
glasa H, ajn, gajn i elif, odnosno
hemze), prilikom čega nun (N) sa
sukunom ili tenvin treba izgovoriti
čisto, bez uklapanja i bez
izgovaranja kroz nos.
Prilikom izgovora izhara jezik
treba da pritisne nepce, npr.
‫ ِم ْنَها‬, ‫ ُبْك ٌم ُع ْمٌي‬, ‫ َع َذ اٌب َأِليٌم‬,
‫ َيْنِح ُتوَن‬,‫ َع ُفًّو ا َغ ُفوًر ا‬, ‫َّم ْن َخ َلَقُهْم‬
5. Ihfa će biti kada nakon nun (N) sa sukunom ili tenvina dođu
harfovi: ‫ ث‬, ‫ س‬, ‫ ص‬, ‫ ذ‬, ‫ ز‬, ‫ ظ‬, ‫ د‬, ‫ ض‬, ‫ ت‬, ‫ ط‬, ‫ ك‬, ‫ ق‬, ‫ ج‬, ‫ ش‬, ‫ف‬
(Tri glasa S, tri glasa Z, dva glasa D, dva glasa T, dva glasa K i
Dž, Š, F). Prilikom izgovora nun (N) sa sununom ili tenvina treba
propustiti zrak iz pluća da nesmetano prolazi kroz nosnu šupljinu,
a u tom trenutku, jezik umiriti. To vremenski traje onoliko koliko
se može izgovoriti vokal obične dužine, npr.

‫ َّم َرٌض َفَز اَد‬, ‫ َّم ن َذ ا اَّلِذ ي‬, ‫ ِم ن َص ْلَص اٍل‬, ‫ َخ َلَق اِإْل نَس اَن‬, ‫َح ْس َر ًة ُثَّم‬
‫ ِم ن َقْبِلِهم‬, ‫ ِم نُك ْم‬, ‫ ِّم ن ِط يٍن‬, ‫ َو َأنُتْم‬, ‫ َّم ن َض َّل‬, ‫ َو َم ن َد َخ َلُه‬, ‫َم ن َظَلَم‬
‫ َو اْلُم نِفِقيَن‬, ‫ ِم ن َش ْي ٍء‬, ‫َم ن َج اَء‬
 Pravila vezana za ‫( م‬M) sa sukunom
1. Idgam mislejn (sagir) će biti
biti kada nakon ‫( م‬M) sa
Postoje tri pravila vezana sukunom dođe harf ‫( م‬M)
za ‫( م‬M) sa sukunom i prilikom čega dolazi do
to: potpunog uklapanja, npr.
1. idgam mislejn (sagir)
2. ihfa šefevijjun ‫ َأْطَعَم ُهم ِّم ن‬, ‫َلُهم َّم َش ْو ا‬
3. izhar šefevijjun
U ovim slučajevima prvi harf
‫( م‬M) obično bude bez sukuna
čime se ukazuje na uklapanje.
2. Ihfa šefevijjun će biti kada
nakon ‫( م‬M) sa sukunom dođe
harf ‫( ب‬B) prilikom čega se
donja i gornja usne se
međosobno čvrsto spoje, a zrak
iz pluća nesmetano prolazi kroz
nosnu šupljinu. To vremenski
traje onoliko koliko jedan
vokal obične dužine, npr.
‫ َتْر ِم يِهم ِبِحَج اَرٍة‬, ‫َع َلْيِهم ِباِإْل ْثِم‬
U ovim slučajevima ‫ م‬M
obično bude bez sukuna čime
se ukazuje na uklapanje.
3. Izhar šefevijjun će biti kada
nakon ‫( م‬M) sa sukunom dođu
svi ostali harfovi osim ‫( م‬M) i
‫( ب‬B) prilikom čega se usne na
trenutak spoje, i ne smiju se
odvajati dok harf ‫( م‬M)
potpuno ne nestane. Treba
obratiti pažnju da se harf ‫( م‬M)
prenaglašeno ne nazalizira, ali
u isto vrijeme on ne smije ni
odskakati, npr.
‫ ِإَّنُهْم ُهُم‬, ‫ َأنُفَس ُهْم َو َم ا‬, ‫َو َلُهْم َع َذ اٌب‬
‫ َلُهْم َج َّناٍت‬, ‫ َفُهْم اَل‬, ‫َم َعُك ْم ِإَّنَم ا‬
 Ostali idgami

