EUROPSKI PROPIS

EN 1997-2-2007

Eurokod 7: Geotehničko
projektiranje –
Dio 2.: Istraživanja i ispitivanja tla

Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Program stručnog usavršavanja
Predavač: prof. dr. sc. Tanja Roje-Bonacci, prema vlastitom prijevodu
POGLAVLJA OD KOJIH SE SASTOJI EC 7 DIO 2

1. poglavlje Općenito
2. poglavlje Program istražnih radova
3. poglavlje Uzorkovanje tla i stijena i mjerenje razine
podzemne vode
4. poglavlje Terenska ispitivanja tla i stijena
5. poglavlje Laboratorijska ispitivanja tla i stijene
6. poglavlje Geotehničko izvješće

DODACI
A-X
1. poglavlje Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene EC 7
1.1.2 Područje primjene EN 1997-2
1.2 Upućivanje na druge propise
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
1.5 Definicije
1.5.1 Pojmovi zajednički svim EC
1.5.2 Pojmovi zajednički EC7
1.5.3 Definicije korištene u EN 1997-2
1.6 Ishodi ispitivanja i izvedene vrijednosti
1.7 Veza između EC1997-1 i EN 1997-2
1.8 Simboli i jedinice
2. poglavlje Program istražnih radova
2.1 Svrha
2.1.1 Općenito
2.1.2 Tlo
2.1.3 Gradiva
2.1.4 Podzemna voda
2.2 Redoslijed istražnih radova
2.3 Prethodni istražni radovi
2.4 Detaljni istražni radovi
2.4.1Terenski istražni radovi
2.4.2 Laboratorijska ispitivanja
2.5 Provjera i osmatranje
3. poglavlje Uzorkovanje tla i stijena i mjerenje razine
podzemne vode
3.1 Općenito
3.2 Uzorkovanje bušenjem
3.3 Uzorkovanje u iskopima
3.4 Uzorkovanje tla
3.4.1 Kategorije načina uzorkovanja i laboratorijske klase kakvoće
uzoraka
3.4.2 Prepoznavanje tla
3.4.3 Planiranje uzorkovanja
3.4.4 Rukovanje, prijevoz i skladištenje uzoraka
3.5 Uzorkovanje stijena
3.5.1 Kategorije načina uzorkovanja
3.5.2 Identifikacija (prepoznavanje) stijene
3.5.3 Planiranje uzorkovanja
3.5.4 Rukovanje, prijevoz i skladištenje uzoraka
3.6 Mjerenje razine podzemne vode u tlu i stijeni
3.6.1 Općenito
3.6.2 Planiranje i provedba mjerenja
3.6.3 Vrednovanje ishoda mjerenja podzemne vode
4. poglavlje Terenska ispitivanja tla i stijena
4.1 Općenito
4.2 Općeniti zahtjevi
4.2.1 Planiranje i program istražnih radova
4.2.2 Izvedba
4.2.3 Vrednovanje
4.3 Statička penetracija (CPT i CPTU)
4.3.1 Ciljevi
4.3.2 Posebni zahtjevi
4.3.3 Vrednovanje ishoda
4.3.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.4 Ispitivanje presiometrom (PMT)
4.4.1 Ciljevi
4.4.2 Posebni zahtjevi
4.4.3 Vrednovanje ishoda
4.4.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.5 Ispitivanje fleksibilnim dilatometrom (FDT)
4.5.1 Ciljevi
4.5.2 Posebni zahtjevi
4.5.3 Vrednovanje ishoda
4.5.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.6 Standardni penetracioni pokus (SPT; SPP)
4.6.1 Ciljevi
4.6.2 Posebni zahtjevi
4.6.3 Vrednovanje ishoda
4.6.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.7 Dinamički pokus (DP)
4.7.1 Ciljevi
4.7.2 Posebni zahtjevi
4.7.3 Vrednovanje ishoda
4.7.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.8 Pokus teškom sondom (WST)
.8.1 Ciljevi
4.8.2 Posebni zahtjevi
4.8.3 Vrednovanje ishoda
4.8.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.9 Terenski pokus krilnom sondom (FVT)
4.9.1 Ciljevi
4.9.2 Posebni zahtjevi
4.9.3 Vrednovanje ishoda
4.9.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.10 Plosnati dilatometar (DMT)
4.10.1 Ciljevi
4.10.2 Posebni zahtjevi
4.10.3 Vrednovanje ishoda
4.10.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.11 Ispitivanje probnom pločom (PLT)
4.11.1 Ciljevi
4.11.2 Posebni zahtjevi
4.11.3 Vrednovanje ishoda
4.11.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
5. poglavlje Laboratorijska ispitivanja tla i stijene
5.1 Općenito
5.2 Opći zahtjevi za laboratorijske pokuse
5.2.1 Opći zahtjevi
5.2.2. Postupci, oprema i način prikazivanja
5.2.3 Vrednovanje ishoda
5.3 Priprema uzoraka tla za laboratorijska pokuse
5.3.1 Ciljevi
5.3.2 Zahtjevi
5.4 Priprema uzoraka stijene za laboratorijske pokuse
5.4.1 Ciljevi
5.4.2 Zahtjevi
5.5 Pokusi za opis tla, (za razredbu i prepoznavanje)
5.5.1 Općenito
5.5.2 Zahtjevi za sve razredbene pokuse
5.5.3 Određivanje vlažnosti tla
5.5.4 Određivanje gustoće tla
5.5.5 Određivanje gustoće čvrstih čestica
5.5.6 Određivanje granulometrijskog sastava
5.5.7 Određivanje granica konzistencije
5.5.8 Određivanje pokazatelja gustoće (relativne gustoće) krupnozrnog tla
5.5.9 Određivanje raspršivosti (dispergiranja) tla
5.5.10 Osjetljivost na smrzavanje
5.6. Kemijska ispitivanja tla i podzemne vode
5.5.1 Zahtjevi za sve kemijske pokuse
5.5.2 Određivanje količine organskih tvari
5.5.3 Određivanje količine karbonata
5.5.4 Određivanje količine sulfata
5.5.5 Određivanje pH vrijednosti (kiselosti ili lužnatosti)
5.5.6 Određivanje količine klorida
5.7 Ispitivanje pokazatelja čvrstoće tla
5.7.1 Ciljevi
5.7.2 Zahtjevi
5.7.3 Primjena ishoda
5.8 Ispitivanje čvrstoće tla (na smicanje)
5.8.1 Ciljevi i svrha
5.8.2 Opći zahtjevi
5.8.3 Vrednovanje i korištenje ishoda pokusa
5.8.4 Pokus pritiska sa slobodnim širenjem
5.8.5 Nekonsolidirani, nedrenirani troosni tlačni pokus
5.8.6 Konsolidirani troosni tlačni pokus
5.8.7 Pokus direktnog smicanja
5.9 Ispitivanje stišljivosti i deformabilnosti tla
5.9.1 Općenito
5.9.2 Edometarski pokus stišljivosti
5.9.3 Troosno ispitivanje deformabilnosti
5.10 Ispitivanje zbijenosti tla
5.10.1 Svrha
5.10.2 Pokus zbijanja
5.10.3 Kalifornijski indeks nosivosti (CBR) pokus
5.11 Ispitivanje vodopropusnosti tla
5.11.1 Cilj
5.11.2 Zahtjevi
5.11.3 Vrednovanje i korištenje ishoda pokusa
5.12 Ispitivanja za razredbu stijena
5.12.1 Općenito
5.12.2 Zahtjevi za sve razredbene pokuse
5.12.3 Prepoznavanje i opis stijene
5.12.4 Određivanje sadržaja vlage
5.12.5Određivanje gustoće i poroziteta
5.13 Ispitivanje bujanja stijena
5.13.1 Općenito
5.13.2 Opći zahtjevi
5.13.3 Vrednovanje ishoda pokusa
5.13.4 Indeks bujanja pri nepromijenjenoj zapremini
5.13.5 Indeks bujanja osno opterećenog uzorka, pri spriječenom bočnom širenju
5.13.6 Deformacija uslijed bujanja kod uzorka stijene bez ograničenja
5.14 Ispitivanje čvrstoće uzoraka stijene
5.14.1 Općenito
5.14.2 Zahtjevi za sve pokuse
5.14.3 Vrednovanje ishoda pokusa
5.14.4 Jednoosni pritisak s mjerenjem deformacije
5.14.5 Point load pokus
5.14.6 Pokus direktnog smicanja
5.14.7 Brazilijanski pokus
5.14.8 Troosni tlačni pokus
6. poglavlje Geotehničko izvješće
6.1 Opći zahtjevi
6.2 Prikaz geotehničkih podataka
6.3 Vrednovanje geotehničkih podataka
6.4 Oblikovanje izvedenih vrijednosti

DODACI
A-X
1.1.
1.1.2 Područje primjene propisa EN 1997-2
(1) Propis EN 1997-2 primjenjuje se vezano sa EN1997-1 i daje dodatna pravila EN
1997-1 vezana sa:
─ programom i izvješćem o geotehničkim istražnim radovima;
─ općim zahtjevima za broj uobičajeno potrebnih terenskih i laboratorijskih istražnih
radova;
─ tumačenjem i vrednovanjem ishoda ispitivanja;
─ izvedenim vrijednostima geotehničkih parametara i koeficijenata.

U dodatku od A do X se nalaze primjeri primjene ishoda terenskih pokusa.

NAPOMENA: Način određivanja svojstvenih vrijednosti dan je u EN 1997-1.

(2) Ovaj propis ne sadrži posebne odredbe za zaštitu okoliša pri terenskim ispitivanjima.

