UGOVOR O RADU I DRUGI

UGOVORI S ČINIDBOM RADA

Dunja Šarić
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,
Zagreb, rujan 2022.
• Nerijetko se u praksi postavlja pitanje je li moguće „raditi“ po
ugovoru o djelu?

• Koliko god se pitanje na prvu činilo jednostavnim  iza njega

se kriju slojevitost radnog odnosa i ugovora građanskog prava
koji se spominje

• Pitanje je tim zanimljivije što nerijetko nije lako dati

jednoznačan odgovor
 PRAVNI OKVIR
• Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17., 98/19.)

• Zakon o obveznim odnosima (Nar. Nov., br. 35/05., 41/08.,

125/11., 78/15., 29/18., 126/21.)

• Ustaljena praksa
 RADNI ODNOS
• Radnik u smislu Zakona o radu  fizička osoba koja u radnom
odnosu obavlja određene poslove za poslodavca
• Poslodavac  fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i
za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove

• Ugovor o radu temelj je zasnivanja radnog odnosa

• Smatra se sklopljenim kad su se ugovorne strane suglasile o

bitnim sastojcima ugovora o radu - pisani oblik!
• Ugovor  dvostranoobvezni ugovor po kojem svaka ugovorna
strana ima obveze prema drugoj

• Ugovorne strane, poslodavac i radnik  faktički nisu jednake

• Subordinirani položaj radnika u odnosu prema poslodavcu čine
ga slabijom stranom radnog odnosa  radno pravo sadrži
brojne odredbe koje štite radnika, slabiju stranu u ugovornom
odnosu

• Ograničenja ugovornih sloboda, ugovor o radu čini posebnim u

usporedbi s ostalim privatnopravnim ugovorima
• Svaka promjena ugovora o radu predstavlja suglasnost volja
ugovorenih strana sa svim formalnostima koje ugovor o radu
zahtijeva

• Mora se poštivati propisana pisana forma  novi ugovor ili

samo aneks postojećem ugovoru ovisi nadalje o volji stranaka
(stranke odlučuju u odnosu na sveobuhvatnost izmjena
postojećeg ugovora o radu)

• Iz svega proizlazi da  bez obzira na faktičnu podređenost

radnika u pravnom i ekonomskom smislu, poslodavac ne smije,
bez suglasnosti radnika, izmijeniti bilo koji uglavak
 Sloboda ugovaranja

•Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom

o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između
radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili
Zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako
ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno
 TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
• Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te
mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema
uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada,
osobno obavljati preuzeti posao
• Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do
kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za
koje radnik nije kriv
• Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja
rada
• Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran
način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s
posebnim zakonom i drugim propisima
 „RADITI” PO UGOVORU O DJELU
• Zakon o radu ne predviđa ugovore prema kojima bi se rad
mogao obavljati bez zasnivanja radnog odnosa, no postoje
ugovori građanskog, obveznog prava s činidbom rada

• „Poslodavci” s „radnicima” sklapaju neki drugi ugovor

građanskog prava, a ne ugovor o radu
 ALI!
• Poslodavci na takav način izbjegavaju cijeli niz obveza prema
radniku
• Primjerice  prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno
osiguranje, cijeli niz prava koje Zakon o radu jamči radniku kao
slabijoj strani ugovornog odnosa, kao što su  godišnji odmor,
otpremnina, četrdesetsatni radni tjedan u punom radnom
vremenu, pa čak i pravo na novčanu pomoć za vrijeme
nezaposlenosti i brojna druga prava

• Radnici također znaju inzistirati na sklapanju drugačije vrste

ugovora od ugovora o radu (rad kod drugog poslodavca!!!!,
satnica, mirovina i sl.)
 DOPUNSKI RAD
• Puno radno vrijeme (40 sati) i nepuno radno vrijeme

• Radnik čije je ukupno radno vrijeme (kod jednog ili više

poslodavaca) 40 sati tjedno  može sklopiti ugovor o radu s
drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno,
odnosno do 180 sati godišnje (ako su poslodavci s kojima radnik
već prethodno ima sklopljen ugovor o radu dali pisanu
suglasnost
Poslodavac
Zagreb
Ulica pelargonija 12
Radnik/ca
Zagreb
Ulica narcisa 15

Predmet: Prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o radu s drugim poslodavcem

U skladu s člankom 61. stavkom 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 94/14., 127/17.,
89/19.), temeljem pisanog zahtjeva radnika/ce zaposlenog/e na neodređeno puno
radno vrijeme, daje se prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o radu s drugim
poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno odnosno do sto osamdeset sati
godišnje.
Suglasnost se daje bezuvjetno i na neodređeno vrijeme.

