Moment inercije

Anesa Dzankovic
Anida Hukara
Omar Hadzic
Lamija Tucakovic
 UVOD
Inercija ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih
čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera
inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje
tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim
Newtonovim zakonom.
 Sta je moment inercije?
Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju
čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbiru proizvoda mase m i kvadrata
udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo.

​
⋅r
i
2
​

Moment inercije je ustvari mjera za rotacijsko kretanje. Može se reći da je

moment inercije rotacijska analogija mase. Što je moment inercije nekog tijela
veći to ga je teže pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju.
 Moment inercije
Za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromjenjiva veličina; on ovisi o
osi oko koje se dešava rotacija tijela. Matematička definicija momenta inercije I
materijalne tačke mase m za neku osu a je:

r-udaljenost tacke od ose rotacije.

Mjerna jedinica za moment inercije je kgm².

Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku osu je

jednak zbiru momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu osu:
Momenat inercije za osu koja prolazi kroz težište tijela naziva se vlastitim momentom inercije.
Iako gornja matematička formula vrijedi općenito, moment inercije za neku osu koja prolazi izvan
težišta tijela se može izračunati pomoću Steinerovog pravila koje možemo ovako definirati:

Moment inercije tijela za neku osu koja ne prolazi težištem jednak je zbiru vlastitog momenta
inercije za osu paralelnu s traženom osom i razlikom mase tijela s kvadratom udaljenosti
težišta tijela od tražene ose.

Proizvod mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene ose se naziva položajni moment
inercije.

Matematički prikaz Steinerovog pravila možemo zapisati na sljedeći način:

 Moment inercije nekih tijela

Moment inercije nekog tijela ovisi o obliku tijela, raspodjeli mase, položaju ose
rotacije. Primjerice, ako je m masa tijela, r njegov poluprecnik, a osa rotacije
ujedno i osa simetrije, moment inercije na primjer šupljega valjka ili prstena
iznosi:
Homogeno ispunjen stap kojem je osa
rotacije okomita na duzinu stapa nalazi
se na polovini duzine stapa.

Homogeno ispunjen
valjak . Na kraju stapa.

Homogeno
ispunjena kugla.
Primjena u svakodnevnom životu:
Savijanje ili fleksija je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu osu
nosača. Za razliku od osnog opterećenja (voz i pritisak), pri savijanju štapa
deformira se uzdužna osa štapa. Deformirana uzdužna osa zove se elastična
linija ili progib.Razlikuje se čisto savijanje i poprečno savijanje. Pri čistom
savijanju sve su komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim
momenta savijanja.
Zamašnjak je teški tocak koji, kada se zavrti, velikim
momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad masine
(zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih masina i drugo),
nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve tacke
masina (na primjer parne masine), ili služi za stabilizaciju
kretanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).

Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase

koje se vrti oko svoje ose te zbog momenta tromosti
ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava. Svojstvo
održavanja vrtnje ima široku primjenu, od dječjih
igračaka do raznovrsnih tehnoloških uređaja.
THANK
III-c

YOU