(3) Ovim su propisom pokriveni samo uobičajeni laboratortijski i terenski pokusi.

pokusi
Odabrani su temeljem važnosti u geotehničkoj praksi, mogućnostima provedbe u
tržišnim geotehničkim laboratorijima i prihvaćenosti postupaka ispitivanja u
europskim zemljama. Laboratorijski pokusi prihvatljivi su pretežito za zasićena
tla.
tla

NAPOMENA: Za očekivati je da će nadogradnja postojećih propisa postepeno uključivati laboratorijska i

terenska ispitivanja koja će dodatno popuniti podatke o svojstvima tla i stijene.
 EC 7 DIO I Svojstvevne vrijednosti

2.4.5 Svojstvene vrijednosti

2.4.5.1 Svojstvene i značajne vrijednosti djelovanja
(1)P Svojstvene i značajne vrijednosti djelovanja moraju se izvesti u skladu s propisom EN 1990:2002 i
raznim dijelovima propisa EN 1991.
2.4.5.2 Svojstvene vrijednosti geotehničkih parametara
(1)P Izbor svojstvenih vrijednosti geotehničkih parametara mora se zasnivati na rezultatima i izvedenim
vrijednostima iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja, nadopunjenima dobro uspostavljenim iskustvom.
(2)P Svojstvena vrijednost geotehničkog parametra mora se izabrati kao oprezna procjena vrijednosti koja
utječe na pojavu graničnoga stanja.
(3)P Pri određivanju svojstvenih vrijednosti c′ i tg ϕ′, u obzir se moraju uzeti veće promjene c′ u odnosu na
one tan ϕ′.
(4)P Pri izboru svojstvenih vrijednosti geotehničkih parametara, u obzir se mora uzeti sljedeće:
- geološke i ostale podatke iz podloga, kao što su podaci iz prethodnih projekata
- promjenljivost mjerenih vrijednosti svojstava i ostalih važnih podataka, npr. iz postojećega znanja
- opseg terenskih i laboratorijskih istraživanja
- tip i broj uzoraka
- opseg područja temeljnoga tla koje ima prevladavajući utjecaj na ponašanje geotehničke konstrukcije u
razmatranom graničnom stanju
- mogućnost geotehničke konstrukcije da opterećenja iz slabih prenese u jaka područja u temeljnome tlu.
(5) Svojstvene vrijednosti mogu biti donje vrijednosti, koje su manje od najvjerojatnijih vrijednosti, ili
gornje vrijednosti, koje su od njih veće.
(6)P Za svaki se proračun mora upotrijebiti najmanje povoljna kombinacija donjih i gornjih vrijednosti
nezavisnih parametara.
(7) Područje temeljnoga tla, koje ima prevladavajući utjecaj na ponašanje geotehničke građevine u
graničnome stanju, obično je znatno veće od uzorka za ispitivanje ili područja temeljnoga tla na koje
utječe terensko ispitivanje. Radi toga je vrijednost prevladavajućeg parametra često srednja
vrijednost raspona vrijednosti koje obuhvaćaju veliku površinu ili obujam temeljnoga tla. Svojstvena
vrijednost treba biti oprezna procjena ove srednje vrijednosti.
(8) Ako ponašanjem geotehničke konstrukcije u razmatranom graničnom stanju prevladava najmanja ili
najveća vrijednost svojstva temeljnoga tla, svojstvena vrijednost treba biti oprezna procjena najmanje ili
najveće vrijednosti koja se pojavljuje u području koje ima prevladavajući utjecaj na ponašanje.
(9) Pri određivanju područja temeljnoga tla, koje ima prevladavajući utjecaj na ponašanje geotehničke
konstrukcije u graničnome stanju, treba uzeti u obzir da ovo granično stanje možda ovisi o ponašanju
oslonjene konstrukcije. Primjerice, pri razmatranju graničnoga stanja nosivosti za nosivost zgrade na više
temeljnih stopa, prevladavajući parametar treba biti srednja vrijednost čvrstoće svakog pojedinog područja
temeljnoga tla ispod temeljne stope, ako se zgrada ne može oduprijeti lokalnome slomu. Ako je, međutim,
zgrada dovoljno kruta i čvrsta, prevladavajući parametar treba biti srednja vrijednost ovih srednjih vrijednosti
za cijelo područje ili dio područja temeljnoga tla ispod zgrade.
(10) Ako se za izbor svojstvenih vrijednosti osobina temeljnoga tla upotrebljavaju statističke metode, te
metode trebaju razlikovati lokalno i područno uzorkovanje te trebaju omogućiti uporabu prethodnoga znanja
o usporedivim osobinama temeljnoga tla.
(11) Ako se upotrebljavaju statističke metode, svojstvena vrijednost treba biti izvedena tako da
vjerojatnost pojave najniže vrijednosti koja uzrokuje razmatrano granično stanje, nije veća od 5%.

NAPOMENA U ovome pogledu oprezna je procjena srednje vrijednosti izbor srednje vrijednosti
ograničenoga skupa vrijednosti geotehničkih parametara, s razinom pouzdanosti od 95%. Ako se radi o
lokalnome slomu, oprezna procjena male vrijednosti je 5% fraktila.

(12)P Ako se upotrebljavaju standardne tablice svojstvenih vrijednosti, koje se odnose na parametre
istraživanja tla, svojstvena vrijednost mora biti izabrana kao vrlo oprezna vrijednost.

2.4.5.3 Svojstvene vrijednosti geometrijskih podataka

(1)P Potrebno je izmjeriti svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i podzemne vode ili slobodne vode i to
nazivne ili procijenjene gornje ili donje razine.
(2) Svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i veličine geotehničkih građevina ili njihovih dijelova obično
trebaju biti nazivne vrijednosti.
1.5.3 Posebne odrednice (definicije) korištene u EN 1997-2
1. izvedena vrijednost
vrijednost geotehničkog parametra dobivena iz ishoda pokusa teoretski, usporedbom ili
iskustvom (vidi1.6)
2. poremećeni uzorak
uzorak kojem je prilikom vađenja poremećena struktura, vlažnosti/ili sastavnice
3. mjerena vrijednost
vrijednost izmjerena prilikom pokusa
4. prirodni primjerak (epruveta)
primjerak (epruveta) načinjen od raspoloživog uzorka (poremećenog, neporemećenog,
preoblikovanog)
5. razred kakvoće
razredba prilikom koje je kakvoća uzorka tla utvrđena u laboratoriju
Za uspješno ispitivanje u laboratoriju uzorci su smješteni u pet razreda (vidi 3.4.1)
6. razoreni uzorak
uzorak tla ili stijene, kojemu je u potpunosti razorena prirodna struktura
7. preoblikovani primjerak (epruveta)
potpuno poremećeni primjerak koji sadrži prirodnu vlažnost
8. umjetno zbijeni primjerak (epruveta)
primjerak nabijen u kalup pomoću bata ili statičkim pritiskom
9. preoblikovani primjerak
laboratorijski načinjen uzorak: za sitnozrna tla u žitkom stanju (ili blizu granice tečenja), a
zatim konsolidiran; za krupnozrno tlo: usut (sipanjem) u suhom ili vlažnom stanju, a
zatim zbijen ili konsolidiran
10. rekonsolidirani primjerak (epruveta)
primjerak zbijen u kalupu ili ćeliji statičkim opterećenjem uz omogućeno dreniranje
11. uzorak
količina tla ili stijene prikupljena nekom od tehnika uzorkovanja
12. primjerak (epruveta)
dio uzorka tla ili stijene upotrijebljen za laboratorijske pokuse
13. pokus određivanja pokazatelja čvrstoće
pokus ispitivanja svojstva popuštanja kao mjera posmične čvrstoće, bez da se nužno
dobije reprezentativna vrijednost
14.bujanje
širenje uslijed smanjenja efektivnih naprezanja nastalog ili uslijed smanjenja totalnih
naprezanja ili upijanja (općenito)vode pri nepromjenjivom totalnom naprezanju
15. neporemećeni uzorak
uzorak kojemu svojstva nisu izmijenjena do mjere značajne za praktično korištenje
1.6 Ishodi ispitivanja i izvedene vrijednosti

Slika 1.1 Opći okvir za odabir izvedenih vrijednosti geotehničkih svojstava

1.7 Veza između EC1997-1 i EN 1997-2
Pravila projektiranja
Opći okvir za geotehničko projektiranje
EN 1997-2
1997 Određivanje parametara temeljnog tla
Svojstvene i projektne vrijednosti
1. poglavlje Općenito
Opća pravila za terenska istraživanja
Pravila za projektiranje većine geotehničkih građevina
Neke pretpostavke za postupke izvođenja
2. poglavlje Program istražnih radova
Geotehnički istražni radovi i pokusi
EN
3. 1997-2
poglavlje Uzorkovanje
Detaljna tla i stijena
pravila za terenskei radove
mjerenje razine
Opći tehnički uvjeti
podzemne vode Oblikovanje svojstava temeljnog tla i geotehnički obrazac
lokacije
Primjeri načina proračuna temeljenih na ishodima terenskih i
4. poglavlje Terenska ispitivanja
laboratorijskih pokusatla i stijena

5. poglavlje Laboratorijska
Propisi za ispitivanja tla i stijene
Propisi za pokuse Načini bušenja i uzorkovanja kao i mjerenja razine
podzemne vode
(CEN/TC 341) Geotehničko
6. poglavlje izvješće
Laboratorijski i terenski pokusi za tlo i stijenu
Ispitivanje građevine ili njenih dijelova
DODACI Identifikacija i razredba tla i stijene

A-X geotehničkih
Izvođenje Propisi za izvođenje
Posebna pravila za projektiranje (obavijesni dodatak)
radova (CEN/TC 288) Posebna pravila za izvođenje pokusa
1.8 Simboli i jedinice

Skraćenice
CPT pokus statičkim penetrometrom
CPTU pokus statičkim penetrometrom s mjerenjem pornog tlaka
DMT pokus plosnatim dilatometrom
DP dinamički pokus
DPL dinamički pokus laganom sondom
DPM dinamički pokus srednje teškom sondom
DPH dinamički pokus teškom sondom
DPSH-A dinamički pokus vrlo teškom sondom, tip A
DPSH-B dinamički pokus vrlo teškom sondom, tip B
FDP presiometar s punim pomakom
FVT terenski pokus krilnom sondom
MPM Ménard-ov presiometar
PBP presiometar s predbušenjem
PLT pokus probnom pločom
PMT presiometarski pokus
RDT ispitivanje stijene dilatometrom
SBP samobušaći presiometar
SDT pokus dilatometrom u tlu (pod tlo se podrazumijevaju nevezane, kvartarne
naslage)
SPT standardni penetracioni pokus
WST pokus teškom sondom
2. poglavlje Program istražnih radova
2.1 Svrha
(1) P(rincip) Program geotehničkih istražnih radova mora biti takav da osigura da bitni
geotehnički podaci I spoznaje mogu biti upotrebljivi u raznim stanjima izrade
projektne dokumentacije. Geotehničke spoznaje moraju biti takve da se pomoću njih
može utvrditi I predvidjeti rizičnost projekta. Saznanja i podaci moraju u svim
koracima, tijekom gradnje i po završetku osigurati gradnju od opasnosti od nezgoda,
kašnjenja i oštećenja.
(3) P Potrebno je pažljivo prikupiti, pribilježiti i objasniti prikupljene geotehničke podatke.
Kada je bitno, ovi podaci moraju sadržavati podatke o uvjetima u tlu, geologiji,
geomorfologiji, seizmici i hidrologiji. Potrebno je uvažiti naznake o promjenjivosti
svojstava u podzemlju.
(9) P Prije izrade programa istražnih radova potrebno je obići lokaciju, pribilježiti i ponovo
u uredu provjeriti sve prikupljene podatke.
(12) P U laboratoriju, na terenu i u projektnom uredu potrebno je imati osiguran
odgovarajući sustav kakvoće. U svim koracima istraživanja i njihovog vrednovanja,
potrebno je stručno provoditi provjeru kakvoće.
Odjeljci koji ne započinju sa P su “PRAVILA PRIMJENE”
2.1.2 Tlo
(1) P Istraživanje tla treba osigurati podatke o uvjetima u podzemlju,
podzemlju potrebne za
predviđene radove i utvrditi osnove za procjenu geotehničkih parametara bitnih za
sva stanja u kojima se građevine može naći.