U Zagrebu, datum.

Odgovorna osoba pravne osobe poslodavca

• Ne postoji zakonska obveza poslodavca  koja bi ga obvezivala
izdati suglasnost

• Moguće je da isti procijeni da će njegov radnik biti umoran,

rastresen... zbog pojačanog radnog intenziteta  što može biti
razlog za uskratu suglasnosti

• Radnik tu ne može ništa

• Radnik u dopunskom radu  uživa i kod tog „drugog”
poslodavca sva prava koja propisuje Zakon o radu

• Radnik će biti prijavljen u mirovinski i zdravstveni sustav kao

zaposlenik te u poreznu upravu, uživat će pravo na plaćeni
godišnji odmor, tjedni odmor, materijalna prava koja
poslodavac isplaćuje i sl.
 DRUGI UGOVORI S ČINIDBOM RADA
• Pravna osnova radnog odnosa je ugovor o radu  moguće je
sklopiti s osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je
također rad

• Pravna osnova obavljanja posla ne mora nužno biti radni

odnos

• Zakon o radu ne predviđa takve mogućnosti  uređenje takvih

ugovora je materija građanskog obveznog prava
• Ugovori građanskog obveznog prava uređeni su Zakonom o
obveznim odnosima  primjerice  ugovor o djelu, ugovor o
autorskom djelu, ugovor o trgovinskom zastupanju, ugovor o
nalogu i slično

• Iako je kod svakog od tih ugovora s prestacijom rada predmet

obveze rad  svaki je namijenjen različitom tipu ugovornih
odnosa i svakim se od njih postiže druga svrha
• Kod ugovora o djelu i ostalih ugovora građanskog prava,
obveznog prava  koji za činidbu imaju rad
 izvođač se obvezuje obaviti određeni posao kao što je izrada ili
popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično
naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu

• Posao je individualiziran i detaljno određen (ug o radu?)

• Naručitelj  ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati
izvođaču upute kad to odgovara naravi posla
• Izvođač mu je to dužan omogućiti
(nipošto se ne radi o podređenosti (subordinaciji) koja je bitno
obilježje radnog prava)
• Teorija razlikuje  stvarne od osobnih uputa

• Stvarne upute se odnose na rezultat rada, uspjeh

• Osobne upute na vrstu i način rada

• Izvođači temeljem ugovora o djelu vezani su stvarnim uputama

naručitelja, dok su radnici vezani osobnim uputama
• Poslodavac određuje radniku gdje, kada, što i kako će raditi

• Kod ugovora o djelu  izvođač radi za naručitelja samostalno,

neovisno o naručitelju djela, naručitelj mu može davati upute i
nadzirati ga, ali se ne radi o podređenosti, jer izvođač u prvom
redu izvršava djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke  u
skladu s time izvođač i snosi rizik za mane svog djela po
načelima građanskog prava

• Izvođač radi za drugog, ali ne u službi drugog!!!

• Izvođač je dužan izvršiti djelo u određeno vrijeme  ako nije
određeno  onda za vrijeme koje je razumno potrebno za
takve poslove

• Izvođač nije dužan posao obaviti osobno  ali odgovara za

osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je preuzeo
kao da ga je sam izvršio
• Naručitelj  dužan primiti djelo obavljeno prema odredbama
ugovora i pravilima struke, pregledati ga, odobriti i platiti

• Moguće da je ugovorena predaja u dijelovima, tada naknada

može biti po svakom predanom dijelu ili tek po predaji
završenog posla
• Nema obveze da naplata bude mjesečno, ako se radi o isporuci
stvari u dijelovima, presudno je kako su ugovorne stranke
ugovorile!

