UMJETNA INTELIGENCIJA

MARKSISTIČKE PERSPEKTIVE
U SAD-u i Europi otprilike dvije trećine trenutnih
poslova izloženo je određenom stupnju automatizacije
zbog pojave novog sustava umjetne inteligencije, a do
četvrtine svih poslova u budućnosti mogla bi u
potpunosti obavljati umjetna inteligencija. Ako umjetna
inteligencija ispuni svoje „obećanje”, tržište rada moglo
bi se suočiti sa značajnim poremećajima (Goldman
Sachs, 2023).
•Simuliranje scenarija i procjene utjecaja različitih
odluka na definirano područje, dovodi do kreiranja bolje
informiranih i učinkovitijih socijalnih politika.
•Izrada izvješća s dubinskom analizom utjecaja
političkih inicijativa na definirano područje.
•Brza analiza velikih skupova podataka i kreiranje
sažetih uvida koji mogu pomoći donositeljima odluka
(Basani, 2023)
 Marksistički pristupi analizi utjecaja umjetne inteligencije na socio-ekonomske
razlike
Pristup
1 2
Kritika umjetne inteligencije kao
instrumenta kapitala
Kapitalizam je spoj tehnološke i
društvene logike. Umjetna inteligencija
je najnovija manifestacija spajanja
tehnologije s komodifikacijom. Kritika.
velikih IT korporacija i opasnih
posljedica njihove usmjerenosti na
gomilanje kapitala što dovodi do
koncentracije bogatstva u rukama
nekolicine privilegiranih i porastu
društvenih nejednakosti.
Pristup
Pretpostavke o automatiziranom
radu koji dovodi do viška
ljudske radne snage su
pretjerane
Automatizacija je i stvarnost i
ideologija, a time i oružje protiv
radnika koji bi mogli zahtijevati
bolje uvjete rada (npr. Taylor,
2018; Federici, 2018).
Dešava se ono što se na sličan
način događalo i u prethodnim
fazama razvoja tehnologije: sijanje
straha i onemogućavanje pružanja
otpora potencijalno ugroženih
zaposlenika.
Pristup
3
Rapidan razvoj AI tehnologije kao
obećanje pravednijeg društva
Rapidan razvoj tehnologije dovest
će do sloma kapitalizma, kraja
eksploatacije radnika, povećanje
kvalitete života, više slobodnog
vremena, vodit će rješavanju
problema socio-ekonomskih razlika
i sl. (npr. Mason, 2015; Srnicek i
Williams’s , 2015)
 Kritika PRISTUPA
Pretpostavke o automatiziranom radu koji dovodi do
2 viška
ljudske radne snage su pretjerane

GPT-4 može riješiti kompleksne zadatke iz područja

matematike, kodiranja, medicine, prava, psihologije i
sl., bez potrebe za bilo kakvim posebnim poticajima.
Štoviše, u svim ovim zadacima, performanse GPT-4 su
nevjerojatno bliske performansama na ljudskoj razini i
često znatno nadmašuju prethodne modele kao što je
ChatGPT. S obzirom na mogućnosti GPT-4, vjerujemo
da bi se razumno mogao promatrati kao rana (još
uvijek nedovršena) verzija sustava opće umjetne
inteligencije (Sébastien Bubeck , Varun
Chandrasekaran , Ronen Eldan , Johannes Gehrke ,
Eric Horvitz , Ece Kamar , Peter Lee , Yin Tat Lee ,
Yuanzhi Li , Scott Lundberg , Harsha Nori , Hamid
Palangi , Marco Tulio Ribeiro , Yi Zhang, 2023).
 Kritika
PRISTUPA 3
(Rapidan razvoj AI tehnologije kao obećanje pravednijeg društva)

Utemeljeno na Fragment on Machines, Grundrisse, (Marx, 1939)

OPĆI INTELEKT = kolektivno znanje u svim njegovim oblicima, od znanosti do praktičnih vještina

Opći intelekt (objektificiran u AI tehnologiji) postaje pokretač ekonomije u kapitalizmu, stalni kapital

• AI gomilanje bogatstva, nerazmjerno količini rada potrebnoj za njegovu

produkciju
 Marx nije predvidio privatizaciju općeg intlekta
• Trend povećanja vlasništva i kontrole intelektualnih prava povezanih s
razvojem umjetne inteligencije .
• IT tvrtke nastoje sve više zaštititi svoja ulaganja
algoritama AI-a, skupova podataka i drugih povezanih tehnologija.
patentiranjem
• Ograničava se pristupačnost i dostupnost AI tehnologije široj
javnosti,
kao i istraživačima i programerima koji nemaju resurse ili pravnu
ekspertizu da se snađu u složenim sustavima patenata.
• OpenAI je osnovan kao neprofitna organizacija, koja bi
surađivala
drugim institucijama
s i istraživačima te svoja istraživanja učinila
otvorenima za javnost. OpenAI-jem sada dominiraju korporativni
investitori, uključujući Microsoft te se smatra jednim od najmoćnijih AI
mogula.
 U određenim industrijama još uvijek je na snazi zakon vrijednosti, unatoč razvoju tehnologije (npr.
tekstilna industrija, ali vrijedi i za velik broj poslova u različitim sektorima gdje se najviše izgubila
granica između slobodnog vremena i posla)

