USTROJ HRVATSKO-

SLAVONSKE VOJNE
KRAJINE
 sredina 16. st. – sustav pograničnih straža i utvrda – financirao
je kralj
 protezao se od rijeke Drave do Jadranskog mora

 3 dijela Hrvatsko-slavonske vojne krajine (granice):

 1. Slavonska krajina – sjedište u Koprivnici

 između Drave i Save

 2. Hrvatska krajina – između Kupe i Jadranskog mora

 sjedište u Karlovcu

 poseban položaj – doseljenici u Žumberku

 3. Banska krajina – između Slavonske i Hrvatske krajine –

zapovjednik – hrvatski ban
 1577. zapovjedništvo nadvojvode Karla

 stalno financiranje – Štajerska financira Slavonsku

 krajinu
 Hrvatska krajina – financiranje od Kranjske, Koruške i Gorice
 bitka kod Siska (1593.):

 podignuta utvrda Petrinja za napad na Sisak – Hasan paša

Predojević
 cilj osvajanja Siska – napredovanje prema Zagrebu

 kanonici Blaž Đurak i Matija Fintić – zapovjednici sisačke

utvrde
 pomoć sisačkoj utvrdi - ban Toma Erdödy, karlovački general
Andrija Auersperg i štajerski pukovnik Eggenberg
 turska vojska je poražena

 veliki broj turskih vojnika se utopio u Kupi i sam Hasan paša

Predojević
 veliko značenje bitke – prekretnica u ratovima s Turcima
 1606. mir na Žitvi (ušće rijeke Žitve u Dunav)
 strane zadržale osvojene prostore

 utvrde Čazma, Petrinja, Moslavina, Gora i Hrastovica – hrvatske

utvrde
 nema podizanja utvrda na granici, obnova postojećih

 kralj sultanu plaća 200.000 forinti

 Oslobođenje hrv prostora od osmanlijske vlasti:

 Veliki bečki rat – 1683. 1699., Svete lige (Habsburška Monarhija,
Mletačka Republika, Poljska, Rusija)
 Slavonija:

 franjevac Luka Ibrišimović – vođa

 bitka kod Požege

 oslobođena nakon bitke kod Slankamena (1691.)

 Lika i Krbava:
 svećenik Marko Mesić - vodio oslobođenje od osmanlijske
vlasti
 završetkom rata oslobođeno više teritorija:

 Lika, Krbava, dio Korduna, Banovina, Moslavina, Slavonija,

Baranja i zapadni Srijem
 1699. mir u Srijemskim Karlovcima

 potpisali HM, MR i OC

 HM zadržala sva osvojena područja

 MR dobila nova područja - gradovi Knin, Vrlika, Sinj, Vrgorac,

Gabela
 granica Osmanskoga Carstva prema Habsburškoj Monarhiji
povukla se na tokove rijeke Save i Une
 nema proširenja teritorija Hrv. Slav. Kralj.
 1718. Požarevački mir
 istočni Srijem postaje habsburški

 granica ide Dunavom od Slankamena do Zemuna – ušće Save u

Dunav
 Mletačko-osmanlijski ratovi:

 Mletačka Dalmacija – svi hrv. otoci od Cresa do Korčule i obala

između rijeka Zrmanje i Cetine
 mletački prostori južno od DR nazivaju se Mletačka Albanija

 ciparski rat – u Dalmaciji ostao uzak obalni prostor od

Novigrada do Biograda
 kandijski rat – Dalmacija – MR proširila teritorije – splitsko i
makarsko primorje još neka područja
 morejski rat (1683. 1699.) u Dalmaciji:
 cilj rata – mletačko proširenje teritorija

 nakon Karlovačkog mira MR dobiva Podvelebitsko primorje

oko Starigrada, područje od Obrovca do Knina, Vrlike, Sinja,
Trilja, Makarskog Primorja i Opuzena
 teritoriji nazvani – „nova stečevina”

 uskoci:
 prebjezi iz osmanlijskih područja

 II. pol. 15. st – upadali („uskakali”) na teritorij OC napadali

vojnike i vraćali se nazad
 prvo središte uskoka – Klis

 nakon zauzimanja Klisa preseljavaju se u Senj

 kasnije se pridružuju novi prebjezi s OC i došljaci s mletačkih

prostora
 osnovali jaku mornaricu – „gospodari Jadrana”
 početkom 17. st. - Uskočki rat - uskoci su napadati mletačke
brodove
 ratom su uskoci preseljeni na Žumberak, a u Senj je došla
Habsburška Monarhija
 preseljeni u Žumberak i oko Otočca