2.1.3 Gradiva
(1) P Geotehnički istražni radovi za potrebe korištenja tla i stijena kao gradiva,
gradiva moraju
osigurati njihov opis bitan za njihovo korištenje kao gradiva i utvrditi svojstva bitna za
tu namjenu.

2.1.4 Podzemna voda

(1) P Istraživanja podzemne vode moraju osigurati sve bitne podatke o podzemnoj vodi
potrebne za geotehničko projektiranje i izvođenje geotehničkih građevina.
2.2 Redoslijed istražnih radova

(1) P Sastav i opseg istražnih radova mora se prilagoditi vrsti građevine i projektu, t.j.
načinu temeljenja, načinima poboljšanja tla, potpornim građevinama, lokaciji i dubini
građevine;

(2) P Saznanja prikupljena izučavanjem podataka u kancelariji i pri obilasku lokacije

potrebno je uzeti u obzir pri odabiru načina istraživanja i odabiru mjesta izvođenja
pojedinih vrsta istražnih radova. Istraživanja moraju biti postavljena ciljano na točke
koje će najbolje predstavljati različitosti unutar tla, stijene i podzemne vode.
(3) Istraživanje tla mora se provoditi stupnjevano ovisno o porastu pitanja koja se
pojavljuju tijekom planiranja, projektiranja i izvođenja trenutnog projekta.

(3) nastavak
U 2. poglavlju razmatraju se pojedinačno slijedeći koraci:
─ prethodni istražni radovi za potrebe idejnog projekta (vidi 2.3);
─ glavni istražni radovi za potrebe glavnog projekta (vidi 2.4);
─ provjere i osmatranja (vidi 2.5).
 2.3 PRETHODNI ISTRAŽNI RADOVI
(PREDVIĐENI SU ZA POTREBE IDEJNOG PROJEKTA)
Prethodni istražni radovi trebaju biti tako planirani da kao ishod daju
odgovarajuće podatke za:
─ procjenu sveopće stabilnosti i opće prikladnosti lokacije;
─ procjenu prikladnosti lokacije u usporedbi s zamjenskim lokacijama;
─ procjenu prikladnosti smještaja građevine;
─ vrednovanje mogućih učinaka predloženih radova na okoliš, kao što su
susjedne zgrade, građevine ili zemljišta;
─ utvrditi moguća pozajmišta;
─ razmotriti moguće načine temeljenja i/ili moguće načine poboljšanja
podtemeljnog tla;
─ planirati detaljna i dopunska istraživanja, uključujući utvrđivanje granice
prostora koji može imati bitan utjecaj na svojstva građevine.
 2.4 Detaljni (glavni) istražni radovi
(za potrebe glavnog projekta)

2.4.1 Terenski istražni radovi 2.4.2 Laboratorijska ispitivanja

uzorkovanje; mjerenje podzemne vode

Tabela načina istraživanja na terenu s očekivanim ishodima:
uzorkovanja,
terenskih pokusa;
mjerenja RPV
Tabela 2.1 Pojednostavljeni pregled primjenjivosti terenskih pokusa opisanih u poglavljima 3 i 4

Ishodi, koje se mogu dobiti

Uzorkovanje
tlo stijena

Vrsta terenskih pokusa a)

Kategorija C

Kategorija C
Kategorija A

Kategorija B

Kategorija A

Kategorija B
Osnovni podatak
Vrsta tla C1 F1 C1 F1 C2 F2
Vrsta stijene R1 R1 R2
Rasprostiranje sloja b) C1 F1 C1 F1 R1 R1 R2
Razina podzemne vode
Tlak u pornoj vodi
Geotehnička svojstva
Granulometrijski sastav C1 F1 C1 F1 R1 R1 R2
Vlažnost C1 F1 C2 F1 R1 R1
Atterbergove granice F1 F1
Gustoća C2 F1 C3 F3 R1 R1
Posmična čvrstoća C2 F1 R1
Stišljivost C2 F1 R1
Propusnost C2 F1 R1
Kemijski pokusi C1 F1 C1 F1 R1 R1
legenda:
R1 vrlo pogodno, za stijenu R2 srednja pogodno za stijenu R3 malo pogodno, za stijenu
C1 vrlo, za krupnozrno tlo*) C2 srednja za krupnozrno tlo C3 mala krupnozrno tlo
F1 vrlo za sitnozrna tla*) F2 srednja za sitnozrna tla F3 mala za sitnozrna tla
Prazno ─ nije prmjenjivo
Detaljni opis načina uzorkovanja potrebnih da se dobiju
uzorci traženih kategorija
(A,B i C)
nalaze se u poglavlju 3.4 za tlo i 3.5 za stijene
Tabela 2.1 (nastavak)
Ishodi, koje se može dobiti

Mjerenje
Terenski pokusi

Zatvoreni sustav
podzemne vode

Otvoreni sustav
Vrsta terenskih

CPT & CPTU

Presiometar
a)
pokusa

DPH/DPSH
dilatometar

DPL/DPM
c)

savitljivi

WST

DMT
RDT

d)
SPT

FVT

PLT
Osnovni podatak

Vrsta tla C2 F2 C2 F3 C2 F2 C2 F2 C2 F2 C2 F2 C2 F2

e)
Vrsta stijene R3 R3 R2

Rasprostiranje R3 C3
C1F1 R3 C3 F3 C2 F2 C1 F2 C1 F2 F2
sloja F3

Razina R2 C1 R1 C1
C2
podzemne vode F2 F1

Tlak u pornoj R2 C1 R1 C1
C2 F2 F3
vodi F2 F1

Geotehnička
svojstva

Granulometrijski
C2 F1
sastav

Vlažnost C2 F2

Atterbergove
F2
granice

Gustoća C2 F2 C2 C2 C2 F2

Posmična R2 C1
C2 F3 F1 C2 F1
čvrstoća F1

Stišljivost C2 F2 C2 F1 C1 F1

Propusnost C2 F3 C2 F3

Kemijski pokusi C2 F2
legenda:
R1 vrlo, za stijenu R2 srednja pogodno za stijenu R3 mala, za stijenu
C1 vrlo, za krupnozrno tlo C2 srednja za krupnozrno tlo C3 mala krupnozrno tlo
F1 vrlo za koherentna tla F2 srednja za koherentna tla F3 mala za koherentna tla
Prazno ─ nije primjenjivo

*)odnosi se na glavne razredbene skupine „krupnozrne“ i „sitnozrne“, prema ISO 14688-1

c)
ovisiti će o vrsti pritiska;
d)
podrazumijeva se da je uzorak sačuvan ;
e)
samo za meke stijene
 2.4.1.5 Podzemna voda

mjerenje u otvorenom sustavu – obični pijezometar

mjerenje u zatvorenom sustavu – pijezometar s mjerenjem pornog tlaka

Ćelija za elektronsko mjerenje piezometarskih pritisaka u bušotini

2.4.2 Laboratorijska ispitivanja

Razredbeni pokusi

Pokusi za određivanje geotehničkih (fizičko-

mehaničkih) svojstava tla
2.4.2.6 Ispitivanje uzoraka
(1) P Odabir uzoraka treba biti takav ada pokrije raspon indeksnih pokazatelja za svaki
bitni sloj tla.
(2) Za nasip ili sloj pijeska ili šljunka treba ispitati umjetni uzorak koji treba biti približno
istog sastava, gustoće i vlažnosti kao in-situ gradivo.
(3) Laboratorijski pokusi za dobivanje parametara potrebnih za geotehničke proračune
dani su u Tabeli 2.3

(4) Uobičajeni laboratorijski pokusi uzoraka stijene, koji daju nužne podatke za njezin
opis, su slijedeći:
─ geološka razredba;
─ određivanje gustoće ili prostorne mase (r);
─ određivanje vlažnost (w);
─ određivanje poroziteta (n);
─ pokus jednoosne tlačne čvrstoće (c);
─ određivanje Young-ov modula elastičnosti (E) i Poissonovog koeficijenta (n):
─ čvrstoća iz Point-load pokusa (Is,50).
Tabela 2.2 – Razredbeni pokusi za tlo
Vrsta tla
Glinovito Prašinasto Pijesci i šljunci
Svojstvo
Vrsta uzorka Vrsta uzorka Vrsta uzorka
neporemećeni porem ećeni preoblikovani neporemećeni porem ećeni preoblikovani porem ećeni preoblikovani
Geološki opis i razredba tla X X X X X X X X
Vlažnost X (X) (X) X (X) (X) (X) (X)
Prostorna gustoća X (X) X (X)
Najmanja i najveća gustoća (X) (X) (X) (X) (X)
Atterbergove granice
X X X X X X
(konzistencije)
Granulometrijski sastav X X X X X X X X
Nedrenirana posmična čvrstoća X (X)
Propusnost X X (X) (X) (X) (X)
Osjetljivost (senzibilitet) X

X = uobičajeno ispitivanje
(X) = moguće odrediti ali nije nužno značajno
prazno = nije moguće ispitati
Tabela 2.3 Laboratorijski pokusi za određivanje geotehničkih svojstava (tla)
Vrsta tla

Geotehničko svojstvo Treset,

Šljunak Pijesak Prah NC glina OC glina organska
glina
Edometarski modul stišljivosti (E oed ); (OED) (OED) OED OED OED OED
Indeks stišljivosti (C c ); [jednoosna deformacija] (TX) (TX) (TX) (TX) (TX) (TX)

Young-ov modul (E); Modul smika (G) TX TX TX TX TX TX

Drenirana (efektivna) posmična čvrstoća (c'), TX TX TX TX TX TX
(') SB SB SB SB SB SB
RS RS RS RS RS RS
Rezidualna čvrstoća na smicanje (c' R ), (' R )
(SB) (SB) (SB) (SB) (SB) (SB)
TX TX TX
TX
DSS DSS DSS
Nedrenirana posmična čvrstoća (c u ) DSS
(SB) (SB) (SB)
SIT
SIT SIT SIT
Gustoća () BDD BDD BDD BDD BDD BDD
OED OED OED OED
Koeficijent konsolidacije (c v )
TX TX TX TX
PTC TXCH TXCH TXCH
TXCH TXCH
Vodopropusnost (k) TXCH (PTC) (PTC) (PTC)
PSA PSA (PTF) (OED) (OED) (OED)

prazno = nije moguće ispitati

( )= djelomično moguće, za detalje vidi Poglavlje 5.
Kratice za laboratorijske pokuse:
BDD, određivanje gustoće;
DSS, jednostavno direktno smicanje;
OED, edometarski pokus;
PTF, vodopropusnost s opadajućom razlikom potencijala;
PTC, vodopropusnost s stalnom razlikom potencijala;
RS, torziono smicanje;
SB, smicanje s pomičnom kutijom;
SIT ispitivanje pokazatelja čvrstoće (žilavosti), uobičajeno se ispituje u
prethodnim istražnim radovima;
PSA, granulometrijski sastav;
TX, troosni pokus;
TXCH, ispitivanje vodopropusnosti s stalnim padom u troosnom uređaju.
 3. poglavlje Uzorkovanje tla i stijena i mjerenje razine podzemne vode

3.1 Općenito
(1)P Uzorkovanje tla I stijena bušenjem I iskapanjem kao I mjerenje razine podzemne
vode mora biti
provedeno toliko sveobuhvatno da se dobiju svi podaci potrebni za geotehničko
projektiranje.