• Izvođač se obvezao na rezultat, a ne na funkciju rada

Mišljenje MRMS, 1. listopada 2019.

Kod ugovora o djelu izvođač radi za naručitelja samostalno i

neovisno o naručitelju djela, posao obavlja u prostoru kojeg sam
odredi i u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego
prema svojoj organizaciji. Za obavljeni posao izvođač prima
naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji
djela.
Mišljenje MRMS, 1. rujna 2014.

Po ugovoru o radu, radnik radi nesamostalno, osobno, po

uputama poslodavca, u njegovo ime i za njegov račun, stavljajući
mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju radnu
snagu, a poslodavac mu je za obavljeni rad dužan isplatiti plaću
uz uručenje obračunske liste.
Kod ugovora o djelu, radi se o ugovoru obveznog, građanskog
prava temeljem kojeg izvođač radi za naručitelja samostalno i
neovisno, radi za svoj račun i na svoj rizik, posao može obaviti
osobno ili ga, budući da odgovara za djelo, može povjeriti trećoj
osobi, dužan ga je napraviti po pravilima struke, odgovara za
mane svog djela i za njega prima ugovorenu naknadu.
• Suština je da se isporučuje djelo ili usluga, a ne rad kao takav
 isporučit će se rezultat rada
Mišljenje MRMS, 25. rujna 2014.
Obilježja radnog odnosa su:
radnik radi uvijek i po uputama
i pod nadzorom poslodavca
radnik poslove obavlja u
radnom vremenu
radnik isključivo osobno
obavlja poslove
radnik je dužan poslove
obavljati u prostorijama
poslodavca ili na nekom
drugom mjestu (odredio
poslodavac)
Obilježja ugovora o djelu su:
izvođač radi za naručitelja
samostalno i neovisno
izvođač u pravilu ne obavlja
poslove u RV  prema svojoj
organizaciji
izvođač posao obavlja
osobno, može ga povjeriti
za posao prima naknadu po
obavljenom poslu
izvođač posao obavlja u
prostoru kojeg sam odredi
Mišljenje MRMS, 1. rujna 2014.

Zakonom o radu nije propisana mogućnost sklapanja ugovora

prema kojima bi se rad mogao obavljati bez zasnivanja radnog
odnosa. Uređenje takvih ugovora je materija obveznog prava,
sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Ugovor o djelu bi se sa
svim obilježjima ugovora obveznog prava mogao sklopiti samo
za obavljanje jednokratnog posla, za koji nije bitno vrijeme
rada, već izvršenje određenog posla u određenom roku i uz
ugovorenu naknadu.
Po ugovoru o radu, radnik radi nesamostalno, osobno, po
uputama poslodavca, u njegovo ime i za njegov račun, stavljajući
mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju
radnu snagu, a poslodavac mu je za obavljeni rad dužan isplatiti
plaću uz uručenje obračuna iste.
 FORMA
• Radni odnos zasniva se ugovorom o radu
• Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku (propust)

• Ugovor o djelu nema Zakonom o obveznim odnosima

predviđenu obveznu formu  moguće ga je sklopiti u usmenoj
formi, u obliku neformalnog dogovora stranaka

• Ne vrijedi jednaka sloboda ugovaranja za sve ugovore

građanskog prava  primjerice ugovor o autorskom pravu
nužno sklopiti u pisanoj formi
 PRESUMPCIJA SKLOPLJENOG UGOVORA O RADU

• Ako ugovorne stranke sklope ugovor za obavljanje posla koji, s

obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca, ima
obilježje posla za koji se zasniva radni odnos  smatra se da su
i sklopili ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže
suprotno

(nije presudno da li se radi o kraćem vremenu obavljanja posla,

periodičnim potrebama rada i slično)
Mišljenje MRMS, 1. listopada 2019.

