SVEUČILIŠTE U SPLITU UNIVERSITY OF SPLIT

FACULTY OF ECONOMICS, BUSINESS AND

EKONOMSKI FAKULTET
TOURISM
(c) 2023. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet sva prava pridržana.

Na temelju Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ovaj zapis, uključujući sve
tekstove, kao i slikovne, video te ostale grafičke datoteke, u isključivom je vlasništvu
Sveučilišta u Splitu, Ekonomskog fakulteta (dalje: Fakultet). Zabranjeno je svako neovlašteno

NAVIGAJ KROZ IZAZOVE

kopiranje, umnožavanje i/ili reproduciranje bez pisane dozvole Fakulteta.

Neovlašteno snimanje, distribuiranje i/ili javno objavljivanje snimki nastavnih aktivnosti

predstavlja nedozvoljenu uporabu osobnih podataka, u skladu s odredbama Zakona o provedbi
Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.
OSNOVE FINANCIJA
Predavanja I

2
 Robno-novčani karakter tržišne
privrede – svaka ekonomska
aktivnost rezultira odgovarajućim
financijskim posljedicama
Dobra i usluge Novac

Domaćinstva Poduzeća

Novac (plaće i sl.) Produktivne

usluge
ZNAČAJKE MODELA ROBNO-NOVČANE
PRIVREDE:

 1) međusobna povezanost robnih i

novčanih tijekova u tržišnoj privredi
 2) ovisnost između ekonomskih
subjekata
 3) održavanje kontinuiteta kruga
ekonomske aktivnosti
FINANCIJE SU:

 dio ekonomskih
znanosti koji
proučava
prikupljanje,
raspodjelu i trošenje
novčanih sredstava

5
FINANCIJSKA DJELATNOST I ZADOVOLJAVANJE
LJUDSKIH POTREBA

 U suvremenim tržišnim privredama država je

nezaobilazni subjekt, pa je i nju nužno uključiti
u model
 Država “proizvodi” usluge domaćinstvima –
transferna davanja – zadovoljavanje
takozvanih javnih ili kolektivnih potreba
 Uz to država obnaša i regulatornu funkciju
 Država ima i fiskalni suverenitet (treba voditi
računa o tome da ne ugrozi reprodukcijsku
sposobnost privatnog sektora)
 Dobra i usluge Novac

Domaćinstva Poduzeća

Novac (plaće i sl.) Produktivne

usluge
Tr
an
sf

c
va
e ri

No
i
Po

rez
r ez

Po
i

e
l ug
Pr
oi

us
zv

ai
o dn

br
e

Do
us
lu
ge

Država
STRUKTURA FINANCIJSKOG
SEKTORA

Financijski sektor

Financijske institucije Financijska tržišta

FINANCIJSKI SUSTAV

 Ukupnost svih fin. institucija i tržišta te fin.

transakcija i financijskih instrumenata.

 Ukupnost svih financijskih tijekova jedne

ekonomije na nacionalnom i međunarodnom
planu.

 Financijski sektor je najznačajniji dio

financijskog sustava, “srce” financijskog sustava.
9
 ZADAĆA FINANCIJSKOG
SUSTAVA?

 Prenošenje sredstava od štedno suficitarnih prema

štedno deficitarnim sektorima

 Odnosno osiguravanje sredstava za financijska

ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu

10
 Zašto je financijski sustav bitan za ekonomiju?

RAZVIJEN EFIKASNA ALOKACIJA RAZVIJENIJE

FINANCIJSKI SUSTAV KAPITALA GOSPODARSTVO

BOLJA REGULATIVA BOLJA ZAŠTITA VEĆI BDP

SUDIONIKA NA
TRŽIŠTU

11
ZAŠTO JE BITAN FINANCIJSKI SEKTOR?
 Zato što uvijek postoje sektori koji su deficitarni ili suficitarni

Fin. deficitarni Fin. suficitarni

subjekti subjekti

POSUĐIVANJE

Koji je sektor dugoročno štedno suficitaran odnosno deficitaran?

12
DOMAĆINSTVA?

 Posuđivački fondovi – štednja  kreditiranje financijskih

institucija
 Financijska aktiva – krediti stanovništvu  posuđivanje od
financijskih institucija

 Neto efekt=?
 Kreditiranje fin. institucija > posuđivanja od fin. institucija

 Zaključak: stanovništvo je dugoročno suficitni sektor

13
 PODUZEĆA?

 Uzajmljivački fondovi- investicije  posuđivanje od fin.

institucija
 Financijske obveze – sredstva poduzeća kod fin.
institucija  kreditiranje fin. sektora

 Neto efekt=?
 Kreditiranje fin. institucija < posuđivanja fin.
institucijama

 Zaključak: poduzeća su dugoročno deficitarni sektor

14
 IZNIMNA 2020.

 „Uvođenje fiskalnih potpora i oporavak prihoda

pod utjecajem otključavanja ekonomije umanjilo
je potražnju za kreditima. Također, likvidnost
poduzeća povijesno je visoka, iznos depozita
poduzeća gotovo je dostigao iznos kredita uzetih
od banaka. Unatoč likvidnosti, poduzeća imaju i
visok dug, pa i potreba razduživanja ograničuje
potražnju za kreditima.” (HNB, 2020.)