3.2 Uzorkovanje bušenjem

(1) P Uređaj za bušenje treba odabrati u suglasju sa:
─ zahtjevom za kategoriju uzorkovanja, kako je određeno u 3.4.1 i 3.5.1;
─ potrebnom dubinom i promjerom jezgre;
─ načinu rada bušaćeg pribora, t.j. da li se podaci bušenja bilježe automatski ili se
prilagođuju ručno.
3.3 Uzorkovanje u iskopima
(1) P Kada se uzorci uzimaju iz sondažnih jama, okana ili raskopa,
raskopa treba slijediti zahtjeve
iz EN ISO 22475-1.
3.4 Uzorkovanje tla
3.4.1 Kategorije načina uzorkovanja i laboratorijske kategorije kakvoće uzoraka

(1) P Uzorci trebaju sadržavati sve minerale koji tvore sloj iz kojeg su uzeti. Ne smiju biti
zagađeni gradivom drugih slojeva ili dodacima koji su korišteni prilikom uzorkovanja.

(2) P Kategorije metoda uzorkovanja moraju biti usuglašene s (EN ISI 22475-1),
ovisno o željenoj kakvoći uzorka kako slijedi(za kakvoću uzoraka vidi Tabelu
3.1):
─ postupak uzorkovanja kategorije A: treba postići uzorak kategorije kakvoće od 1-5;
─ postupak uzorkovanja kategorije B: treba postići uzorak kategorije kakvoće od 3-5;
─ postupak uzorkovanja kategorije C: treba postići uzorak jedino kategorije kakvoće 5.

U odjeljcima (3) do (6) povezuje se način uzorkovanja (A; B i C) s kategorijama kakvoće

uzoraka od 1-5 iz tabele 3-1.
(3) Uzorci kategorije kakvoće 1 ili 2 mogu se dobiti jedino primjenom metoda
uzorkovanja kategorije A. Namjera je postići uzorke kategorije kakvoće 1 ili 2 kod
kojih prilikom vađenja ili obrade struktura nije ili je vrlo malo poremećena.
Vlažnost i porozitet odgovaraju onima in-situ. Ne nastaju promjene sastavnica ni
kemijskog sastava tla. Izvjesne neočekivane okolnosti, kao na pr. odstupanja u geološkim
naslagama mogu dovesti do sniženja kategorije kakvoće uzorka.

(4) Primjenom metode uzorkovanja B onemogućeno je postizanje kategorije kakvoće

uzorka bolje od 3. Nastoji se dobiti uzorak koji sadrži sve sastavnice in-situ tla u
izvornim udjelima a za tla i prirodnu vlažnost. Mogu se utvrditi opći raspored slojeva
i/ili njihove sastavnice. Struktura tla je poremećena.
poremećena Izvjesne neočekivane okolnosti, kao
na pr. odstupanja u geološkim naslagama mogu dovesti do sniženja kategorije kakvoće
uzorka.

(5) Primjenom metode uzorkovanja C ne mogu se dobiti uzorci kategorije kakvoće manji
od 5. Struktura tla je potpuno izmijenjena.
izmijenjena Opći raspored različitih slojeva ili sastavnica
je toliko izmijenjen, da nije moguće ispravno utvrditi raspored slojeva u tlu. Uzorci trebaju
sadržavati i zadržati prirodnu vlažnost sloja kojem pripadaju.

(6) P Uzorci za laboratorijska ispitivanja podijeljeni su u pet kategorija kakvoće

ovisno o svojstvima koja moraju ostati nepromijenjena prilikom uzorkovanja, obrade,
prijevoza i skladištenja. Kategorije su opisane u Tabeli 3.1 zajedno s kategorijom
uzorkovanja koja će biti korištena.
Tabela 3.1 Kategorije kakvoće uzoraka tla za laboratorijska ispitivanja i kategorije
uzoraka koje će se upotrijebiti.

Svojstvo tla / kategorija kakvoće uzorka 1 2 3 4 5

Neporemećeni uzorci
granulometrija * * * *
vlažnost * * *
gustoća, indeks gustoće, vodopropusnost * *
stišljivost, smicanje *
Svojstva koja se mogu utvrditi
slijed slojeva * * * * *
granice slojeva, grube * * * *
granice slojeva, detaljne * *
Atterbergove granice, gustoća čvrstih čestica, sadržaj organskih tvari * * * *
vlažnost * * *
gustoća, indeks gustoće, porozitet, vodopropusnost * *
stišljivost, smicanje *
A
Kategorija uzorkovanja prema EN ISO 22475-1 B
C
NAPOMENA :Vađenje potpuno neporemećenog uzorka je gotovo
nemoguće zbog niza razloga. Između ostalog to je mehanički poremećaj
i neizbježno oslobađanje geostatičkog naprezanja prilikom vađenja
uzorka. Učinak ovih čimbenika na stupanj poremećaja ovisi o
primijenjenoj kategoriji uzorkovanja i brsti tla koje se uzorkuje. Vrsta tla
koje se uzrokuje ima odlučan utjecaj na stupanj poremećaja uzoraka koji
se vade istim načinom uzorkovanja. Vrlo osjetljiva tla su sklona
poremećaju, dok manje osjetljiva tla, kao što su kruće gline, mogu
iziskivati manje ograničavajuće načine uzorkovanja za dobivanje
neporemećenih uzoraka. S druge strane, svaki proračunski zadatak
zahtijeva različite razine točnosti za parametre koji će se koristiti.
koristiti
Kao posljedica rečenog, pri izradi programa uzorkovanja moraju se uzeti
u obzir gore navedeni čimbenici kako bi se odredio stupanj poremećaja
koji je prihvatljiv i odatle odabrati način uzorkovanja.
3.4.3 Planiranje uzorkovanja tla
(1) P Broj i kakvoća klase prikupljenih uzoraka mora se temeljiti na svrsi istraživanja,
geologiji lokacije i složenosti građevine koja se projektira i složenosti geotehničkih
zahtjeva.
(2) Mogu se slijediti dvije strategije pri uzorkovanju bušenjem.
– bušenje s kontinuiranim jezgrovanjem s uzimanjem uzoraka iz jezgre i uzimanje
uzoraka posebnim priborom s odabranih dubina u bušotini.
– bušenje sa svrhom uzimanja uzoraka isključivo s unaprijed određenih dubina, što
znači uz odvojeno izvođenje penetracije.
(3) P Kategorije uzoraka biraju se s obzirom na željene laboratorijske klase kakvoće,
kako je opisano u Tabeli 3.1, očekivanu vrstu tla i uvjete podzemne vode.
3.5 Uzorkovanje stijena
3.5.1 Kategorije metoda uzorkovanja
(1) P Uzorci moraju sadržavati sve mineralne sastavnice sloja iz kojeg je uzet uzorak.
On ne smije biti zagađen gradivom drugog sloja ili dodacima koji su poslužili prilikom
uzorkovanja.
(2) P Diskontinuiteti i odgovarajuće ispune u stijenskoj masi često upravljaju čvrstoćom i
deformabilnošću stijenske mase kao cjeline. Stoga ih je prilikom uzorkovanja
potrebno što je moguće preciznije odrediti, ako je potrebno odrediti upravo ta
svojstva.
(3) P Metode uzorkovanja moraju biti u suglasju s EN ISO 22475-1, ovisno o kakvoći
uzorka:
– postupak uzorkovanja kategorije A;
– postupak uzorkovanja kategorije B;
– postupak uzorkovanja kategorije C.
(4) Pri korištenu kategorije uzorkovanja A, nastoji se prilikom vađenja ili rukovanja, dobiti
gotovo neporemećeni ili uzorak što je manje moguće poremećene strukture stijene.
(5) Pri korištenu kategorije uzorkovanja B, namjera je dobiti uzorak koji sadrži sve
sastavnice stijenske mase u izvornim količinama, a da komadi stijene zadrže
svojstva čvrstoće i deformabilnosti, vlažnost, gustoću i porozitet.
(6) Pri korištenu kategorije uzorkovanja C, u potpunosti je izmijenjena struktura stijenske
mase i diskontinuiteta.
3.5.2. Identifikacija (prepoznavanje) stijene
(1) P Vizuelna identifikacija temelji se na ispitivanju stijenske mase i uzoraka, a uključuje
i sva opažanja rastrožbe i diskontinuiteta. Identifikacija treba biti u suglasju s EN ISO 14689-1.
(2) P Razredba rastrošbe treba se odnositi na geološke procese. Mora utvrditi stupanj
rastrožbe u rasponu od zdrave stijene do stijene raspadnute na razinu nevezanog tla.
Razredba mora biti u suglasju s 4.2.4 i 4.3.2 iz EN ISO 14689-1:2003.

(3) P Diskontinuiteti kao što su međuslojne pukotine, pukotine, prsline, kalvost i boranje
trebaju se vrednovati po obrascu, razmaku i nagibu, koristeći nedvosmislene
pojmove. Vrednovanje mora biti u suglasju s 4.3.3 iz EN ISO 14689-1:2003 .
(4) P Označavanje kakvoće stijene (RQD, Rock Quality Designation), ukupna izvađena
jezgra (TCR, Total Core Recovery) i izvađena čvrsta jezgra (SCR, Solid Core
Recovery) moraju biti određene kako zahtijeva EN ISO 22475-1.

3.5.3 Planiranje uzorkovanja stijene

****************
(4) Za zadani projekt mogu se zahtijevati određeni načini uzorkovanja i pribori za
vađenje uzoraka unutar kategorija uzorkovanja određenih u 3.5.1.
3.6 Mjerenje razine podzemne vode u tlu i stijeni

3.6.1 Općenito

(1) P Mjerenje razine podzemne vode treba prilagoditi 2.1.4.

(2) P Za potrebe određivanja razine podzemne vode ili tlaka porne vode u tlu i stjenskoj
masi, potrebno je u temeljno tlo ugraditi otvoreni ili zatvoreni sustav mjerenja.

NAPOMENA: Članak 3.6 odnosi se na mjerenja vrijednosti piezometarskog tlaka većeg

od atmosferskog. Mjerenje negativnog pornog tlaka nije uzeto u obzir.

3.6.2 Planiranje i provedba mjerenja

***************
(2) P Vrsta opreme kojom će se vršiti mjerenja mora biti odabrana tako da odgovara vrsti
vodopropusnosti tla, svrsi kojoj je namjenjnena, zahtjevima trajanja opažanja, očekivanim
kolebanjima razine podzemne vode i vremenu odaziva uređaja i temeljnog tla.

(3) Postoje dva glavna načina mjerenja tlaka podzemne vode: otvoreni i zatvoreni
sustav. Otvoreni sustav predstavlja cijev (pijezometar) u kojoj se mjeri razina
podzemne vode. Zatvoreni sustav mjeri tlak u pornoj vodi izravno, u odabranoj
točki, namjenski ugrađenim uređajem.
(6) P Kada se prate vrlo brze promjene razine razine ili pornih tlakova u vodi, potrebno je
koristiti mjerenje s uređajem za neprekinuto bilježenje podataka u bilo kojoj vrsti tla ili
stijene.
(7) P Kada se u blizini ili unutar istraživane lokacije nalazi slobodna vodena površina,
potrebno je razinu vode uključiti u tumačenja podataka mjerenja podzemne vode.
Također treba naznačiti razine vode u bunarima, pojavu izvora i artešku vodu.

(8) P Broj, mjesto i dubinu mjernih mjesta treba prilagoditi namjeni mjerenja, topografiji, stratigrafiji, sastavu tla
posebno propusnosti tla ili utvrđenom vodonosniku.

(9) P Kod radova za koje je bitno osmatranje razine podzemne vode kao na primjer pri
njenom snižavanju, iskopima, brtvljenjima i tunelima, mjerna mjesta treba birati
ovisno o promjenama koje će se opažati.
(10) P Da bi se mogla vršiti usporedba, treba provesti mjerenja prirodnih kolebanja
podzemne vode, ako je moguće, izvan područja koje je pod utjecajem trenutnih
radova.
(11) P Kod mjerenja pornih pritisaka u pojedinoj točci tla ili stijene potrebno je slijediti
odredbe EN ISO 22475-1 da se mjernoj točci osigura takvo brtvljenje da nema
utjecaja okolnih slojeva ili vodonosnika.
(12) P Učestalost očitanja kao i trajanje opažanja za pojedini projekta treba predvidjeti
uvažavajući namjenu mjerenja i razdoblje stabilizacije.
(13) Nakon početnog razdoblja osmatranja potrebno je prilagoditi odabrana mjerila
ovisno o opaženim promjenjivostma očitanja.
(14) Ako je namjera odrediti kolebanja podzemne vode, treba mjerenja vršiti u
razmacima kraćim od poznatih prirodnih kolebanja i kroz dugo vremensko razdoblje.
(15) Tijekom bušenja, potrebno je osmotriti razinu podzemne vode na kraju radnog dana
i prije početka rada slijedećeg dana, kao vrlo dobre pokazatelje ponašanja razine
podzemne vode. Valja zabilježiti svaki nagli dotok ili gubljenje vode tijekom bušenja jer to
može osigurati dodatne korisne podatke.
(16) Prilikom prvog stupnja istraživanja valja neke bušotine zaštititi i opremiti
pijezometrima. Očitanja dobivena kroz neko vrijeme doprinose pokazateljima stanja podzemne vode, ali
podliježu ograničenjima naznačenim u 3.6.2 (4). Potrebno je voditi računa o opasnosti od povezivanja različitih
vodonosnika kao i o svim bitnim odredbama vezanim za okoliš.
3.6 Mjerenje razine podzemne vode u tlu i stijeni

3.6.1 Općenito

(1) P Mjerenje razine podzemne vode treba prilagoditi 2.1.4.

(2) P Za potrebe određivanja razine podzemne vode ili tlaka porne vode u tlu i stjenskoj
masi, potrebno je u temeljno tlo ugraditi otvoreni ili zatvoreni sustav mjerenja.

NAPOMENA: Članak 3.6 odnosi se na mjerenja vrijednosti piezometarskog tlaka većeg

od atmosferskog. Mjerenje negativnog pornog tlaka nije uzeto u obzir.

3.6.2 Planiranje i provedba mjerenja

***************
(2) P Vrsta opreme kojom će se vršiti mjerenja mora biti odabrana tako da odgovara vrsti
vodopropusnosti tla, svrsi kojoj je namjenjnena, zahtjevima trajanja opažanja, očekivanim
kolebanjima razine podzemne vode i vremenu odaziva uređaja i temeljnog tla.

(3) Postoje dva glavna načina mjerenja tlaka podzemne vode: otvoreni i zatvoreni
sustav. Otvoreni sustav predstavlja cijev (pijezometar) u kojoj se mjeri razina
podzemne vode. Zatvoreni sustav mjeri tlak u pornoj vodi izravno, u odabranoj
točki, namjenski ugrađenim uređajem.
(6) P Kada se prate vrlo brze promjene razine razine ili pornih tlakova u vodi, potrebno je
koristiti mjerenje s uređajem za neprekinuto bilježenje podataka u bilo kojoj vrsti tla ili
stijene.
(7) P Kada se u blizini ili unutar istraživane lokacije nalazi slobodna vodena površina,
potrebno je razinu vode uključiti u tumačenja podataka mjerenja podzemne vode.
Također treba naznačiti razine vode u bunarima, pojavu izvora i artešku vodu.

(8) P Broj, mjesto i dubinu mjernih mjesta treba prilagoditi namjeni mjerenja, topografiji, stratigrafiji, sastavu tla
posebno propusnosti tla ili utvrđenom vodonosniku.

(9) P Kod radova za koje je bitno osmatranje razine podzemne vode kao na primjer pri
njenom snižavanju, iskopima, brtvljenjima i tunelima, mjerna mjesta treba birati
ovisno o promjenama koje će se opažati.
(10) P Da bi se mogla vršiti usporedba, treba provesti mjerenja prirodnih kolebanja
podzemne vode, ako je moguće, izvan područja koje je pod utjecajem trenutnih
radova.
(11) P Kod mjerenja pornih pritisaka u pojedinoj točci tla ili stijene potrebno je slijediti
odredbe EN ISO 22475-1 da se mjernoj točci osigura takvo brtvljenje da nema
utjecaja okolnih slojeva ili vodonosnika.
(12) P Učestalost očitanja kao i trajanje opažanja za pojedini projekta treba predvidjeti
uvažavajući namjenu mjerenja i razdoblje stabilizacije.
(13) Nakon početnog razdoblja osmatranja potrebno je prilagoditi odabrana mjerila
ovisno o opaženim promjenjivostma očitanja.
(14) Ako je namjera odrediti kolebanja podzemne vode, treba mjerenja vršiti u
razmacima kraćim od poznatih prirodnih kolebanja i kroz dugo vremensko razdoblje.
(15) Tijekom bušenja, potrebno je osmotriti razinu podzemne vode na kraju radnog dana
i prije početka rada slijedećeg dana, kao vrlo dobre pokazatelje ponašanja razine
podzemne vode. Valja zabilježiti svaki nagli dotok ili gubljenje vode tijekom bušenja jer to
može osigurati dodatne korisne podatke.
(16) Prilikom prvog stupnja istraživanja valja neke bušotine zaštititi i opremiti
pijezometrima. Očitanja dobivena kroz neko vrijeme doprinose pokazateljima stanja podzemne vode, ali
podliježu ograničenjima naznačenim u 3.6.2 (4). Potrebno je voditi računa o opasnosti od povezivanja različitih
vodonosnika kao i o svim bitnim odredbama vezanim za okoliš.
 4. poglavlje Terenska ispitivanja tla i stijena
4.1 Općenito
(1) P Terenski pokusi moraju se planirati uzimajući u obzir slijedeće opće podatke):
(2) P Terenska ispitivanja se provode sa svrhom uzimanja uzoraka iskapanjem ili
bušenjem kako bi se prikupili podaci o uslojenosti temeljnog tla i dobili geotehnički
parametri ili izravni podaci za proračunske postupke.
– geologije/stratifikacija tla;
– vrsta građevine, moguće temeljenje i predviđene radove tijekom izvođenja;
– vrstu traženih geotehničkih parametara;
– usvojene postupke proračuna.
(3) Ispitivanja ili splet ispitivanja mora se birati između vrsta, sadržanih u Dijelu EN ISO
22476 i navedenih u ovom poglavlju kako slijedi:
– statički penetrometar;
– presiometarski i dilatometarski pokus;
– standardni penetracioni pokus;
– dinamički pokus;
– pokus teškom sondom;
– terenski pokus krilnom sondom;
– pokus plosnatim dilatometrom;
– pokus probnom pločom.
Tabela 2.1 Pojednostavljeni pregled primjenjivosti terenskih pokusa opisanih u poglavljima 3 i 4

Ishodi, koje se mogu dobiti

Uzorkovanje
tlo stijena

Vrsta terenskih pokusa a)

Kategorija C

Kategorija C
Kategorija A

Kategorija B

Kategorija A

Kategorija B
Osnovni podatak
Vrsta tla C1 F1 C1 F1 C2 F2
Vrsta stijene R1 R1 R2
Rasprostiranje sloja b) C1 F1 C1 F1 R1 R1 R2
Razina podzemne vode
Tlak u pornoj vodi
Geotehnička svojstva
Granulometrijski sastav C1 F1 C1 F1 R1 R1 R2
Vlažnost C1 F1 C2 F1 R1 R1
Atterbergove granice F1 F1
Gustoća C2 F1 C3 F3 R1 R1
Posmična čvrstoća C2 F1 R1
Stišljivost C2 F1 R1
Propusnost C2 F1 R1
Kemijski pokusi C1 F1 C1 F1 R1 R1
legenda:
R1 vrlo, za stijenu R2 srednja pogodno za stijenu R3 mala, za stijenu
C1 vrlo, za krupnozrno tlo*) C2 srednja za krupnozrno tlo C3 mala krupnozrno tlo
F1 vrlo za sitnozrna tla*) F2 srednja za sitnozrna tla F3 mala za sitnozrna tla
Prazno ─ nije prmjenjivo
 Tabela 2.1 (nastavak)

(4) Mogu se koristiti i druga dopunska međunarodno priznata

Ishodi, koje se može dobiti

Mjerenje
Terenski pokusi

Zatvoreni sustav
podzemne vode

Otvoreni sustav
Vrsta terenskih

CPT & CPTU

Presiometar
a)
pokusa

DPH/DPSH
dilatometar

DPL/DPM
c)

savitljivi

WST

DMT
RDT

d)
SPT

FVT

PLT
Osnovni podatak

Vrsta tla C2 F2 C2 F3 C2 F2 C2 F2 C2 F2 C2 F2 C2 F2

e)
Vrsta stijene R3 R3 R2

Rasprostiranje R3 C3
C1F1 R3 C3 F3 C2 F2 C1 F2 C1 F2 F2
sloja F3
ispitivanja, kao što su geofizička.

Razina R2 C1 R1 C1
C2
podzemne vode F2 F1

Tlak u pornoj R2 C1 R1 C1
C2 F2 F3
vodi F2 F1

Geotehnička
svojstva

Granulometrijski
C2 F1
sastav

Vlažnost C2 F2

Atterbergove
F2
granice

Gustoća C2 F2 C2 C2 C2 F2

Posmična R2 C1
C2 F3 F1 C2 F1
čvrstoća F1

Stišljivost C2 F2 C2 F1 C1 F1

Propusnost C2 F3 C2 F3

Kemijski pokusi C2 F2
4. poglavlje Terenska ispitivanja tla i stijena
4.1 Općenito
4.2 Općeniti zahtjevi
4.2.1 Planiranje i program istražnih radova
4.2.2 Izvedba
4.2.1 Planiranje i program istražnih radova
4.2.2 Izvedba
4.2.3 Vrednovanje
4.3 Statička penetracija (CPT i CPTU)
4.3.1 Ciljevi
4.3.2 Posebni zahtjevi
4.3.3 Vrednovanje ishoda
4.3.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.4 Ispitivanje presiometrom (PMT)
4.5 Ispitivanje fleksibilnim dilatometrom (FDT)
4.6 Standardni penetracioni pokus (SPT; SPP)
4.7 Dinamički pokus (DP)
4.8 Pokus teškom sondom (WST)
4.9 Terenski pokus krilnom sondom (FVT)
4.10 Plosnati dilatometar (DMT)
4.11 Ispitivanje probnom pločom (PLT)
4.2.1 Planiranje i program istražnih radova
(1)P Pored preporuka danih u 2.3 i zahtjeva danih u 2.4 i 4.1 (2), potrebno je utvrditi i
slijedeće podatke:
– očekivani profil tla;
– željenu ukupnu dubinu istraživanja;
– nadmorsku visinu i ako je mjerodavno, razinu podzemne vode.
(2)P Pri sastavljanju programa istražnih radova, odabir vrste terenskih pokusa i
terenske opreme treba imati svrhu da postigne najbolja tehnička i ekonomska
rješenja za namijenjene potrebe.

NAPOMENA: Vidi također Tabelu 2.1 i B.2

B.2 Izbor istražnih radova za pojedine faze projektiranja
Tabela B.1 – Primjer odabira istražnih radova za određene faze projektiranja
Prethodni istražni radovi Glavni istražni radovi Dopunski istražni radovi
Temeljenje na pilotima Temeljenje na pilotima

Preliminarni izbor načina temeljenja

SS, CPT, DP, SPT ili SR PIL, probno opterećenje
Uredsko izučavanje topografskih, geoloških i hidrogeoloških karata. In

Konačni izbor načina temeljenja

Uzorkovanje (PS, OS, CS) Dinamička ispitivanja
FVT, PMT, GWC (PIL) GWC, slijeganje Inklinometri

Sitnozrna tla
CPT; SS; DP ili SPT

Projekt
Uzorkovanje (PS,
TP, CS, OS) PMT, Plitko temeljenje Plitko temeljenje
GW CPR, DP ili SPT Provjera vrste tla
Uzorkovanje (PS, OS, AS), Provjera krutosti (CPT)
FVT, DMT ili PMT, BJT, GW Slijeganje

Temeljenje na pilotima Temeljenje na pilotima

Preliminarni izbor načina temelje

CPT, DP, ili SPT PIL, probno opterećenje

Uzorkovanje (PS, OS, AS) Dinamička ispitivanja
FVT, DMT, GWO, (PIL) GWC, slijeganje Inklinometri
Plitko temeljenje
Plitko temeljenje
CPT+ DP, SPT
Provjera vrste tla
Uzorkovanje (PS, OS, AS,
Provjera krutosti (CPT)
TP) možda PMT, BJT ili
Slijeganje
DMT, (PLT),GWO
Poče
teren
4.2.2 Izvedba
********
NAPOMENA: Daljnji podaci o postupcima, prikazu i vrednovanju ishoda ispitivanja teškom sondom i plosnatim
dilatometrom, mogu se naći u CEN ISO/TS 22476-10 odnosno u CEN ISO/TS.

(2) Ako ishodi dobiveni tijekom provedenih istraživanja ne odgovaraju početnom

podacima o ispitivanoj lokaciji ili ne odgovaraju svrsi istraživanja, treba poduzeti
dodatne mjere kao što su:
– dodatna ispitivanja;
– promjena različitih postupaka ispitivanja.
4.3 Statička penetracija (CPT i CPTU)
4.3.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
(1) P Kada se računa nosivost ili slijeganje plitkih temelja izvedeno iz ishoda CPT
pokusa, potrebno je koristiti ili poluempirijski ili analitički postupak proračuna.
********
(3) Kada se koristi jednostavni analitički postupak za nosivost iz dodatka D u EN 1997-
1:2004, potrebno je CPT pokusom odrediti nedreniranu čvrstoću (cu) pomoću izraza:
q c   v0
cu 
Nk
Ili kod CPTU pokusa iz izraza:
q t   v0
cu 
N kt

pri čemu je :
qc otpor prodiranja vrha;

qt otpor prodiranja vrha, popravljen za učinak pornog tlaka;

Nk i Nkt koeficijenti određeni lokalnim iskustvom ili pouzdanim

međuzavisnostima;
CPT

filtri za mjerenje pornog tlaka

4.4 Ispitivanje presiometrom (PMT)
4.4.3 Vrednovanje ishoda

Tabela 4.1 – Popis dodatnih grafičkih prikaza

vrsta
pokus abscisa ordinata
tla
Uređaj s mjerenjem pomaka u smjeru radijusa
samobušaći s
sva proširenje šupljine za svaku ruku naneseni pritisak
uguravanjem
s predbušenjem sva proširenje šupljine za svaki par ruku naneseni pritisak
samobušaći sva početno proširenje šupljine za svaku ruku naneseni pritisak
proširenje šupljine za opterećenje-
svi sva naneseni pritisak
rasterećenje za svaku ruku
svi glina logaritam proširenja šupljine za svaku ruku naneseni pritisak
prirodni logaritam
prirodni logaritam trenutnog proširenja
svi pijesak efektivnog
šupljine za svaku ruku
nanesenog pritiska
Uređaji s mjerenjem promjene zapremine (osim MPM) a
s predbušenjem sva naneseni pritisak
s predbušenjem sva naneseni pritisak
a
Za MPM pokus pritisak se crta na abscisi, a promjena zapremine na ordinati.
4.4.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih
vrijednosti

4.4.4.2 Nosivost plitkih temelja

4.4.4.3 Slijeganje plitkih temelja

4.4.4.4 Nosivost pilota

NAPOMENA: Primjeri proračuna nosivosti dani

su u dodatku E.1.-3.;
analitički proračun dan je u EN 1997-1:2004,
dodatak D;
Polu-empirijski postupak u suglasju s
Ménard-om dan je u EN 1997-1:2004,
Dodatak E.
4.5 Ispitivanje savitljivim dilatometrom (FDT)
4.5.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
(1) Ishode ispitivanja savitljivim dilatometrom moguće je koristiti za provjeru graničnog
stanja uporabivosti plitkog temeljenje na tlu i stijeni prilikom analize deformacija.
(2) Prilikom postupka proračuna analizom deformacija, Yung-ov modul elastičnosti
€može se uzeti da je jednak dilatometarskom modulu (EDFT) pod pretpostavkom da
je tlo linearno elastično i izotropno.
(3) P Kada se za proračun koristi neizravni analitički postupak, potrebno je geotehnički
parametar modula smicanja odrediti iz dilatometarske krivulje, koristeći postupak koji
važi za pojedinu vrstu pokusa.
4.6 Dinamički (standardni) penetracioni pokus (SPP; SPT)
4.6.3 Vrednovanje ishoda pokusa
(2) P Postojeći postupci projektiranja temeljenja, kojima je osnova SPT, iskustvene su prirode.
Način rukovanja, ovisno o uređaju, treba biti prilagođen dobivanju što pouzdanijih podataka.
Stoga treba pri tumačenju ishoda uzeti u obzir primjenu odgovarajućih čimbenika za popravke
(vidi EN ISO 22476-3).
4.6.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.6.4.2 Nosivost plitkih temelja u pijesku
(1)Kada se za proračun nosivosti koristi analitički postupak, može se efektivni kut trenja pri čvrstoći
na smicanje (') izvesti iz ishoda SPT-a.
(2) Vrijednost ' može biti izveden empirijski (iskustveno) iz :
- izravne veze s ishodima SPT-a;
- veze s indeksom gustoće, kada je indeks gustoće izveden iz ishoda SPT-a.
4.6.4.3 Slijeganje plitkih temelja na pijesku
(1) Kada se za proračun koristi postupak čiste elastičnosti, treba drenirani Young-ov modul
elastičnosti (E') izvesti iz vrijednosti broja udaraca N pomoću iskustvene usporedbe.
(2) Druga je mogućnost izvesti indeks gustoće iz broja udaraca N 60. Zatim koristiti odgovarajuću
vezu pomoću koje se može dobiti E' iz indeksa gustoće.
(3) Izravni postupak projektiranja se temelji na usporedbi N-vrijednosti i ishoda probne ploče ili
podataka mjerenja slijeganja temelja. Dozvoljena nosivost za slijeganje od najviše 25 mm ili
slijeganje, koje odgovara zadanom uporabnom pritisku, može se postići odgovarajućim
postupcima vezanim na širinu temelja, dubinu temeljenja i razinu podzemne vode.
4.6.4.4 Nosivost pilota u pijesku
P Kada je proračun granične tlačne ili vlačne nosivosti pilota izveden iz SPT rezultata u suglasju s
EN 1997-1:2004, 7.6.3.3, treba koristiti utvrđene veze između ishoda pokusa statičkim
opterećenjem i SPT-a.
SPT
4.7 Istraživanje dinamičkim pokusom
4.7.1 Ciljevi
(1) Cilj istraživanja dinamičkim pokusom je odrediti otpor tla i meke stijene in-situ,
prodiranju šiljka pri dinamičkoj penetraciji.
4.7.2 Posebni zahtjevi

NAPOMENA: Prema EN ISO 22476-2 na raspolaganju je pet postupaka koji pokrivaju

široki prostor ovog načina ispitivanja: DPL, DPM, DPH, DPSH-A i DPSH-B, kako
slijedi.
- Laka dinamička sonda (DPL); pokus predstavlja najnižu razinu mase dinamičkog
penetrometra. Broj udaraca : N10L.
- Srednje teška dinamička sonda (DPM): pokus predstavlja srednju razinu
mase dinamičkog penetrometra. Broj udaraca : N10M.
- Teška dinamička sonda (DPH): pokus predstavlja od srednje do vrlo tešku
razinu mase dinamičkog penetrometra. Broj udaraca : N10H.
- Vrlo teška dinamička sonda (DPSH-A i DPSH-B): pokus predstavlja najvišu
razinu mase dinamičkog penetrometra, koji je blizak veličinama SPT-a. Broj
udaraca : N10SA, ili N20SA, N10SB, ili N20SB.

4.7.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti

4.8 Pokus teškom sondom (WST)
4.8.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
NAPOMENA: Primjer analitičkog postupka je dan u EN 1997-1:2004, Dodatak D

4.9 Terenski pokus krilnom sondom

4.9.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
(1) P Kada se za proračun nosivosti plitkih temelja, tlačne i vlačne otpornosti pilota ili
stabilnost kosina izvodi temeljem ishoda ispitivanja krilnom sondom, treba za
proračun koristiti analitički postupak.
(2) P Da bi se dobila izvedena vrijednost nedrenirane posmične čvrstoće iz ishoda krilne
sonde, potrebno je izvršiti popravak temeljem:
cu=×cfv
Čimbenik popravka  treba odrediti temeljem iskustva.

(3) Postojeći čimbenik popravka najčešće je vezan uz indeks plastičnosti, efektivni

geostatički pritisak ili stupanj konsolidacije.

NAPOMRNA: Dodatak I sadrži primjere takvih popravaka.

4.10 Plosnati dilatometar (DMT)
4.10.4 Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
4.10.4.1 Nosivost i slijeganje plitkih temelja
(1) P Kada se za proračun nosivosti i slijeganje plitkih temelja koriste ishodi DTM
pokusa, treba primijeniti analitički postupak proračuna.
(2) Kada se koristi analitički postupak proračuna, treba izvedenu vrijednost nedrenirane
čvrstoće na smicanje (cu) za necementirane gline, za koje ishod DMT pokazuje
pokazatelj kakvoće tla IDMT <0,8, odrediti koristeći slijedeći odnos:
 
c u  0,22 v 0  0,5K DMT 1, 25
gdje je: KMDT pokazatelj vodoravnog naprezanja ili neki drugi dobro provjereni odnos
temeljen na lokalnom iskustvu.
(3) Pri proračunu postupkom prilagođene elastičnosti, jednoosno slijeganje plitkih
temelja treba računati koristeći vrijednosti jenodimenzionalnog tangentnog modula
(Eoed) određenog iz ishoda DMZ pokusa. U sitnozrnim se tlima ovaj postupak
proračuna može primijeniti samo onda kada je zbroj efektivnog nadpritiska i
naprezanja uzrokovanog pritiskom temelja građevine, manji od pritiska
predkonsolidacije.
NAPOMENA 1:Postupak prilagođene elastičnosti dan je u EN 1997-1:2004, Dodatak F.
NAPOMENA 2: Primjer takvog određivanja slijeganja prikazan je u Dodatku J.
4.10.4.2 Nosivost pilota
(1) P Ako se granična tlačna ili vlačna čvrstoća izvodi iz ishoda DMT, treba primijeniti
Plosnati
dilatometar
4.11 Ispitivanje probnom pločom (PLT)
4.11.4. Korištenje dobivenih ishoda i izvedenih vrijednosti
(1) Ishodi PLT-a mogu se koristiti za predviđanje ponašanja plitkih temelja.
(2) Da bi se dobila geotehnička svojstva homogenih slojeva (koja se koriste za neizravne postupke
proračuna), sloj ispod ploče mora biti debeo barem dvostruko više nego što je širina ili promjer
ploče.
(3) Ishodi PLT-a mogu se za izravni postupak proračuna koristiti samo ako:
- je veličina ploče odabrana s obzirom na širinu projektiranog plitkog temelja (u tom
slučaju se opažanja mogu prenijeti izravno);
- ako će projektirani plitki temelji ležati na homogenom sloju debljine, ispod dodirne plohe,
dvostruko veće od njihove projektirane širine (u tom slučaju - bez obzira na projektiranu širinu
temelja – mogu se uzeti ishodi ploče manjih dimenzija za prilagodbu ishoda, temeljem iskustva,
na predviđenu veličinu temelja).
(4) Kada se koristi analitički postupak za određivanje nosivosti, može se iz ishoda ispitivanja
probnom pločom (PLT) izvesti vrijednosti nedrenirane posmične čvrstoće (cu). Pokus se tada
mora izvoditi takvom brzinom slijeganja da se u tlu ne može dogoditi nikakvo dreniranje.
NAPOMENA 1: Primjer analitičkog postupka za proračun nosivosti dan je u EN ISO 1997-1:2004, Dodatak D.
NAPOMENA 2: Primjer veze koja se koristi za izvod vrijednosti cu dan je u K.1.
(5) Kada se za proračun slijeganja koristi postupak prilagođene elastičnosti, iz modula slijeganja
ploče (EPLT) može se, temeljem iskustva, izvesti vrijednost Young-ovog modula elastičnosti (E)
.
NAPOMENA 1: Jedan postupak prilagođene elastičnosti za vrednovanje slijeganja dan je u EN ISO 1997-1:2004, Dodatak F.
NAPOMENA 2: Određivanje vrijednosti (EPLT) pokazano je u K.2.
(6) Koeficijent reakcija podloge (ks) za vrednovanje deformacija, može se odrediti iz
pokusa dodatnog opterećenja.

Napomena 1: Primjer proračuna ks dan je u K.3.

(7) Kod postupka izravnog proračuna, mogu se ishodi PLT-a izravno prenijeti na zadaću
temeljenja bez primjene bilo kojeg geotehničkog parametra.

(8) Slijeganje temelja na pijesku se može izvesti iz ishoda PLT-a.

Napomena 1: Primjer je dan u K.4.

 5. poglavlje Laboratorijska ispitivanja tla i stijene

5.1 Općenito
5.2 Opći zahtjevi za laboratorijske pokuse
5.3 Priprema uzoraka tla za laboratorijska pokuse
5.4 Priprema uzoraka stijene za laboratorijske pokuse
5.5 Pokusi za opis tla, (za razredbu i prepoznavanje) 5.12 Ispitivanja za razredbu
stijena

5.13 Ispitivanje bujanja

stijena
5.6 Kemijska ispitivanja tla i podzemne vode

5.7 Ispitivanje pokazatelja čvrstoće tla 5.14 Ispitivanje čvrstoće uzoraka stijene
5.8 Ispitivanje čvrstoće tla (na smicanje)
5.9 Ispitivanje stišljivosti i deformabilnosti tla
5.10 Ispitivanje zbijenosti tla
5.11 Ispitivanje vodopropusnosti tla
5.2 Opći zahtjevi za laboratorijske pokuse
5.2.1 Opći zahtjevi
(1) Zahtjeve iz ovog poglavlja treba smatrati minimalnim.
(2) Može se zahtijevati dodatne pojedinosti, dodatni načini prikazivanja ili dodatna
objašnjenja, kada je prikladno za uvjete u tlu ili je korisno u geotehničkom smislu.
(3) Potrebno je odrediti pojedinosti koje se zahtijevaju od pojedinog pokusa da bi se
dobili podaci za projektiranje.
5.2.2 Postupci, oprema i način prikazivanja
(1) Pokuse treba izvoditi i opisati u suglasju s postojećim EN i EN ISO propisanim
postupcima.
NAPOMENA: CEN/ISO akti postoje za brojne laboratorijske pokuse. Neki EN ISO propisi za postupke su u pripremi.
(2) Zamjenski postupci i načini ispitivanja mogu se odabrati samo ako zadovoljavaju
zahtjeve iz ovih propisa.
(3) P Potrebno je provjeriti da li je laboratorijska oprema, koja se koristi, odgovarajuća za
ono čemu je namijenjena, umjerena i unutar zahtjeva umjeravanja.
(4) Pouzdanost uređaja i postupaka potrebno je provjeriti usporedbom s ishodima
pokusa dobivenih na usporedivim vrstama tla ili stijena.
(5) P Zajedno s ishodima pokusa potrebno je izvijestiti o načinu i postupku ispitivanja.
Svako odstupanje od propisanog postupka treba naznačiti i opravdati.
(6) Podatke ishoda laboratorijskih, razredbenih postupaka može se, kada je prikladno,
prikazati zajedno s presjekom tla na crtežu, sažimljući tako opis tla i sve razredbene
pokazatelje. SONDAŽNI PROFIL
(7) Kada je moguće i potrebno, na gore spomenutom crteži mogu se prikazati i mjesta
ostalih laboratorijskih pokusa (kao na pr. edometarskog i troosnog pokusa)
5.2.3 Vrednovanje ishoda

(1) Zahtjevi za vrednovanje ishoda laboratorijskih pokusa dani su u 6.3.

(2) Ishodi pojedinih pokusa trebaju se usporediti s ishodima ostalih pokusa, da bi se

utvrdilo postoji li proturječje između raspoloživim podacima.

(3) Ishode pokusa treba provjeriti s vrijednostima iz literature, usporedbom s

indeksnim pokazateljima i usporedivim iskustvom.
5.3 Priprema uzoraka tla za laboratorijska pokuse
5.3.1 Ciljevi

(1) Cilj pripreme tla za laboratorijske pokuse je pokusu osigurati takav primjerak tla da
što bolje predstavlja tlo iz kojeg je uzorak uzet.

(2) Pri toj pripremi treba razlikovati pet vrsta primjeraka tla za laboratorijska pokuse:
poremećeni, neporemećeni, ponovo zbijeni (umjetni), razorenii i preoblikovani.

5.3.2 Zahtjevi

5.3.2.1 Količina tla

(1) P Primjerci tla koji će se ispitivati moraju biti dovoljno veliki zato što:
– veći uzorci predstavljaju značajniju količinu;
– sadrže prirodna svojstva kao što su struktura i građa (na pr. diskontinuiteti).
NAPOMENA : Najmanja potrebna količina poremećenog tla za razredbene pokuse, ispitivanja
umjetnih uzoraka i potrebna količina neporemećenih uzoraka za pripremu neporemećenih
primjeraka za ispitivanje čvrstoće i stišljivosti dane su u Dodatku L.
Tabela L.1-Količina tla potrebna za ispitivanje poremećenih uzoraka
Tabela L.2- Najmanja količina za sijanje
Tabela L.3 – Dopuštene veličine čestica za pokuse zbijanja

V rs ta p o k u s a N a j v e ć a v e l i č i n a z rn a
z b ija n je – u p o s u d i o d 1 lit re 20 m m
– u C B R pos udi 37,5 m m
z a o d re đ iv a n je C B R -a 20 m m
 5.3.2.2. Rukovanje i obrada

(1) P Potrebno je obratiti pažnju na EN ISO 224675-1.

(2) P Svi uzorci moraju biti jasno i nedvosmislemo označeni.

(3) P Uzorci tla moraju biti stalno zaštićeni od oštećenja, propadanja i pretjerane
promjene temperature. Posebnu pažnju treba posvetiti neporemećenim uzorcima da
bi se spriječio poremećaj i gubitak vlage tijekom pripreme primjeraka za ispitivanje.
Pribor za uzimanje uzoraka mora biti od gradiva koje, u dodiru s tlom, neće utjecati
na njega.

(4) P Ne smije se dozvoliti sušenje tla prije pokusa, kada na ishode može utjecati
gubitak vlage.

(5) Neporemećene primjerke treba pripremiti u uvjetima nadzora vlažnosti. Ako se

priprema prekine treba primjerak zaštititi od promjene vlažnosti.

(6) P Ako je predviđen postupak potpunog razaranja uzorka, treba paziti da se ne oštete
pojedina zrna. Pri obradi vezanih i sraslih tala ovo treba naznačiti.

(7) P Pri postupku četvrtanja potrebno je osigurati zastupljenost svih frakcija, ne smije se
dozvoliti segregacija najkrupnijih čestica.
 5.4 Priprema uzoraka stijene za laboratorijske pokuse
5.4.1 Cilj pripreme primjeraka stijene za laboratorijsko ispitivanje je osigurati primjerak
koji će što bolje predstavljati stijensku masu.
NAPOMENA: Dodaci od T do W i X.2 daju više pojedinosti o pripremi primjeraka stijene i neke
upute.

Dodatak T
(obavijesni)
Pripreme za ispitivanje primjeraka stijene

(1) U ISRM Suggested Methods for Rock Characterisation, Testing and Monitoring
(Predloženi postupci za opis svojstava, ispitivanje i osmatranje stijena, od strane
Međunarodnog društva za mehaniku stijena)
nema posebnih zahtjeva za pripremu ispitnih primjeraka stijene. Međutim, veliki broj
postupaka ispitivanja sadrži odjeljak vezan za pripremu primjeraka, sa zahtjevima
vezanim uz zapreminu uzorka, kakvoću uzorka, postupak pripreme posebne veličine
i dozvoljena odstupanja veličine i oblika koje treba provjeriti.
X.2 Isprave vezane za uzorkovanje tla i stijene i mjerenje podzemne vode
5.4.2 Zahtjevi
(1) P Potrebno je odrediti kako treba pripremiti primjerak stijene. Ako se te odredbe ne
mogu zadovoljiti treba primjerak pripremiti što je bliže moguće tim zahtjevima i treba
opisati kako je primjerak pripremljen.

(2) P Svi uređaji i pribor za određivanje usporednosti, glatkoće i okomitosti površina,

moraju biti provjereni na stručnoj osnovi uz odstupanja koja zadovoljavaju najmanje
potrebe određene vrsta pokusa primjerka stijene.

(3) P Potrebno je odrediti slijedeće:

– uvjete skladištenja uzoraka stijene (kratkotrajno odnosno dugotrajno);

– vlažnost primjerka u trenutku ispitivanja;

– način pripreme primjerka stijene iz jezgre,

– postupak za određivanje dozvoljenog odstupanja veličina i oblika.

(4) Treba izbjegavati svaku promjenu vlažnosti. Ako dođe do promjene prirodne
vlažnosti učinak treba, ako je bitno, osujetiti tijekom pripreme primjerka za ispitivanje.

(5) Potrebno je izvijestiti o svakom uzroku i učinku promjene vlažnosti.

5.5 Pokusi za opis tla, (za razredbu i prepoznavanje)
5.5.1 Općenito
*********
NAPOMENA : Dodatak M donosi više pojedinosti o pojedinačnim razredbenim pokusima i upute o najmanjem
broju uzoraka i pokusa iz jednog sloja.

Tabela M.1 – Razredbeni pokusi. Prijedlog najmanjeg potrebnog broja ispitnih primjeraka za jedan
sloj tla
5.5.2 Zahtjevi za sve razredbene pokuse
(1) Za sve razredbene pokuse, bitnu pažnju treba posvetiti izboru temperature sušenja,
jer previsoka temperatura može štetno utjecati na izmjerene vrijednosti.
5.5.3 Određivanje vlažnosti tla
5.5.3.1 Ciljevi i potrebe
5.5.3.2 Vrednovanje ishoda pokusa
5.5.4 Određivanje gustoće tla
5.5.4.1 Ciljevi i potrebe
NAPOMENA : Daljnji podaci o postupku, prikazu i vrednovanju određivanja gustoće tla nalaze se u
CEN ISO/TS 17892-2, (vidi X.4.1.3).
5.5.4.2 Vrednovanje i upotreba ishoda
5.5.5 Određivanje gustoće čvrstih čestica
5.5.6 Određivanje granulometrijskog sastava
5.5.7 Određivanje granica konzistencije
5.5.8 Određivanje indeksa gustoće (relativne gustoće) krupnozrnog tla
5.5.9 Određivanje raspršivosti (dispergiranja) tla
5.5.9.1 Cilj
5.5.9.2 Zahtjevi
5.5.10 Osjetljivost na mraz
5.5.10.1 Cilj
5.5.10.2 Zahtjevi
5.5.10.3 Vrednovanje ishoda
5.6 Kemijska ispitivanja tla i podzemne vode
5.6.1 Zahtjevi za sve kemijske pokuse
5.6.1.1Svrha
5.6.1.2 Cilj
1. 5.6.1.3 Zahtjevi
2. 5.6.1.4 Vrednovanje ishoda

5.6.2 Određivanje količine organskih tvari

5.6.2.1 Cilj
5.6.2.2 Zahtjevi
5.6.2.3 Vrednovanje ishoda
5.6.3 Određivanje količine karbonata
5.6.4 Određivanje količine sulfata
5.6.5 Određivanje pH vrijednosti (kiselosti ili lužnatosti)
5.6.6 Određivanje količine klorida
5.7 Ispitivanje pokazatelja čvrstoće tla
5.7.1 Cilj
(1) Namjena ovog pokusa je na brz i jednostavan način odrediti nedreniranu
posmičnu čvrstoću glinovitih tala (cu).
(2) Ovaj propis obuhvaća slijedeće pokazatelje čvrstoće:
– laboratorijski pokus krilnom sondom;
– pokus padajućim stošcem.
5.7.2 Zahtjevi
5.7.3 Korištenje ishoda pokusa
6. poglavlje Geotehničko izvješće
Opći zahtjevi
(1) P Ishodi geotehničkih istraživanja trebaju se prikazati u Izvješću o ispitivanju
tla, koje je sastavni dio Geotehničkog projektnog izvješća.
(2) P Geotehničko projektno izvješće treba sadržavati slijedeće:
– prikaz svih potrebnih geotehničkih podatakauključujući geološka svojstva i bitne
podatke;
– vrednovanje geotehničkih podataka uz iznošenje pretpostavki proizašlih iz
tumačenja ishoda pokusa.
(3) Podatke treba prikazati u jednom izvješću ili kao odvojene dijelove.
(4) Geotehničko projektno izvješće uključuje i izvedene vrijednosti.
(5) Geotehničko projektno izvješće mora ukazati na na moguća ograničenja ishoda
kada je bitno.
 6.2 Prikaz geotehničkih podataka

(1) P Pri prikazu geotehničkih podataka treba nabrojiti sva terenska i laboratorijska ispitivanja.
(2) Pri nabrajanju radova treba navesti, ako je bitno, slijedeće:
svrhu i cilj geotehničkih istraživanja uključujući opis lokacije, njenu topografiju, predviđenu
građevinu i trenutnu razinu projekta o kojoj treba navedti slijedeće:
– razredbu građevine unutar geotehničkih kategorija;
– imena svih savjetnika i podizvođača;
– datume unutar kojih su terenska i laboratorijska istraživanja provedena;
– terenski pregled lokacije buduće građevine i okolnog prostora uz izričite napomene u vezi s:
a) pojava razine podzemne vode;
b) svojstva susjednih građevine;
c) blizina kamenoloma i pozajmišta;
d) nestabilne površine;
e) izloženost bilo kakvom rudarenju na lokaciji i okolišu;
f) poteškoće tijekom iskopa;
g) povijest lokacije;
h) geološki sastav lokacije uključujući moguća boranja i rasjede;
i) situaciju na kojoj se vidi projektirana građevina i mjesta svih izvedenih terenskih ispitivanja;
j) podaci aerofotogrametrijskih snimaka;
k) lokalno iskustvo na području;
l) podaci o seizmičnosti područja.
(3) P Prikaz geptehničkih podataka treba sadržavati bilješke o postupcima, načinima i
ishodima uključujući sva bitna izvješća o:
–projektiranju;
–terenskim istraživanjim kao što su uzorkovanje, terenski pokusi i mjerenje razine
podzemne vode;
–laboratorijskim pokusima.
(4) P Ishodi terenskih i laboratorijskih ispitivanja moraju biti prikazani i opisani u suglasju
sa zahtjevima određenim u EN i/ili ISO propisima primijenjenim tijekom istraživanja.
6.3 Vrednovanje geotehničkih podataka
(1) Pvrednovanje geotehničkih podataka mora sadržavati bilješke, prema potrebi, o:
– ishodima terenskih istraživanja i laboratorijskih ispitivanja, vrednovanih u suglasju s
poglavljima 3 i 5 ovih propisa;
– pregled ishoda terenskih i laboratorijskih ispitivanja i svih ostalih podataka nabrojenih
u 6.2;
– opis geometrije slojeva;
– detaljni opis svih slojeva uključujući njihova fizikalna svojstva, podatke o
deformacijskim svojstvima i čvrstoći, koja se odnose na ishode istraživanja;
– napomene vezane za nepravilnosti kao što su šupljine i područja isprekidanosti
(diskontinuiteta) u slojevima tla.
(2) P Prema potrebi treba zabilježiti i slijedeće:
– objašnjenje ishoda mora voditi računa o razini podzemne vode, vrsti tla, postupku
bušenja, postupku uzorkovanja, prijevoza, rukovanja i pripreme primjeraka;
– finiju podjelu slojeva pretpostavljenu obradom u kancelariji i pregledom terena, treba
provjeriti u svjetlu dobivenih ishoda istraživanja.
(3) Bilješke o vrednovanju geotehničkih podataka moraju, prema potrebi, sadržavati :
– Tablične i grafičke prikaze ishoda terenskih ispitivanja i laboratorijskih pokusa uz
poprečni presjek kroz tlo(sondažni profil), tako da se vide bitni slojevi, njihove
granice, uključujući i razinu podzemne vode u odnosu na zahtjeve iz projekta;
– vrijednosti geotehničkih parametara za svaki sloj;
– pregled izvedenih vrijednosti geotehničkih parametara .
4) Uprosjećenja mogu sakriti prisustvo slabih područja, pa ih treba uzeti s oprezom.
Bitno je utvrditi slabija područja. Promjenjivost geotehničkih parametara ili
koeficijenata, može ukazivati na značajnu neujednačenost svojstava u tlu.
5) Bilješke moraju sadržavati usporedbe pojedinih ishoda s iskustvom za svako
geotehničko svojstvo, s posebnim osvrtom na neočekivane ishode za dani sloj pri
usporedbi s ishodom bilo koje druge vrste laboratorijskog ili terenskog pokusa
pomoću kojeg je moguće izmjeriti vrijednost istog geotehničkog svojstva.
6) Bilješke o vrednovanju treba podkrijepiti u slijedećem vidu: sloju kojem se svojstva
tla razlikuju vrlo malo, može se smatrati jednim slojem.
7) Slijed tankih slojeva s općenito različitim sastavom i/ili mehaničkim osobinama,
može se smatrati jednim slojem kada su opća svojstva svrsishodna, a ponašanje
može biti zadovoljavajuće predstavljeno parametrima tla odabranim za sloj.
8) Granice između različitih slojeva i razinu podzemne vode, potrebno je izvesti
interpolacijom između točaka istraživanja uz uvjet da je razmak među njima dovoljno
mali a geološki uvjeti dovoljno homopgeni. Potrebno je naglasiti takvu interpolaciju i
njeno opravdanje.
6.4 Oblikovanje izvedenih vrijednosti
(1) P Kada je za izvedene vrijednosti geotehničkih svojstava korištena usporedba, treba
opisati usporedbu i njenu primjenjivost.