Zakon o radu regulira samo radni odnos koji se zasniva

ugovorom o radu, a Zakonom o obveznim odnosima utvrđena je
mogućnost zaključivanja ugovora o djelu kao građansko pravnog
obveznog ugovora stranaka.
Poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem-
fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se
obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj.
kada se ne radi o poslovima koji obzirom na narav i vrstu rada te
ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni
odnos.
Za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom
odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da sukladno gore
navedenom obavlja poslove koji imaju obilježja ugovora o djelu.
Mišljenje MRMS, 1. rujna 2014.

Kada radnik obavlja poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada

imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, neovisno o
tome kako stranke taj ugovor nazvale, smatrat će se da je
sklopljen ugovor o radu.
Tumačenje s internetske stranice Ministarstva rada i
mirovinskog sustava, klasa: 110-01/12-01/302, urbroj: 524-
03-01-01/1-12-2, od 16. kolovoza 2012.

Narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca koji imaju obilježje posla

za koji se zasniva radni odnos faktična su pitanja prema mišljenju
Ministarstva rada i mirovinskog sustava koja utvrđuje
poslodavac odnosno nadležna inspekcija ili sud u svakom
konkretnom slučaju i nije ih moguće taksativno propisati
zakonom.
• Primjerice rad biljetera, prodavača brodskih karata  Ministarstvo
rada i mirovinskog sustava zauzima sljedeće stajalište:
Stajališta smo da bi se u slučaju obavljanja posla prodaje karata za
redovne brodske linije u nekom vremenskom periodu, koja se
prodaju u prostoru i na mjestu koje je odredio poslodavac prema
redovnom, unaprijed utvrđenom radnom rasporedu i to na način i
pod uvjetima koje također određuje poslodavac, radilo o vrsti posla
koji ima obilježje radnog odnosa za obavljanje kojeg je potrebno
sklopiti ugovor o radu. U slučaju da se posao prodaje karata
obavlja povremeno za recimo jednokratne turističke izlete ili
neredovite brodske prijevoze, da ih radnik obavlja na mjestu i u
vremenu koje sam odabere i na način koji to njemu najbolje
odgovara, te da pri tome ostvaruje i naknadu koja ovisi o broju
prodanih karata (provizija od realizacije), smatramo da takav posao
ne bi imao obilježje radnog odnosa i da bi se mogao obavljati i
temeljem drugih ugovora obveznog prava.
• Oboriva zakonska presumpcija  Zakon dopušta poslodavcu da
dokaže suprotno  ako ne uspuje, smatra se da je sklopljen
ugovor o radu

• Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj:

U-I-1706/2004., od 20. prosinca 2006.  Ustavni sud polazi od
tog da je radnik prema gospodarskoj snazi u pravilu slabija
stranka ugovora o radu, pa je u cilju zaštite radnika zakonodavac
ovlašten ograničiti slobodu ugovaranja stranaka ugovora o radu
kako je učinio u članku 8.* stavku 2. Zakona o radu 
Poduzetnička i tržišna sloboda ne mogu se tumačiti apsolutno.

*danas je to članak 10. stavak 2.

• Što kad „poslodavac” sklupi ugovor o djelu za posao za koji je
trebalo sklopiti ugovor o radu?

• Uz članak 10. stavak 2. nema izričito propisanog prekršaja

• Ako se utvrdi da je pravni odnos između stranaka bio radni
odnos i poslodavac nije uspio dokazati drugačije  otvara se
cijeli niz upravnih mjera, lakih, teških i najtežih prekršaja
poslodavca koje je nesumljivo počinio
• Primjerice, poslodavac zasigurno nije vodio evidenciju o
radnicima i radnom vremenu odnosno nije je vodio na propisan
način čime je počinio jedan od najtežih prekršaja poslodavca za
koji je zapriječena kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za
pravnu osobu i 7.000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu
osobu pravne osobe ili poslodavca fizičku osobu
 TKO OSPORAVA
• Postavlja se pitanje tko zapravo može osporiti da se radi o
ugovoru o radu, a ne o nekom drugom ugovoru građanskog
prava  Dršavni inspektorat, sektor inspekcije rada

• To je tijelo koje obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u

području rada i zaštite na radu
 KORIŠTENJE POREZNIH
POGODNOSTI PROTIVNO SVRSI ZAKONA
• Opći porezni zakon (Nar. Nov., br. 115/16., 106/18., 121/19.,
32/20., 42/20.)

• Porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći

porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim
propisanim poreznim stopama + nisu bili namijenjeni za
određenu skupinu poreznih obveznika  smatrat će se da
koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona
• Osobito:
1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada
ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili
koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim
stopama
 porezne obveze će se obračunati kao da tih opisanih korištenja
poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo
 odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra
posloprimcem  isplatitelj primitka koji se u tom odnosu smatra
poslodavcem odgovara kao jamac platac
 utvrđeni doprinosi pripisuju se osnovi osiguranja poreznog
obveznika/posloprimca pri nadležnim zavodima  plaćeni
doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog
osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika
izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju
obveznih osiguranika
2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo
mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan
organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je
oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje
drugih poreznih obveza

3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom

korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili
smanjenja porezne obveze

 porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih

korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo
 odgovara fizička osoba koja stvarno upravlja svim povezanim
društvima  povezana društva odgovaraju za porezne obveze
kao jamci platci
 propisi o radu
U slučaju kada je subordinacija radnika
tretiraju obavljanje
potrebno ugovoriti / radnik radi osobno i
poslova s ovim
obavljanje poslova za plaću / po
obilježjima kao
koji po svojoj naravi i uputama i pod
ugovor o
vrsti te ovlasti nadzorom
nesamostalnom radu
nalogodavca / poslodavca / radi u
 ugovor o radu
poslodavca imaju prostoru
(iako takva vrsta
obilježja poslova radi poslodavca / u
ugovora formalno
kojih se zasniva radni određenom radnom
može imati i neki
odnos vremenu
drugi naziv)
OPĆA NAČELA KORIŠTENJA POREZNIH POGODNOSTI
• Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen
između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja
posla  obilježja nesamostalnog rada
• Ako utvrdi  provest će se postupak obračuna poreza i
doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku
koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla 
neovisno od činjenica:
 načina kako je ugovoren posao
 je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje
samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao
 bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka
• Kriteriji ne moraju biti istovremeno ispunjeni
• Propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe
oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija  Zakon o
porezu na dohodak (Nar. Nov., br. 115/16., 106/18., 121/19.,
32/20., 138/20. ) + Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. Nov., br.
10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21.,
102/22.)

• Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih

pogodnosti protivno svrsi zakona određuju se temeljem
ispunjenja triju kriterija:
kontrole ponašanja
financijske kontrole
odnosa stranaka
• Kontrola ponašanja obuhvaća  činjenice koje pokazuju ima li
poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i
kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o

tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu
2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao
3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja
posla
4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca
5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o
izvršenju posla
6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca
7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla
• Financijska kontrola obuhvaća  činjenice koje pokazuju ima li
poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne
aspekte posloprimčevog rada

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i

putne troškove posloprimca
2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca
3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u
izvršenju posla
4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na
tržištu
5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim
razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima
• Odnos stranaka obuhvaća  činjenice koje pokazuju vrstu
odnosa među strankama

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim

obilježjima ima obilježja ugovora o radu
2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična
obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili
druga prava vezana uz nesamostalni rad)
3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za
provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu
4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno
poslovanje poslodavca
5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez
materijalnih i financijskih posljedica
6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da
određene poslove na taj način traži na tržištu
• Ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je
dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji
nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati
tipično obilježje nesamostalnog rada
 UGOVOR O DJELU S RADNICIMA
• Ne postoji propis koji bi zabranio sklapanje ugovora o djelu s
radnikom koji je istovremeno u radnom odnosu kod poslodavca

• Vrijede ista pravila

• Prikrivanje prekovremenog rada

• Prikrivanje stvarnih pokazatelja o plaćama  izraženo u
djelatnostima u kojima su plaće ograničene posebnim
propisima
• Zakon o porezu na dohodak  naknadu za rad po ugovoru o
djelu koju isplaćuje zaposleniku, oporezuje kao plaću iz radnog
odnosa
 ZAKLJUČUJEMO