15
 DRŽAVA?

 Neto efekt=?
 U slučaju države ovisi kakvu proračunsku politiku vodi
vlada

 Proračun je uglavnom u suficitu ili deficitu

 Suvremena država je uglavnom u deficitu

16
 Financijski sektor

Po
je

za
an

jm
Pozajmljivanje
itir

ljiva
ed
Kr

nje
Dobra i usluge Novac

Domaćinstva Poduzeća

Novac (plaće i sl.) Produktivne

usluge
Tr
an
sf

c
er

va
i

No
i
Po

r ez
rez

Po
i

ge
Pr

sl u
oi

iu
zv
od

a
br
ne

Do
us
lu
ge

Država
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE U
ROBNO-NOVČANOJ PRIVREDI

 Način transfera raspoloživih sredstava od suficitnih

prema deficitnim subjektima

 Može biti obavljen kroz:

 Izravno financiranje
 Poluizravno financiranje
 Neizravno financiranje
18
IZRAVNO FINANCIRANJE

 Najobičnija metoda izvršavanja financijskih transakcija

Tijek fondova (novac)

POSUĐIVAČI UZAJMLJIVAČI
Suficitarne Deficitarne jedinice
Primarni vrijednosni papiri
jedinice
(dionice, obveznice i sl.)

19
 Preko modela izravnog financiranja, financijska
tehnika sastoji se u tome da uzajmljivači i posuđivači
se susreću radi izmjene fondova (novca) temeljem
čega nastaju financijske aktive

 Tj. izravno financiranje je kada posuđivač novca daje

novac, a za uzvrat dobiva obveznicu ili dionicu
izravno od kompanija koje ih emitiraju

 Npr. T-HT izdaje obveznice koje direktno od nje (bez

posrednika) kupuje Mate Matić

20
 PRETPOSTAVKE I OGRANIČENJA
MODELA IZRAVNOG FINANCIRANJA:

1. Postojanje informacija koje omogućuju

spajanje štediša i investitora

2. Postojanje visokog stupnja podudarnosti

preferencija štediša i investitora

21
 POLUIZRAVNO FINANCIRANJE

 Uključivanjem financijskih posrednika (brokera i dilera)

reduciraju se informacijski troškovi i rizik

ph. od v.p.

POSUĐIVAČI novac BROKERI UZAJMLJIVAČI

Suficitarne I Deficitarne
jedinice DILERI jedinice

Primarni v.p. Primarni v.p.

22
BROKER

 Osoba ili fin. institucija (brokerska kuća) koja

opskrbljuje informacijama koje se tiču mogućnosti
kupnje ili prodaje v.p.
 Kupci i prodavači kontaktiraju brokera čiji je
posao realizacija susreta kupca i prodavača
 Trguje u tuđe ime i za tuđi račun!

23
DILER

 Stječe od prodavača v.p. u nadi njihove prodaje u

kasnijem vremenu po povoljnijoj cijeni.
 Preuzima dio rizika kupnjom v.p. izravno za svoj
vlastiti portfolio i on je subjekt eventualnog gubitka
ili dobitka.
 Trguje za svoje ime i za svoj račun!

24
 NEIZRAVNO FINANCIRANJE

 Nedostaci ostalih načina financiranja nastoje se riješiti

financijskim intermedijatorima (fin. institucijama)

ph. od v.p.
novac
POSUĐIVAĆI FINANCIJSKE UZAMLJIVAČI
Suficitarne INSTITUCIJE Deficitarne
jedinice (banke, jedinice
štedionice…)

Sekundarni v.p. Primarni v.p.

25
 Financijske institucije
emitiraju v.p. koji se nazivaju
sekundarni v.p.
 Istovremeno sa prodajom
sekundarnih v.p., krajnjim
posuđivačima pozajmljuju
novac preko primarnih v.p.

26
 ZAKLJUČNO

 U analiziranom modelu upoznali smo se sa

subjektima financijskog sustava: domaćinstva,
poduzeća, financijski sektor i država.
 Od svih njih samo država ima višestruku ulogu:
 1) aktivni sudionik financijskog sustava
 2) regulator financijskog sustava
 3) nositelj financijske politike (monetarno-kreditna
politika, fiskalna politika, devizna politika…)
 LITERATURA

 Nikolić, N., Pečarić, M. (2012.): „Uvod u

financije”, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Split,
p. 3. – 15.
 HNB (2020): Novosti: 8. susret guvernera regije:
Monetarna politika i financijska stabilnost u doba
pandemije COVID-19, objavljeno 2.10.2020.

28