EGZODINAMSKI PROCESI

TROŠENJE I EROZIJA

stijene pješčenjaka oblikovane

trošenjem, Arches National Park,
Utah
www.poetique.cc/
trošenje i erozija sedimentnih stijena - Bryce
Canyon National Park, Utah
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
 EGZODINAMIKA
- dinamika na površini Zemlje - procesi - mijenjaju oblik “lica” Zemlje -
razaranje i stvaranje stijena

- dvije skupine mehanizama koji utječu na stijene:

- TROŠENJE

- EROZIJA
trošenje (razaranje) stijena – kora trošenja – tlo – reljef –
produkti trošenja – detritus

PROSESI RAZGRADNJE UZVISINA (PLANINA):

TROŠENJE – razaranje stijena na površini Zemlje –

mehaničko ili kemijsko

EROZIJA – mehaničko razaranje stijena (npr. voda, vjetar)

MASOVNO TROŠENJE / TROŠENJE MASE (MASS

WASTING, gravitacijsko premještanje masa)
 TROŠENJE, EROZIJA I TRANSPORT

vrlo je važno razlikovati trošenje i eroziju, eroziju i transport

TROŠENJE – grupa destruktivnih procesa – mijenjaju fizički i kemijski karakter

stijena na Zemljinoj površini; mehaničko i kemijsko

EROZIJA – podizanje ili fizičko odstranjivanje fragmenata stijena s agensima

(npr. tekućice, ledenjaci…)
- trošenje pomaže u razaranju čvrstih stijena – “smekšane” stijene - lako mogu
biti erodirane
- erodirane stijene - prethodno trošene, ali i ne!

TRANSPORT (prijenos)
- nakon što su stijene erodirane - transport – premještanje erodiranih fragmenata
s agensima (rijeke, valovi, ledenjaci, vjetar…)
- procesi trošenja - za vrijeme transporta – npr. voda (mehaničko i kemijsko
trošenje)
 TROŠENJE

MEHANIČKO TROŠENJE

- najizrazitije u hladnim krajevima

- promjene fizičke, ne mijenjaju sastav stijene
- trošenje - spori proces

- najčešći procesi:
- smrzavanje
- termičko
- odterećivanje
- abrazija
- djelovanje organizama
SMRZAVANJE

- mehanički efekt smrzavanja vode – povećanje volumena 9%

- smrzavanje vode u pukotinama – uklinjavanje leda – pritisak u stijeni – stijena
se postepeno raspada

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

- ako je temp. noću <00, a danju >00; npr. Alpe – kamene lavine - otapanje
snijega - razaranje stijena iznutra
 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

“uklinjavanje” leda – pucanje granita uslijed širenja leda u pukotinama

TERMIČKO (SMRZAVANJE + ZAGRIJAVNJE – žarenje)

- fizičkim procesima u vrijeme termičkih oscilacija – širenje i stezanje;

povećavanje i smanjenje volumena čvrstih stijena; ekspanzija plinova?!

- često u pustinjama – dnevne oscilacije temperatura do 300C

- stijene – slaba vodljivost topline – veća na površini – širenje na površini –

stres, pritisak – pucanje, raspadanje stijena – sipari

- požar – brzo zagrijavanje – naglo širenje stijena – “ljuštenje”

- npr. na Mjesecu – brze i ekstremne promjene temperature – značajno mehaničko trošenje

 ODTEREĆIVANJE (PROMJENA TLAKA)

- specifičan tip trošenja uslijed smanjenja pritiska – širenje - raspadanje

- veliki hidraulički i geostatski tlak na velikim dubinama – na površini Zemlje znatno
manji
- npr. batoliti (velika masa intruziva ) – nastala pod velikim pritiscima na dubinama
od nekoliko km – izdizanjem uslijed tektonike – postepeno izložen, erozijom
krovinskih stijena na površini Zemlje

- raspadanje stijena –
razmrvljene stijene
- intruzivne stijene –
školjkasto lučenje – ljuštenje -
EXFOLIATION (eksfoliacija)
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
 eksfoliacija – graniti Sierra Nevada, Kalifornija

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

eksfoliacijska doma – Yosemite National Park,

Kalifornija – ljuštenje slojeva stijene
odterećenje u rudnicima - gorski udar - specifičan tip!?

tuneli!

- u oba slučaja dodatni zahvati!

