Professional Documents
Culture Documents
Uticaj Čoveka Na Biosferu 1 Deo
Uticaj Čoveka Na Biosferu 1 Deo
NA BIOSFERU
Čovjek i biosfera
Svojimdjelatnostima čovjek je
promijenio njezin izgled, njene
strukturne i funkcionalne
značajke i postao njen
dominirajući, sudbinski čimbenik
Neki utjecaji čovjeka na
ekosferu/biosferu:
1. Svekolika preobrazba kopnene
površine (oko 50 %)
2. Potrošnja obnovljive slatke vode u
poljodjestvu (oko 50 %)
3. Povišenje CO2 u atmosferi (30 %)
4. Povišenje konc. dušikovih spojeva u
biosferi (oko 50 %)
5. Prosječno prisustvo stranih vrsta
(20%)
6. Prelov ribljih vrsta (oko 70 %)
Promjene raznolikosti živih
bića kao pokazatelj utjecaja
čovjeka na biosferu
Biodiverzitet ili bioraznolikost je uzet kao
mjerna i pokazna veličina.
2. Kulturno i
3. Biološko
BIOLOŠKA GEOLOŠKA
RAZNOLIKOST RAZNOLIKOST
RAZNOVRSNOST
EKOSUSTAVA
Podjela prema osnovnim
vrstama:
Florističkidiverzitet
Faunistički diverzitet
Mikrobiološki diverzitet i
Kulturni diverzitet
Bogatstvo vrsta
Vrsta je prepoznata kao osnovna
jedinica biološke raznolikosti,
Bogatstvo vrsta kao temeljni pokazatelj
biološke raznolikosti, a
Visoka stopa nestanka vrsta kao glavna
manifestacija krize biološke
raznolikosti.
Iako mnogi bogatstvo vrsta i biološku
raznolikost koriste gotovo kao
sinonime, to je ipak daleko od istine jer
bogatstvo vrsta predstavlja samo jedan
dio biološke raznolikosti.
Zašto je bioraznolikost potrebna?
Prijenos energije sa Sunca na biljke
Spremanje, oslobađanje i rasprostranjenje
ugljika
Prijenos hranjivih tvari
Kruženje vode
Kruženje kisika
Razlaganje otpada
Polinacija
25% lijekova dolazi od biljaka!
Sirovine
Korist od bioraznolikosti
• Osigurava
funkcioniranje
ekosustava
• Servisira/opslužuje
ekosustav :
• Pročišćavanje voda
• Pročišćavanje zraka
• Stanište i prostransta
divljine
• Estetska i kulturna
korist
Korist od bioraznoliksti
• Novi izvori hrane
– Žitarice, voće, povrće, meso, riba
Biodiversity.ppt 13
BROJNOST VRSTA
Danas se računa s 30 milijuna vrsta,
od čega je opisano oko 1,7 milijuna, a
od toga u hidrosferi oko 275 000.
Evolutivni vijek jedne vrste u
prirodnoj selekciji traje od 1 do 10
milijuna godina(oko 3,5 milijuna).
Obilje vrsta najizraženije je oko
Ekvatora s tendencijom smanjenja
prema polovima, što ponajprije ovisi o
klimatskim prilikama.
Bioraznolikost
Koliko ima vrsta
1.7—2.0 milijuna vrsta
Procjene oko 100 milijuna
Biodiversity.ppt
Tropske šume su najbolji
pokazatelji biodiverziteta:
45% svih biljnih vrsta
30% svih ptica
Amazona je životni okolica za oko
3 000 vrsta riba
uništenje staništa
prekomjerno iskorištavanje
promjena klime
Invazija tropskih alga i morskih
cvjetnica u Jadransko more
Invazija tropskih vrsta poprima sve veće razmjere
u Jadranu. U ovom je trenutku zabilježeno
prisustvo tri vrste zelenih tropskih alga iz roda
Caulerpa na više različitih lokacija u hrvatskom
dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice
Halophila stipulacea u priobalju Albanije
Za sve je ove vrste karakteristično da su vrlo
agresivne, prekrivaju sve vrste podloga, te na taj
način guše i eliminiraju autohtone vrste alga, kao i
sesilnih životinja
Starogradski
zaljev (Hvar)
Caulerpa taxifolia
Caulerpa prolifera
Lokrum, Lastovo-skrivena luka, Starogradski zaljev
Caulerpa racemosa
Pakleni otoci
(Hvar)
Morska cvjetnica
Halophila stipulacea
zaštićena područja
djelotvorne protumjere
restauracija
potrajno korištenje
Zaštićene prirodne
vrijednosti
2. Zaštićene svojte:
1. Zaštićena područja: Strogo zaštićena divlja
Strogi rezervat
svojta
Nacionalni park
Zaštićena divlja svojta
Posebni rezervat
Zaštićena zavičajna
Park prirode
Regionalni park udomaćena svojta
Spomenik prirode
Značajni krajobraz
Park šuma 3. Zaštićeni minerali,
Spomenik parkovne sirovine i fosili
arhitekture
Zaštićena područja u RH
Prema Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti u
Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 461
prirodno vrijednih područja, u 9 kategorija.
