RASLOJENOST LEKSIKA

LEKSIKOLOGIJA 1
 RASLOJENOST LEKSIKA

• I.) Općeuporabni leksik:

a) AKTIVNI LEKSIK: književni (standardni)

neknjiževni > područna raslojenost

leksika
b) PASIVNI LEKSIK > vremenska raslojenost leksika
c) LEKSIK NA PRIJELAZU

• II.) Leksik ograničene uporabe:

- termini /otorinolaringologija/
- profesionalizmi /minival/
2
PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA
1. LOKALIZMI /gospar/ - pripadaju jednom mjesnom govoru
(npr. Dubrovnik)
2. REGIONALIZMI /kukumar, kecelja/ - većina mjesnih
govora koja pripada istoj skupini (npr. Dalmacija)
3. DIJALEKTIZMI (područje cijeloga narječja; kajkavizmi,
štokavizmi, čakavizmi)
• fonološki /uzet, uzest, vazest… = uzeti; ogenj/
• tvorbeni /slonek/
• leksički/izrazni /hiža, ponistra/
• semantički/značenjski /jezero – u kajkavskom narječju
označava riječ tisuću/
• etnografski /bevanda, kulen, picigin, štrukle/
3
 VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA
(PASIVNI LEKSIK)

HISTORIZMI - izvanjezični razlozi zastarijevanja

/kmet, barun, ban, žandar/

ARHAIZMI - unutarjezični razlozi zastarijevanja

NEKROTIZMI /ljesit/ - karakteristični za leksik nekog pisca

KNJIŠKI LEKSEMI /mirisnica = parfumerija/ - zabilježeni samo u

rječnicima

4
 VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA
(LEKSIK NA PRIJELAZU)
1. ZASTARJELICE /ferije, fiskultura/ - polako prelaze iz
aktivnog u pasivni leksik

2. POMODNICE /tajice, parti/ - naglo se pojavljuju i jednako

naglo prelaze iz aktivnog u pasivni leksik (modni trendovi)

3. OŽIVLJENICE /gimnazija, županija/ - iz pasivnoga se

vratile u aktivni leksik

4. NOVOTVORENICE - neologizmi – nastaju da bi se

izrazio neki novi pojam
/kolodvor, vikendica, zrakoplov/
5
 FUNKCIONALNA RASLOJENOST
LEKSIKA

Stil – izbor između više mogućnosti za izricanje istog sadržaja

Stilistika – znanost koja proučava stil, tj. Funkcionalnu

upotrebu jezičnih jedinica

6
 FUNKCIONALNA RASLOJENOST
LEKSIKA - STILISTIKA

FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA JEZIKA:

• književno-umjetnički stil (dramski, pjesnički, prozni)

• publicistički stil (publicistički, novinarski)
• znanstveni stil (znanstveno-popularni, znanstveni)
• administrativni stil (poslovni, zakonodavno-pravni,
diplomatski, politički)
• razgovorni stil

7
 ZNANSTVENI STIL

- logička analiza u kojoj prevladavaju znanstvena

terminologija (nazivlje) i zavisnosložene rečenice

- znanstveni radovi, referati, predavanja i sl.

-
KNJIŽEVNOUMJETNIČKI STIL

• riječi se upotrebljavaju u doslovnom i

prenesenom značenju
• koriste se riječi iz svih jezičnih slojeva, ali i riječi
iz razgovornoga jezika
• sloboda odstupanja od standarda
• individualnost i subjektivnost

• poetizmi – riječi karakteristične za pjesnički

podstil
RAZGOVORNI STIL

obuhvaća sva područja ljudskoga života; svakodnevna komunikacija

stil usmene riječi u kojemu prevladavaju jednostavne rečenice
poštapalice
 KOLOKVIJALIZMI /pajkiti, donesti/ - riječi svojstvene svakodnevnom
razgovoru RAZGOVOR
 ŽARGONIZMI - žargon, sleng, argo, šatrovački /kinta NI =STIL
novac; „nemreš
bulivit”/ riječi svojstvene nekoj užoj skupini (npr. mladi); metaforičnost,
slikovitost…
 VULGARIZMI – verba obscena /zezati, ljigavac/ - neprimjeren rječnik
 BARBARIZMI – nepotrebne tuđe riječi za koje imamo zamjenu u hrvatskome
jeziku /špigl/
* PEJORATIVI (pogrdnice) – riječi podrugljiva značenja
PUBLICISTIČKI STIL

stil tiskovina, medija, radija i televizije te

internetskih portala
obilježja znanstvenog (objektivnost i
sažetost) i književnoumjetničkog stila
(individualnost); HIBRIDNI STIL

vijest, intervju, reportaža, polemika…

žurnalizmi – izrazi karakteristični za stil
ADMINISTRATIVNI STIL

područje administrativno-pravne djelatnosti

zakonodavstvo, državna uprava, politika i sl.
sažet i precizan izraz
bezlične i ustaljene jezične konstrukcije, uvijek isti
jezični obrasci (npr. pasiv)

službeni dopisi, pravilnici, zakonici, izvještaji…

birokratizmi – izrazi karakteristični za stil