ABRAZIJA

- mehaničko trošenje stijena drobljenjem, mrvljenjem uslijed trenja i zbijanja

tijekom transporta
- razmrvljeni fragmenti stijena “pokupljeni” i premještani tekućicama sudaraju se i
udaraju u dno - postepeno se drobe, mrve u sve manje fragmente
- usitnjava se i dno toka (podloga)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- agensi koji nose i oblikuju fragmente: ledenjaci, valovi, struje, vjetar…

DJELOVANJE ORGANIZAMA (BILJKE, ŽIVOTINJE, ČOVJEK)

BILJKE - niže bilje - potreba za hranom; zelene alge - pričvršćene za stijenu;

više bilje - korijenje (česta simbioza s gljivicama)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

ŽIVOTINJE
- ubušavaju se u stijenu
(npr. prstaci)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

bioturbacije, Kirmenjak, Istra

ČOVJEK - najveći razarač?!
- fizičko razaranje, kemijska oštećenja, onečiščenja

kamenolom Kanfanar, Istra

KEMIJSKO TROŠENJE
- najizrazitije u tropskim krajevima

- odvija se u prisutnosti fluida (H2O - savršeno otapalo!)

- stijene i minerali + voda i zrak = novi kemijski produkti

- promjenom uvjeta postanka stijene - nestabilnost - nove kemijske kombinacije

- različiti minerali - različita brzina kemijskog trošenja

 OTAPANJE VAPNENCA
voda dobro otapa CO2

H20 + CO2→ H2CO3 - ugljična kiselina (slaba!) - otapa stijene (karbonatne minerale)

H2CO3 + CaCO3 → Ca(HCO3)2

Ca(HCO3)2 ↔ CaCO3 ↓ + CO2 ↑ + H2O;

- reakcija u suprotnom smjeru pokazuje kako se CaCO3 otapa u vodi, ali uz samo uz pomoć
CO2, jer bez CO2, CaCO3 je praktički netopiv
- česta pojava u našem kršu (vapnenci i dolomiti)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

OKSIDACIJA - O2 oksidira metale - oksidi, npr. Fe oksidi

4Fe + 3O2 → 2Fe2O3

željezo + kisik → Fe- oksid (hematit)

- u dodiru s vodom - limonit ; amorfni Fe- hidroksidi

SILIKATNE STIJENE - kemijskim trošenjem nastaju GLINE

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

pješčenjaci i šejlovi - crveni od hematita; vrući mulj nastao intenzivnim kemijskim

kemijsko trošenje feromagnezijskih minerala, trošenjem okolnih stijena uslijed “kiselih” plinova iz
Colorado vrućih izvora, Yellowstone National Park, Wyoming
 veličina fragmenata i kemijsko trošenje

- kako se stijena usitnjava na manje fragmente volumen

ostaje isti; povećava joj se površina - veća rata
kemijskog trošenja

sferoidno (kuglasto) trošenje

sferoidno trošenje granita

kemijsko trošenje - brže i jače izraženo na rubovima i uglovima fragmenata
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

prodiranjem vode duž pukotina (pravokutne) sferoidno trošenje granita,

bridovi i uglovi stijene se brže troše od ravnih
- sferoidno trošenje ploha, uglata stijena postaje zaobljena, često
ljuštenje - selektivno trošenih minerala
 RAZLIČITI INTENZITET TROŠENJA
SELEKTIVNO TROŠENJE

- posljedica nehomogenosti stijena

- više CaCO3 - brže trošenje
- stvaraju se različiti reljefni oblici - kameni mostovi, “gljivast”, “igličasti” oblici stijena

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

otporniji pješčenjak i šejl neotporan na trošenje,

Lees Ferry, Arizona

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

trošenje pješčenjaka, Arches National Park, Utah

različiti efekti trošenja,
Bryce Canyon National Park, Utah

pješčenjaci otporniji na trošenje oblikuju klifove,

a manje otporni slojevi šejla oblikuju blaže padine između klifova,
Grand Canyon, Arizona

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

kisele kiše - kemijsko trošenje
- izgaranjem fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) - ugljikov dioksid u atmosferi
- u kombinaciji s vodom - ugljična kiselina
- ugljen i nafta - dušik i sumpor - dušična i sumporna kiselina

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

kemijsko trošenje i vlažna klima - oštećenja i promjena boje i detalja na mramornim kipovima
postavljenih 1882.g.
 TLO

- potrebno vrijeme da se oblikuje

- postanak kontroliran - padalinama, temperaturom, tipom stijena

2 horizonta u stijenama - na površini Zemlje:

TLO (MEKOTA)
ČVRSTA STIJENA (“ZDRAVI” SLOJ )

- HORIZONT TLA - razlikuje se po načinu pojavljivanja i kemijskom sastavu, granica

mu je često postepena
- sastoji se od: A - zona procjeđivanja vode, ispiranja (minerali glina,
Fe oksidi, otopljeni kalcit i dr.); najgornji sloj - humus

B - zona akumulacije – tvari iz A zone; glinovit, često

crvene ili smeđe
C - zona boje – hematit,
nepotpuno limonit materijala –
trošenog
iz slojeva u podini - mehaničko i kemijsko trošenje -
smrzavanjem, djelovanjem korijenja, kiseline biljaka i
dr. – kora trošenja (B+C)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

debljina tla – A - bazaltni izljev 1 bio je duže izlagan
procesima oblikovanja tla od izljeva 2;
B – padine – tanji sloj tla

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
 EROZIJA
EROZIJA – podizanje ili fizičko odstranjivanje fragmenata stijena s agensima
(npr. tekućice, ledenjaci…)
- skup procesa koji mehanički razaraju stijenu i odnose produkte erozije
- ovisno o mehanizmu koji vrši eroziju razlikujemo:

- fluvijalnu eroziju – vode tekućice; riječna – kanjoni, korita, vrtložni lonci,

slapovi i dr.