Krajem srpnja 2007. Ministarstvo kulture izdalo je
rješenje o preventivnoj zaštiti prvog hrvatskog
regionalnog parka - Moslavačke gore.
U veljači 2008. proglašena je preventivna zaštita
i drugog regionalnog parka u Hrvatskoj –
područja rijeka Mure i Drave u Međimurskoj,
Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj,
Virovitičko– podravskoj i Osječko-baranjskoj
županiji.
Zaštićena područja danas prekrivaju površinu od ukupno
7.613,5 km², što je 8,69% ukupnog hrvatskog teritorija.
Najveći dio zaštkovićene površine odnosi se na parkove prirode i
regionalne pare.
Zaštićena područja:
Zaštićena područja čine okosnicu
sveukupne zaštite i ključne čvorove
ekološke mreže
Zaštićena područja danas obuhvaćaju
8,44 % ukupne površine Republike
Hrvatske, odnosno 11,99 % kopnenog
teritorija i 1,97 % teritorijalnog mora.
Najveći dio zaštićene površine su
parkovi prirode (4,40 % ukupnog
državnog teritorija).
Kategorije prostorne zaštite
1. nacionalni park
2. park prirode,
3. strogi rezervat,
4. posebni rezervat,
5. regionalni park,
6. spomenik prirode,
7. značajni krajobraz,
8. park-šuma,
9. spomenik parkovne arhitekture
OBAVEZNO PRETRAŽIT
www.dzzp.hr
Razina zaštite
Državna razina(Nacionalni park, park
prirode)
Županijska razina (strogi rezervat,
posebni rezervat, regionalni park,
spomenik prirode, značajni krajobraz,
park-šuma,spomenik parkovne
arhitekture)
Strožije mjere vladaju u strogim i
posebnim rezervatima
Nacionalni park
(1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje
kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti,
obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih
ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju
izvornih prirodnih vrijednosti.
(2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i
rekreativnu namjenu.
(3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima
se ne ugrožava izvornost prirode.
(4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba
prirodnih dobara.
(5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko-
turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja
i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom
na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(6) Djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka mogu se ograničiti radi
očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka.
Struktura nacionalnih
parkova (8)
1. 3 nacionalna parka se nalaze na
otocima (Brijuni, Kornati i Mljet)
2. 2 prikazuju zanimljivosti krške
hidrografije i morfologije (Plitvička
jezera i Krka)
3. 3 su tipično planinski prostori s
raznolikom vegetacijom i reljefom
(Risnjak, Paklenica i Sjeverni
Velebit)
Park prirode
(1)Park prirode je prostrano prirodno ili
dijelom kultivirano područje kopna i/ili
mora s ekološkim obilježjima međunarodne i
nacionalne važnosti, s naglašenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim,
kulturno-povijesnim i turističko-
rekreacijskim vrijednostima.
(2) U parku prirode dopuštene su gospodarske
i druge djelatnosti i radnje kojima se ne
ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
(3) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti
i korištenje prirodnih dobara u parku prirode
utvrđuje se uvjetima zaštite prirode.
Struktura parkova prirode
(11)
1. Među parkovima prirode 6 su
planinskih (Biokovo, Velebit, Učka
Žumberak-Samoborsko gorje,
Medvednica, Papuk)
2. 2 otočna (Telašćica i Lastovsko
otočje)
3. 2 su predstavnici biološkog
bogatstva nizinsko-poplavnih
područja (Kopački rit i Lonjsko
polje)
4. 1 obuhvaća najveće prirodno jezero
u Hrvatskoj (Vransko jezero)
Strogi rezervat
Strogi rezervat je područje kopna i/ili
mora s neizmijenjenom ili neznatno
izmijenjenom sveukupnom prirodom,
a namijenjen je isključivo očuvanju
izvorne prirode, znanstvenim
istraživanjima, praćenju stanja
prirode, te obrazovanju.
77 % gmazova
65 % vodozemaca
72 % riba
42 % golosjemenjača i
kritosjemenjača
10% drveća
Kulturni diverzitet
Ugroženo polovica od 6 000
jezika
U Brazilu godišnje nestaje po
jedno indijansko pleme
Gase se lokalni idiomi