DIJALEKTOLOGIJA SRPSKOG

JEZIKA
NOVOŠTOKAVSKI DIJALEKTI
GOSTUJUĆE PREDAVANJE PROF. DR. SC. DIJANE CRNJAK
(BANJA LUKA)
U četvrtak, 26. svibnja, prof. dr. sc. Dijana Crnjak (Filološki fakultet
Univerziteta u Banjoj Luci) održat će online gostujuće predavanje u sklopu
kolegija Dijalektologija srpskog jezika na temu Srpski narodni kalendar u
okolini Banjaluke: etnolingvistički aspekti i paralele sa drugim krajevima.
Predavanje će početi u 17:15 sati. Svi zainteresirani mogu se uključiti na
predavanje putem linka ili ga mogu poslušati iz učionice A-302.
https://us02web.zoom.us/j/83374540240?
pwd=V3U0L3EwV2N5SmplVHk5ckFEMkJWQT09
Passcode: 1234
NAJAVE
 druženje nakon gostujućeg predavanja?
 2. lipnja redovna nastava (završavanje gradiva i priprema za ispit)
 u četvrtak 9. lipnja nema termina (službeni put)
 predrok 7./8. lipnja?
 13. lipnja – 1. redovni ispitni rok
RASPROSTRANJENOST
 novoštokavski dijalekti prostiru se na središnjoj, južnoj i sjevernoj zoni
štokavskog dijasistema
 teritorij četiriju država (BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija) + Mađarska,
Rumunjska, Slovenija
 (i)jekavski, ekavski i ikavski govori
 Srbija – najviše govornika novoštokavskih dijalekata – (i)jekavci i ekavci
 Crna Gora – (i)jekavci
 BiH – (i)jekavci i ikavci (vidi kartu na idućem slajdu)
RASPROSTRANJEN
OST
 Hrvatska
 (i)jekavci – primorski krajevi istočno od
Neretve, sjeverna Dalmacija, Lika,
Kordun, Banija i veliki dijelovi Slavonije
i Baranje
 ikavci – dalmatinsko priobaljež, dijelovi
Like, Zagora
 ekavci – dijelovi Srijema
KLASIFIKACIJA
NOVOŠTOKAVSKIH D.
 zapadnohercegovačko-primorski
 istočnohercegovačko-krajiški (istočnohercegovački)
 šumadijsko-vojvođanski
→ suvremeni standardni srpski jezik
OPĆA OBILJEŽJA
NOVOŠTOKAVSKIH D.
 inovacije na svim razinama jezične strukture

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA
 četveroakcenatski tonski sustav
 fonotaktičke zakonitosti i fonološke promjene
 sintetička deklinacija, konjugacija
 modeli tvorbe riječi
 sintaksa i red riječi
OPĆA OBILJEŽJA
NOVOŠTOKAVSKIH D.
SPECIFIČNA OBILJEŽJA
 realizacije pojedinih jezičnih jedinica
 specifičnosti na planu pojedinih fonoloških i morfoloških kategorija

PRIMJERI
 Tršić: https://www.youtube.com/watch?v=wPVV2TmD4r0&t=209s
 Velje Duboko: https://www.youtube.com/watch?v=aKU7V0BqhFk
 ISTOČNOHERCEGOVAČKI
DIJALEKT
 jugoistočna (matična) i sjeverozapadna zona – odijeljene dr. dijalektima
 JI zona: istočna Hercegovina, SZ Crna Gora, zapadni dio Sandžaka,
zapadna Srbija
 najrasprostranjeniji štokavski dijalekt (najveće područje i br. govornika)
 u dodiru sa svim štokavskim dijalektima osim s torlačkim govorima
 u dodiru s kajkavskim i čakavskim dijasistemom (SZ zona)
 prijelazni (miješani) dijalekti na granicama
 FONOLOŠKA OBILJEŽJA
 5 vokala (a, e, i, o, u) u JI zoni su stabilne artikulacije
 slogotvorno r (crn, prst)
 u nekim govorima drugi slogotvorni sonanti (besposlca, okosnca)
 (i)jekavski dijalekt (dijete, rijeka, pjesma, vjera)
 u nekim pozicijama jat zamijenjen s vokalom e (bregovi)
 u nekim pozicijama jat zamijenjen s vokalom i (grijati, volio)
 sažimanje grupe ao u o (reko, našo, došo)
 FONOLOŠKA OBILJEŽJA
 u većini govora se izgubilo h i f
 h → v, k, g, Ø (gluv, skočik, mišljag, gra)
 hv → f, v (fala, vala)
 uz frikative š i ž u nekim se govorima razlikuju ś i ź
 mjestimično se javlja jekavsko jotovanje (đeca, đevojka, ćerati)
 suglasničke grupe (npr. prs, tica, kutnji)
AKCENTUACIJA
 podudarna standardnom jeziku
 četveroakcenatski sustav + postakcenatske dužine
 silazni akcenti su stari; nova opozicija: silaznost uzlaznost
 uzlazni akcenti su novoštokavski ‒ nastali su pomicanjem akcenata s
neinicijalnih slogova za jedan slog prema početku reči → promjena
mjesta i kvalitete akcenta (uzlaznost)
 novoštokavsko prenošenje akcenta u 15. st.
 ranije su se akcenti razlikovali samo po dužini i imali su slobodnu
distribuciju
AKCENTUACIJA
• dva kratka i dva duga akcenta
• dugouzlazni i dugosilazni akcenti
• kratkouzlazni i kratkosilazni

kratki dugi
silazni ̏ ˆ
uzlazni
ˋ ˊ
AKCENTUACIJA
 kratkosilazni: kȕća
 kratkouzlazni: nòga
 dugosilazni: môre
 dugouzlazni: rúka

 https://www.youtube.com/watch?v=ZG0XEpWt0N0
AKCENTUACIJA
 silazni akcenti − samo na 1. ili jedinom slogu
 uzlazni akcenti − svi slogovi osim posljednjeg
 odstupanja su minimalna (npr. u posuđenicama)

slog: jedini inicijalni medijalni finalni

silazni a. + + - -
uzlazni a. - + + -
AKCENTUACIJA
 u svim govorima prijenos akcenta na proklitiku (u kuću, u tor, oko
kuće)
 razlike u poziciji i kvaliteti akcenata u različitim govorima
 najveće razlike u distribuciji akcenatskih dužina (u nekim govorima
ih nema, a u nekima se javljaju na „neuobičajenim” pozicijama)
MORFOLOŠKA OBILJEŽJA
 svih 7 padeža – deklinacija uglavnom podudarna s književnojezičnom
normom uz neka odstupanja i specifičnosti:
 JI (Ivo – Iva – Ivu) : SZ (Ivo – Ive – Ivi)
 duga/kratka množina – odstupanja (danovi, zubovi / pluzi, klini)
 G mn. s nultim nastavkom (sto dinar)
 DIL mn. nastavak –ma (konjma), -am (curam) i sl.
 očuvana razlika između dugih i kratkih pridjevskih formi (bilo dobra voća)
 komparacija – neka odstupanja (najvolim, kašnje, pobolji, ponajbolji)
MORFOLOŠKA I SINTAKTIČKA
OBILJEŽJA
 prezentski oblici poput viđu, velju, reču
 infinitiv u supinskoj formi (doć, pričat) i u punoj formi (doći, pričati)
 koristi se aorist, rjeđe imperfekt (u nekim govorima)
 futur II (ako bude dobro učiti, da budeš ranije došo)

 sintaktičke strukture uglavnom u skladu s normom

 manja odstupanja na planu padežnih konstrukcija i sintaksi
rečenice (npr. u mene, pričati od čovjeku)
LEKSIK
 bogatstvo i varijabilnost zbog geografske raširenosti
 osnovica standardnog jezika – raslojenost leksika
 turcizmi, romanizmi, germanizmi, hungarizmi i dr. posuđenice
KLASIFIKACIJA
ISTOČNOHERCEGOVAČKO-
KRAJIŠKOG D.
 istočnohercegovački  sjevernodalmatinski
 zapadnocrnogorski  gorskokotarski
 dubrovački  lički
 konavoski  banijsko-kordunski
 južnodalmatinski  žumberački
 istočnobosanski  slavonsko-podravski
 jugozapadnosrbijanski  baranjski
 zapadnobosanski
ANALIZA TEKSTA
ŠUMADIJSKO-VOJVOĐANSKI
DIJALEKT
PRIMJERI
 Vojvodina: https://www.youtube.com/watch?v=dE0lCWYVfSE
 Valjevo: https://www.youtube.com/watch?v=dgMCJsjzE10&t=154s
 ŠUMADIJSKO-VOJVOĐANSKI
DIJALEKT
 najveći dio sjeverozapadne Srbije, Šumadija, Srijem te najveći dijelovi
Bačke i Banata
 progresivni govori bliski standardnome jeziku (organski idiomi nikada
se ne mogu u potpunosti izjednačiti s književnojezičnim standardnom)
 ušao u osnovicu književnog jezika
 govorno područje dva najmoćnija srpska kulturna urbana centra
(Beograd i Novi Sad)
 snažan utjecaj na druge srpske dijalekte
 detaljno istražen dijalekt
FONOLOŠKA OBILJEŽJA
 zamjena jata je ekavska
 dosta ikavizama koje prihvaća i književna norma (nisam, nisi)
 zastupljeni su i ikavizmi koji ne ulaze u normu književnog jezika (sikira,
grijati, di si, negdi, molila)
 četvoroakcenatski sustav blizak standardu (neke akcenatske
posebnosti)
 odstupanja u okvirima koje prihvaća književni jezik, npr. oblici
prezenta u nekim krajevima (čitamo/čitamo, volimo/volimo,
želimo/želimo)
FONOLOŠKA OBILJEŽJA
 posebnosti koje odudaraju od standardnog jezika
 gubljenje postakcenatskih dužina koje se objašnjava kao balaknizam
 pojava silaznih akcenata van prvog sloga (širina)
 jednosložne riječi s uzlaznim akcentom (šta)
 finalne nenaglašene vokalske sekvence kontrahiraju se u o:
 ao>o, eo>o, uo>o
 oto, dovo, metno
FONOLOŠKA OBILJEŽJA
 glas h se obično gubi bez zamjene (ajde, lad, ajduk) ili se
zamjenjuje s glasovima v i j
 tvrđi/mekši izgovor palatala
 stare suglasničke skupine tj>ć i dj>đ (međa, pređa)
MORFOLOŠKA I SINTAKTIČKA
OBILJEŽJA
 sedmopadežni sustav (neka odstupanja od norme)
 sintetički komparativ na –iji kao u standardnom jeziku (stariji, zdraviji)
 konjugacija jednaka kao u standardnom jeziku – manja odstupanja:
 futur I s da-konstrukcijom (ja ću da radim)
 konstrukcija da+prezent često zamjenjuje infinitiv
 aorist se dosta dobro čuva, imperfekt ne
 neke posebnosti na sintaktičkom planu (u Marka, mete u svoju avliju,
boji se od groma, seti se na njega, brat mi i sl.)
LEKSIK
 2 zone – vojvođanska i šumadijska
 različit geopolitički i kulturnopovijesni razvoj
 šumadijska zona – balkanska kultura (prevladavaju turcizmi)
 vojvođanska zona – panonska kultura (posuđenice iz njemačkog,
mađarskog i rumunjskog jezika)
KLASIFIKACIJA
 niz drugih zajedničkih osobina koje povezuju ŠV govore u jedan
dijalekatski sistem
 razlike u pojedinim predjelima → podjela na poddijalekte (Crnjak)
a) šumadijska skupina
→ gružanski, šumadijski, kolubarski, mačavanski tip
b) vojvođanska skupina
→ sremski, banatski, bački tip
KLASIFIKACIJA
 podjela na poddijelakte (Okuka)
 rudnički
 kolubarski
 mačvansko-pocerski
 sremski
 bački
 banatsko-pomoriški
 budimski
ANALIZA TEKSTA