• Kriza zakona vrijednosti (prema kojem se razmjenska vrijednost dobra mjeri s obzirom na radno
vrijeme koje je potrebno za proizvodnju) će ugroziti sposobnost kapitalista da točno procijene
profitabilnost svojih ulaganja što može dovesti do krize kapitalizma, proizvodi se previše roba u
odnosu na potražnju što dovodi do pada cijena i profita (Fragment on Machines, 1939).
• Kapitalizam pokušava uvesti nove oblike radnog vremena, stvaranja vrijednosti i eksploatacije u
informacijskoj ekonomiji. Informacijska tehnologija ne proizvodi se samo jednom i potom kopira, već
često postoje nove verzije, stalna ažuriranja i oblici podrške. Broj godišnjih sati rada u IT sektoru i
sektoru drugih informacijskih usluga u Njemačkoj je primjerice porastao sa 765 milijuna godišnjih
sati u 2000. na 1,069 milijardi u 2010. (izvor podataka: OECD STAN).
• Rezultat nije, kao što se čini da je Marx očekivao, slom kapitalizma, već nastavak izrabljivanja i
zarađivanje od rente prisvojene kroz privatizaciju znanja (npr: „Tehnološki div Nvidia najavio je
planove za iznajmljivanje svojih snažnih i skupih superračunala – koja se koriste za razvoj AI
tehnologija – dostupnih tvrtkama. Iako je postavljena na visoku cijenu od 37.000 dolara mjesečno za
osam Nvidijinih A100 ili H100 čipova, pokretanje usluge najma moglo bi dovesti do procvata AI
tehnologija” ili „OpenAI će dijeliti svoje AI modele s programerima za 264.000 dolara godišnje”.
 Uvjeti za emancipaciju rada ne jamče i stvarnu emancipaciju

„…kapital ovdje – sasvim nenamjerno – svodi ljudski rad … na minimum. To

će ići u korist emancipiranog rada i to je uvjet njegove emancipacije..”
Automatizacija rada rezultira i novim oblicima izrabljivanja koji su skriveni

Rad potrošača je rad u sjeni jer se na očigledan način ne osjeća kao

posao, ali stvara vrijednost za korporacije i povećava njihovu dobit.
Oduzima vrijeme i zamjenjuje plaćeni rad neplaćenim radom
(sudjelovanje u anketama za korisnike AI tehnologije, instaliranje i
ažuriranja softvera, brisanje neželjene pošte, odjava sa spam lista,
online rezervacija putovanja itd.).
Diljem svijeta, mnogi zarađuju za život kroz rad koji pokreće
postojeće i buduće tehnologije (npr. radnici u Keniji koje je
angažirala tvrtka OpenAI da označe i filtriraju toksične podatke iz
skupa podataka za obuku ChatGPT-a, za manje od 2 dolara po satu).
Ovakvi poslovi često se obavljaju na daljinu, iz domova,
internetskih kafića, čak i izbjegličkih kampova i zatvora.
 Utjecaj primjene umjetne inteligencije poput ChtGPT-a na socio-
ekonomske razlike može se analizirati iz teorijskih perspektiva:

• koje uzimaju u obzir antagonistički karakter AI kapitalizma i njegovu imperijalističku

tendenciju stvaranja novih oblika eksploatacije
• koje uključuju temeljitu analizu potencijala ove tehnologije jer i same karakteristike AI
tehnologije su važan čimbenik procjene poremećaja koji se mogu pojaviti na tržištu rada
i utjecati na socio-ekonomske razlike

Iako GPT umjetna inteligencija (promatrana s obzirom na tehnološki potencijal) ima

mogućnosti koje na brojne načine mogu doprinijeti smanjenju socio-ekonomskih razlika i
emancipaciji radnika, društvena logika na kojoj se temelji njen razvoj upućuje na mogući
porast društvenih nejednakosti u budućnosti.
 Socioe-ekonomske nejednakosti

Jaz između bogatih i siromašnih na najvišoj je razini u većini zemalja OECD-a u

posljednjih 30 godina. Danas 10% najbogatijeg stanovništva na području OECD-a
zarađuje 9,5 puta više od najsiromašnijih 10% . Nasuprot tome, 1980-ih omjer je bio 7:1.

Među pokretačima rastućih nejednakosti su i globalizacija, tehnološke promjene i

promjene u nacionalnim politikama (OECD, 2023).

Tijekom ranih faza tehnološkog razvoja, inovativne ideje u gospodarskom

sektoru
rezultiraju porastom društvenih nejednakosti (Mdingi, 2021)
Hvala na
pažnji!