- marinska erozija – morska voda – abrazijske terase, klifovi

- eolska erozija – vjetar – pustinje – brušenje, deflacija, denudacija

- lavinska erozija

- ledenjačka erozija
fluvijalna erozija

uzdužni profil rijeke (A); poprečni profil rijeke (B)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

oblik i dubina korita kao posljedica brzine

toka tekućice
a) duboko korito, gotovo “kružnog” presjeka - velike
brzine
b) široko, plitko korito - sporiji tok
c) neravno, prekriveno valuticama korito - usporavanje
podizanje podloge utječe na intenzitet erozije toka
 slapovi - intenzivna erozija
Yellowstone River, Wyoming

www.britannica.com/eb/art/print?id=100722

riječni kanjoni

euzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):

hysical Geology

mapmf.pmfst.hr/~ruzica/plitvice.html
marinska erozija (npr. mlat valova)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 eolska erozija

deflacija uslijed erozije vjetrom; prestaje kada erozija dođe do vlažnog sedimenta

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

ledenjačka erozija
lavinska erozija
 MASOVNO TROŠENJE / TROŠENJE MASE
(MASS WASTING)
“MASOVNO KRETANJE” – stijenska masa / fragmenti (debris) ili tlo pokreće se niz
padinu u dijelovima ili masovno uslijed GRAVITACIJE –
- gravitacijsko kretanje niz padinu

KLIZIŠTA – općeniti naziv za ove procese

- uvjetovano je: gravitacijom, vodom (količina vode u podzemlju), smrzavanjem i

otapanjem leda, “ustrmljavanjem” padine, potresima

- podjela s obzirom na: brzinu kretanja (<cm/god do >4km/sat; sporo, umjereno i brzo)
tip materijala (stijena ili debris – nekonsolidirani materijal;
fragmenti tla ili stijena bilo koje veličine )
prirodu/tip kretanja (tečenje, puzanje, padanje – odroni,
klizanje i sl.)
čimbenici koji utječu na pokrete na padinama:
- promjene u nagibu padine
- promjene opterećenja na padini
- udari i vibracije
- promjene u sadržaju vode u terenu
- djelovanje podzemnih voda
- promjene u vegetaciji
- trošenje stijena
- gravitacija
tečenje klizanje tonjenje odroni
masa u pokretu je masa se kreće po plohi materijal slobodno pada,
relativno koherentna koja je približno paralelna odronjava se ili se kotrlja
i kreće se duž jedne površini niz stijenu
ili više dobro
definiranih ploha po ravnoj ili zakrivljenoj
plohi kod koje se gornji
dio kreće prema dolje, a
donji dio prema van, tj.
prema površini

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 najčešći tipovi masovnog trošenja
puzanje - vrlo sporo kretanje tla ili nekonsolidiranog debrisa niz padinu

Engleska, crkva s grobljem

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

tečenje - masa u pokretu je relativno
koherentna i kreće se duž jedne ili
više dobro definiranih ploha

tečenje s tonjenjem
tečenje

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 soliflukcija - tečenje vodom saturiranog debrisa
preko nepropusnih naslaga (nepropusne barijere)
A - zimi; B - ljeti

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

klizanje stijena - masa se kreće po plohi koja je približno paralelna
površini po ravnoj ili zakrivljenoj plohi kod koje se gornji dio kreće
prema dolje, a donji dio prema van, tj. prema površini
 klizište, Hong Kong 1972.g., 67 poginulih

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 odroni - materijal slobodno pada, odronjava se ili kotrlja niz stijenu

siparište (talus) - lepeza odlomljenog materijala;

akumulira se ispod litice

dva primjera odrona

Dolgi hrbet, Slovenija (alen324.blogspot.com)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

 lavine debrisa, tečenje debrisa
najbrži oblik toka debrisa; vrlo brzo kretanje
turbulentne mase debrisa, zraka i vode

lavina debrisa, Peru 1970.g

koja je zatrpala Yangay, najveća
masa je zatrpala selo Ranrahirca
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

A - Yangay je u potpunosti zatrpan, B - 5m debrisa, C - nakon 3 god.

prevencija! mjere zaštite!
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology