Ramsko jezero

Miloš
Opis Ramskog jezera

 Ramsko jezero je umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Rami na

sjeveru Hercegovine, nerijetko se svrstava među najljepša jezera u
Evropi.
 Dužina Ramskog jezera je 12 kilometara, površina oko 1,500 hektara,
dubina je oko 95 metara, a oscilacija vode do 55 metara.
 Jezero se nlazi u gornjoj Ramskoj kotlini na područiju opštine Prozor.
Ugrožene vrste

 U istraživanju Ramske vodene akumulacije od salmonidnih vrsta

pronađene su
1. Potočna pastrmka
2. Jezerska zlatovčica
3. Kalifornijska pastrmka
4. Bijeli klijen
 Su neke od rijeđih ugroženih vrsta riba u Ramskom jezeru iz porodice
Percidae
Zaštićene vrste

 Neke od zaštićenih vrsta životinja na područiju Ramskog jezera su:

1. Vidra
2. Barska kornjača
3. Bjeloglavi sup
4. Čaplje
5. Crna roda
6. Bijela roda
7. Babuška
 Ove vrste su važne za ekosistem i igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže
u prirodi
Biljni svjet Ramskog jezera

 Ramsko jezero je dom za mnoge biljne vrste; Neke vrste biljaka su:
1. Trska
2. Lokvanj
3. Vodena perunika
 Biljke čine Ramsko jezero lijepšim i bogatijim.
Potočna pastrmka
 Potočna pastrmka ima poveću, malo
nesrazmjernu glavu sa tupom njuškom i velika usta sa
oštrim zubima i vretenasto izduženo tijelo, karakteristično
za grabljivice. Peraje su joj široke, zaobljene i čvrste, što
joj omogućava brzo kretanje kroz jaku maticu. Leđa su joj
tamnozelene boje, ponekad tamnosmeđa ili tamnosiva.
Bokovi su joj zelenkasti ili žućkasti, a trbuh srebrenast,
žućkast ili svijetlosiv. Raspoznaje se po crvenim ili crnim
pjegama po cijelom tijelu. Crvenih tačaka obično ima
manje i mogu biti u nijansama od jarkocrvene do
svijetlocrvene boje. Boja im dosta varira od okruženja u
kojem žive. Mlade pastrmke se od starijih razlikuju po
boji, koja im se ustaljuje tek poslije druge godine.
Jezerska zlatovčica
 Jezerska zlatovčica ima vrlo sitne krljušti, koje
čvrsto naliježu na tijelo pa ih je stoga teško i
uočiti, a još teže skinuti. Prvi zrakovi u
grudnim, trbušnim perajama, kao i u
podrepnom peraju su bijele boje. Leđa su
zelenkasto-crne boje, bokovi tijela srebrenkasti
a trbuh je bijel. U periodu mrijesta, boja tijela
se donekle mijenja. Na tijelu postoje rijetko
raspoređene krupne rozkaste pjege. Jedinke
ove vrste mogu narasti i do 75 cm i dostići
težinu do 10 kg, ali su obično manje od pola
metra.
Kalifornijska pastrmka
 Kalifornijska pastrmka je vretenastog tijela, nešto
šireg nego kod potočne pastrmke. Leđa su
tamnozelene boje, a po bokovima se, cijelom
dužinom tijela, pruža linija duginih boja zbog čega
je u Sjedinjenim Američkim Državama nazivaju
"rainbow trout". Cijelo tijelo joj je prekriveno
tamnim pjegama. Raste od 35 do 70 cm dužine te
0,5 do 6 kg težine.
Bijeli klijen
 Bijeli klijen ima vretenasto snažno tijelo,
prilagođeno plivanju i u pojačanim vodenim
strujama. Pokriven je velikim ljuskama označenim
crnom trakom. Glava mu je masivna s okruglom
njuškom koja natkriva široko rasječena usta. Repna
peraja mu je široka i nazubljena, a trbušne su
okomito postavljene nad leđnu peraju. Klen mjenja
boju prema obojenosti vode, trbušna zona mu je
bijela, peraje su mu sivkaste, osim analne i zdjelične
koje su narančasto-crvene. Dužina mu varira od 30
cm do 70 cm, prosječno je težak 500 grama, a može
narasti i do 4 kilograma.
Vidra
 Vidre imaju vrlo mekan sloj krzna ispod
vanjskog sloja koji se sastoji od duge
zaštitne dlake. Ono ih održava suhima
tokom boravka u vodi te zadržava sloj
vazduha, pružajući im toplinu.
 Sve vidre imaju duga, vitka tijela i
kratke udove. Među njihovim prstima
nalaze se plivaće kožice. Većina vrsta
ima oštre kandže.
Barska kornjača
 Barska kornjača je jedna od samo
dvije vrste slatkovodnih kornjača u
Evropi. Ima gladak leđni oklop
smeđe ili crne boje, preklopljen
prema prednjem dijelu trbušnog
oklopa, pa se može podići kad
kornjača uvlači glavu. Provodi
mnogo vremena sunčajući se na
kamenju ili srušenom drveću, ali na
prvi znak opasnosti bježi u vodu i
zaranja.
Bjeloglavi sup
 Bjeloglavi sup ima relativno malu glavu koju u
letu drži spuštenu prema dolje, vrlo velika
krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji
izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira a
rep kraći nego kod kostoberine. Mlade ptice su
tamnije od odraslih životinja. Odrasli imaju
bijelo paperje na glavi i vratu i bjelkast
namreškani "okovratnik".
 Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila
od 2,40 - 2,80 m. Duljina ptice je oko 100 cm,
a može dostići masu između 6 i 13 kg.
Čaplje
 Čaplje su porodica ptica iz
reda pelikanki. Porodica ima 62
vrste. Većina ima duge noge i dug,
šiljasti kljun. Pored toga, brojne
vrste imaju i dugačak vrat. Vezane
su gotovo isključivo uz slatkovodna
staništa gdje u plićacima uz obalu
tragaju za ribama.
Crna roda
 Crna roda je pored bijele
rode jedina vrsta iz porodice roda koja
se gnijezdi u Evropi.
 Neznantno je manja od bijele rode.
Glava, vrat, gornji dio tijela i prsiju im
pokriva crno perje s metalnim, ovisno o
uglu svjetla zelenkastim, purpurnim ili
čak bakrenastim odsjajem. Samo prsa,
trbuh, donji dio krila neposredno uz tijelo
i donji dio repa su im bijeli. Kljun ovih
roda je dugačak i kod ženki ravan, dok se
kljun mužjaka čini neznatno savijen uvis.
Bijela roda
 Bijela roda je ptica iz porodice roda koja ima dug i crven kljun.
Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a
na krilima se nalazi nešto duže i crnije perje. Ženka i mužjak ne
razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare,
poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem.
Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što
može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji
stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja
sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Evropi
Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je.
Babuška
 Babuška је vrlo prilagodljiva slatkovodna riba unesena
iz Kine, pripada porodici Cyprinidae.
 Babuška se prvi put pojavila kod nas početkom
osamdesetih.
 Babuška voli rijeke sa slabom strujom i puno raslinja, česta
je i u stajaćim vodama, riječnim rukavcima, gdje je
također izvrsno prilagođena. Babuška se kreće po dnu gdje
se i hrani. Tijekom zimskih perioda zakopava se u supstrat
dna. Izgleda da u tom stanju može preživjeti i najniže
temperature. Raširana je po cijeloj Sjevernoj Aziji, i
kontinentalnoj Evropi.
Trska
 Trska rod vodenih trajnica iz
porodice trava. Sastoji se od 10 vrsta.
Stabljike trske su uspravne, šuplje i
glatke, a mogu narasti do 6 metara visine.
Lancetasti listovi dugi su do
50 cm. Plod je pšeno koje može niknuti i
nakon nekoliko godina. Latinsko ime roda
dolazi od grčkog phragma, ograda, jer se
koristila za izradu ogradi.
 Jestivi su mladi izdanci i listovi.
Lokvanj
 Žuti lokvanj vodena trajnica iz porodice lopočevki, jedna je od dviju vrsta
lokvanja druga je patuljasti lokvanj. Žuti lokvanj rasprostranjen je po cijeloj
Evropi i dijelovima sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a staništa su mu vode
stajačice, bare, močvare i jezerca sve do 1000 metara nadmorske visine.
 Odlikuje se velikim kožastim listovima, koji kao i cvjetovi plutaju po površini
vode, dok mu je horizontalni podanak smješten u muljevitom tlu. I sjemenke i
podanak žutog lopoča su jestivi. Podanak je otrovan zbog alkaloida, koji
nestaje nakon kuhanja ili pečenja. Sjemenke se mogu jesti pržene a mogu
poslužiti i kao zamjena za kafu.
Vodena perunika
 Žuta perunika (vodena perunika, vodeni mačinac) biljka cvjetnica iz
porodice perunikovki raširena po Evropi do Kavkaza, i
od Mediterana do Irana. To je rizomatski geofit ili helofit i prvenstveno
raste u umjerenom biomu.
 Ima uspravnu valjkastu stabljiku koja naraste od 100 do 150
cm. Listovi uspravni i ušiljeni, dugi do 90 i široki 1 do 3 cm. Cvjetovi su
krupni, dvospolni, smješteni na dugim drškama u pazušcima
zelenih brakteja. Plod je krupna kapsula
 Žuta ili vodena perunika voli vlažna mjesta, kao močvarne livade, i
obale rijeka i kanala. Razmnožava se podancima i sjemenom.