Pored idgam-me’al 1. Idgam mislejn (mutemasilejn)

će biti kada na kraju jedne i na
gunneh i idgam bila- početku druge riječi budu dva
gunneh postoje još tri potpuno ista harfa od kojih je jedan
idgama i to: sa sukunom a drugi vokaliziran,
npr.
1. Idgam mislejn;
2. Idgam mutekaribejn;
‫ َو َقد َّد َخ ُلوا‬, ‫ِإذ َّذ َهَب‬ ,
3. Idgam mutedžanisejn
U ovim slučajevima prvi harf
obično bude bez sukuna čime se
ukazuje na uklapanje.
2.Idgam mutekaribejn
označava slijevanje dvaju
bliskih harfova i to u slučaju
kada dođu jedan do drugom
prilikom čega je jedan sa
sukunom a drugi vokalziran.
Prilikom ovog idgama prvi
harf se u potpunosti uklopi u
drugi harf.
U ovom idgamu imamo dvije
grupe harfova:
1. Uklapanje harfa ‫ ق‬u harf ‫ك‬
Takav je samo jedan slučaj u
Kur’anu i to u suri El-Murselat,
20.
‫َأَلْم َنْخ ُلقُّك م‬
2. Uklapanje harfa ‫( ل‬L) u harf
‫( ر‬R), npr.
‫ َبل َّر َفَعُه ُهَّللا‬, ‫َو ُقل َّرِّب‬
3. Idgam mutedžanisejn će
biti kada dođe jedno slovo
sa sukunom a poslije njega 2. grupa: ‫ ظ ذ ث‬npr.
‫َّٰذ‬
drugo slovo koje mu je ‫ ِإذ َّظَلُم وا‬, ‫َيْلَهث ِلَك‬
srodno po izgovoru prilikom
čega dolazi do uklapanja.
Srodnih slova ima tri grupe: 3. grupa: ‫ ب‬i ‫م‬, ustvari radi
1. grupa:‫ت‬ ‫ ط د‬npr. se o samo jednom primjeru u
Kur’anu i to u suri Hud, 42.
‫ َو َقاَلت َّطاِئَفٌة‬, ‫َّم ا َع َبدُّتْم‬
‫َيا ُبَنَّي اْر َك ب َّم َعَنا‬
‫ َأْثَقَلت َّد َع َو ا َهَّللا‬, ‫َبَس طَت‬
 Znakovi za stajanje
Znakovi za stajanje na nekim riječima u Kur’anu nalaze se
iznad riječi, u toku ajeta ili na kraju ajeta. Znak za stajanje na
kraju ajeta je tačka koja se piše u obliku male kružnice ili
obliku cvijeta. Unutar ajeta pojavljuju se sljedeći znakovi:
1. ‫ م‬- ukazuje na obavezno stajanje;
2. ‫ – قف‬znak za obavezno stajanje;
3. ‫ ط‬- potrebno je zastati;
4. ‫ – قلی‬bolje je zastati;
5. ‫ – ج‬bolje je zastati;
6. ‫ – ز‬bolje je preći;
7. ‫ – ص‬dozvoljeno je stati, ali je bolje preći;
8. ‫ – ق‬bolje je preći;
9. ‫ – صلى‬bolje je preći;
10. ‫ – ال‬ne treba zastati, ako se na toj riječi eventualno
stane, ona se mora mora ponoviti;
11. ‫ – ع‬označava kraj jedne logičke cjeline.

Kad hoćemo zastati na riječi na kojoj nema nijednog od

gornjih znakova za stajanje, treba dobro paziti da
zastanemo na onoj riječi gdje se neće bitno narušiti
započeta misao, kao i da prekinutu misao ponovo
započnemo vodeći računa da ne poremetimo gramatičku
cjelinu riječi.
 Literatura
1. El-Kur’anul-Kerim, The Zekr Quranic Project, version: 1.0.0.
2. Fazlić, F., Tedžvid :pravila o učenju Kur'ana, a.š., za studente
Fakulteta islamskih nauka, (knj. 1), Rijaset Islamske zajednice u
BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1997.
3. Silajdžić, Ć., i Trebinjac, I., Tedžvid : pravilno učenje Kur’ana,
Rijaset Islamske zajednice u BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1998.
4. Štulanović, O., Tedžvid : pravila za učenje Kur’ana : priručnik
za osnove škole i mektebe, Rijaset Islamske zajednice u BiH,
Sarajevo, 1996.