• Valja razlikovati ugovor o radu od ostalih ugovora građanskog

obveznog prava
• Kakvo god gledište zauzeli, nije presudno da li se radi o kraćem
vremenu obavljanja posla, periodičnim potrebama rada i slično,
važno je da li taj posao koji osoba obavlja ima prirodu radnog
odnosa i tada nedvojbeno  moramo sklopiti ugovor o radu
 NAČELO NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA
• Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
(NN 57/22.)
• Zakon o obveznim odnosima
• Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani
raskid ili otkaz pravnog instrumenta, izmjenu njegove pojedine
odredbe  osim ako je između strana drukčije izrijekom ugovoreno
ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno

• Uvođenje eura nema učinak promjene uvjeta pravnog instrumenta

ili razrješenja ili izuzimanja od izvršenja bilo kakve obveze na
temelju pravnog instrumenta, niti stranci daje pravo na jednostranu
izmjenu ili raskid takvog instrumenta  ova odredba podliježe
sporazumu stranaka (Čl. 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97)
• Na odgovornost strana zbog postupanja protivno rečenom na
odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se
uređuju obvezni odnosi

• Odnosi se na sve vrste ugovora, bez obzira na način na koji su

sklopljeni

• Pravni instrument u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1103/97 od

17. lipnja 1997. i Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja
1998.  o uvođenju eura o određenim odredbama koje se
odnose na uvođenje eura znači  zakonske odredbe, upravni
akti, sudske odluke, ugovori, unilateralni pravni akti,
instrumenti plaćanja osim novčanica i kovanica, te ostali
instrumenti s pravnim učinkom
 PRERAČUNAVANJE IZNOSA U PRAVNIM
INSTRUMENTIMA

• Iznosi u pravnim instrumentima navedeni u kunama 

primijenit ćemo opća pravila za preračunavanje  smatraju se
iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i
sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje

• Pozivanje na kunu bez navođenja iznosa  u pravnim

instrumentima  smatra se pozivanjem na euro
 UGOVORI
• Postojeći ugovori s iznosima u kunama i dalje su važeći

• Novčani iskazi vrijednosti  datumom uvođenja eura 

smatrat će se novčanim iskazima u eurima uz primjenu fiksnog
tečaja konverzije

• Za ugovore koji su sklopljeni s partnerima izvan eurozone 

predlaže se dodati klauzulu o euru kojom bi se, u slučaju
trajanja ugovora i nakon službenog datuma uvođenja eura,
sporazumno utvrdilo da će euro biti važeća valuta
RADNI ODNOSI U OKOLNOSTIMA UVOĐENJA EURA

• Ništa se ne mijenja  ugovori, Pravilnici o radu, kolektivni

ugovori, odluke poslodavca  sve ostaje kako je u trenutku
zamjene kune eurom i bilo
• Na niti jedan način ne smije doći do umanjenja prava i obveza
radnika i poslodavca
• Poslodavac je dužan visinu plaće i druge naknade utvrđene u
ugovorima o radu i ostalim izvorima prava poslodavca  iz
kune preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i
sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje

• Mora li o preračunatim iznosima izvijestiti radnike?

• Poslodavac bruto plaću koja je u ugovoru u radu ili drugom
istovjetnom dokumentu navedena u kuni  preračunati u euro
 pri isplati plaće u siječnju 2023. za prosinac 2022.  nadalje
taj preračunati bruto iznos plaće u euru koristi za obračun plaće
dok se isti eventualno ne promijeni
• Obračun plaće za prosinac 2022. koji se obavlja u siječnju 2023.
 obavlja se u euru
• JOPPD obrazac se također predaje iskazan u euru (ispravljat će
se u valuti u kojoj je ispostavljen)
• Međutim, kako je riječ o poslovnom događaju koji se odnosi na
2022. godinu isti se knjiži u poslovnim knjigama za 2022. godinu
i to u kunama
ZAHVALJUJEM NA
POZORNOSTI