putem shvatanja bitnih odnosa u sredini ( na inteligentnom ponašanju se zasniva učenje putem uviđanja ) • Inteligencija je dispozicija koja se razvija do genetski određenih granica, ali zavisi od sredine da li ćemo dosegnuti te granice i od osobina ličnosti Merenje intelektualnih sposobnosti
• Šta je IQ? To je koeficijent inteligencije
• Ponašanje koje „merimo“ da bi smo utvrdili inteligenciju je uspešnost rešavanja
različitih zadataka, različite težine na unapred pripremljenim testovima inteligencije na kojima se dobijaju bodovi. • Ispitivač poredi bodove sa uzrastom ispitanika i određuje koeficijent inteligencije: • IQ= M.U. (mentalni uzrast) / K.U. (kalendarski uzrast) *100 • Skala ide od ispodprosečne inteligencije ( 0 do 70), preko granične inteligencije (70 do 90) i prosečne inteligencije (od 90 do 110) , visoka inteligencija (IQ 110 - 130), natprosečna inteligencija ( preko 130) • Osobe IQ ispod 70 imaju teškoćama/smetnjama u intelektualnom razvoju i funkcionisanju; razlikuju se blaga ( od 55 do 69), umerena ( od 40 do 54), teška (od 25 do 39) i potpuna mentalna, intelektualna ometenost (ispod 25). ***Oni se razlikuju u mogućnosti školovanja, radnoj sposobnosti, samostalnosti u životu. Uzroci ometenosti
• Organski : genetski (Daun sindrom), infekcije u
toku trudnoće, porođajne komplikacije, komplikacije posle porođaja...isl. • Sredinski : lišenost igre, roditelja, izolacija, isl. *seti se: neposticajna sredina • Psihološki : pojačana uznemirenost, emocionalna blokada, osećanje manje vrednosti, isl. *seti se osobina ličnosti koje ometaju razvoj inteligencije
Ovi uzroci često udruženo deluju na smanjen razvoj inteligencije
Razvoj inteligencije
• Tip mišljenja se tokom razvoja menja: konkretno, specifičan za
period detinjstva i apstraktno mišljenje koje počinje u periodu puberteta (setimo se vrste mišljenja) • Prema istraživanjima opšta inteligencija se razvija i doživljava vrhunac u našim dvadesetim godinama. Ovde se zaustavlja ili blago opada, a posle pedesetih brže opada • Različite vrste sposobnosti ili inteligencije (primer: talenat za jezike, muzikalnost, smisao za lepo ili moralno…itd.) razvijaju se različito, te i opadaju u različitim periodima. Vrste inteligencije
* U savremenim istraživanjima inteligencija se shvata mnogo šire i raznovrsnije.
U poslednjih 20-tak godina predlažu se nove vrste inteligencije: kulturna, moralna, preduzetnička, ekološka...itd. Sve ove vrste nisu naučno utemeljene. Emocionalna i socijalna inteligencija jesu potvrđene i vredne pažnje: • Emocionalna inteligencija podrazumeva razumevanje osećanja drugih ljudi, saosećajnost ( biti "u koži drugoga"), poznavanje sopstvenih osećanja i stanja - samosvest, upravljanje svojim osećanjima. • Socijalna inteligencija uključuje saosećajnost, sklad u odnosima sa drugima, uspešnost timskog rada i upravljanja grupom ljudi, uticajnost isl. • Ove intelektualne sposobnosti su značajnije za sam život. *Kod svakog od nas se opšta IQ (uspešnost rešavanja zadataka) u različitoj meri poklapa sa emocionalnom i socijalnom inteligencijom.