Moždani živci

Što je živac?
• Živac je skup dugih nastavaka koje okružuje vezivno tkivo
– poput kabela
• Živci su snopovi osjetnih (senzornih, aferentnih),
motoričkih (eferentnih), autonomnih i miješanih živčanih
vlakana
• Živci koji izlaze iz lubanje, tj. koji su funkcijom i smještajem
vezani za lubanju, mozak i moždano deblo, nazivaju se
moždani (kranijski) živci, a živci koji izlaze iz kralježnične
moždine nazivaju se moždinski (spinalni) živci.
• Spinalni živci – izlaze i kralježnične moždine – 31 par
• Kranijalni živci – izlaze iz područja lubanje-12 pari
• Kranijalni živci su skupine senzoričkih i motoričkih vlakana
koji inerviraju mišiće ili žlijezde, donose impulse iz
senzoričkih receptora ili imaju kombinaciju oba ova tipa
vlakana
• Postoji 12 parova kranijalnih živaca,
• Označavaju se rimskim brojevima od I do XII, prema mjestu
izlaska iz mozga
Građom su motorički, osjetni i miješani
Moždani (kranijalni) živci
• 1. Nervus olfactorius (mirisni)
• 2. N. opticus (vidni)
• 3. N oculomotorius
• 4. N trochlearis
• 5. N trigeminus
• 6. N abducens
• 7. N facialis (mimični)
• 8. N vesibulocohlearis
• 9. N glosopharingeus
• 10. N vagus
• 11. N accessorius
Kranijalni živci
Kranijalni živci
Dio su perifernog živčanog sustava
12 pari moždanih živaca mogu biti: motorički, osjetni i
miješani
Većina ima samo motoričku funkciju (III, IV, VI, XI, XII)
Poremećaj funkcije struktura koje ovi živci inerviraju može
biti posljedica oštećenja kore velikog mozga, centara (jezgara
živaca) u moždanom deblu ili samih živaca koji putuju do
struktura koje inerviraju u području glave.
1. Nervus olfactorius-njušni živac
 Omogućuje osjet njuha
 Kemijsku energiju (raspršene čestice
mirisnih tvari ) pretvara u živčane
impulse koji putuju do njušnog
korteksa
 Sastoji od slijedećih struktura: Fila
olfactoria (sami živac), i pripadajućih
struktura u SŽS koje odgovorne za osjet
njuha kao što su: bulbus olfactoris,
tractus olfactorius- dijelovi velikog
mozga gdje događa svijesni osjet njuha
 Za razliku od ostalih kranijalnih živaca,
vlakna ovog živca ne prolaze
talamusom i nisu ukrižena
1. Nervus olfactorius
Funkcija-osjet njuha
Oštećenja njuha-hiposmija i anosmija
(oslabljen i potpuni gubitak osjeta nuha)-
mogu imati različitu etiologiju: upale nosne
sluznice, tumori koji pritišću na njušni živac
itd.
Hiperosmija (pojačan osjet njuha-viđamo
kod trudnica), parosmija (izmijenjen osjet
njuha), merosmija (ispad pojedinih kvaliteta
osjeta), njušne halucinacije (ako neugodne-
kakosmije)
2. Nervus opticus – vidni živac
Povezuje retinu (mrežnicu-unutarnju očnu
ovojnicu) s mozgom (okcipitalni režanj gdje se
nalazi vidni korteks)
Vidni put –sve strukture koje su uključene
nakon vidnog živca u obradu vidnih informacija
da bismo postali svijesni onog što gledamo
Uključuje: n opticus, tractus opticus, chiazma
opticum, corpus geniculatum laterale
(talamus), radiatio optica, vidni korteks
okcipitalnog režnja
Prikaz vidnog puta
N opticus
Vidno polje- vidno polje je dio prostora koji jedno oko
zamjećuje dok je pogled usmjeren u jednu točku
Širina vidnog polja se u neurologiji ispituje na različite
načine (test konfrontacije i bilateralnog simultanog
podraživanja)
Poremećaji vida- sljepoća (amauroza), slabovidnost
(ambliopija) homonimna hemianopsija (ispadi istostranih
polovica vidnog polja-npr gubitak vida u desnoj polovici
vidnog polja), hereronimna hemianopsija (ispad različitih
polovica vidnog polja-npr. samo vanjskih polovica oba
oka), kvadrantopsije, skotomi (slijepe mrlje), sljepilo za
boje (daltonizam)
Koncentrično suženje vidnog polja/tunelarni vid-znak
atrofije vidnog živca
Uredno i vidno polje (lijevo) i desno
heteronimna hemianopsija
Homonimna hemianopsija
Oštećenje vidnog živca
• Različita stanja mogu dovesti
do gubitak funkcije vidnog
živca:
• Optički neuritis ( npr.
Dijabetički retinitis, ili kod
Multiple skleroze, alkohol,
pušenje, manjak vitamina B12)
• Atrofija (propadanje-
skvrčavanje) vidnog živca zbog
različitih uzroka i dr.
• Očne jabučice se kreću sinkronizirano usklađenim radom očnih mišića,
kako bi omogućili adekvatno vidno opažanje
• Ispitivanje bulbomotorike – kretnjih očnih jabučica je važan dio
neurološkog pregleda
• Omogućuju ga vanjski očni mišići
• Mišiće oka inerviraju III, IV i VI moždani živac
Bulbomotorika

Konjugirani pokreti očnih jabučica

Vanjski mišići oka (ravni - četiri) m.rectus
superior, inferior i medialis i lateralis, te m.
obliqus inferior i superior (kosi-dva)
Pokreti abdukcije, adukcije, elevacije i depresije
Sudjeluju n.oculomotorius (III.), n. trochlearis
(IV) i n. abducens (VI.)
Zjenica
• Inervaciju zjenice omogućuje parasimpatikus
(III.) i ogranci vratnog dijela simpaticusa
• Zjenične reakcije su mioza (sužavanje zjenice-
parasimpatikus) i midrijaza (širenje zjenice-
simpatikus)
• Mioza se događa kao odgovor na prejako
osjetljavanje zjenice, a u uvijetima slabe
rasvijete događa se midrijaza

• Zjenični refleks
 3. N. Oculomotorius

Motorički živac, a nosi i

parasimpatička vlakna za m
contrictor pupile-mioza
Inervira m. rectus superior,
inferior i medialis, te m. obliqus
inferior (podiže očnu jabučicu),
m. levator palpebre, m
constrictor pupile i m. ciliaris
Djelovanje očnih mišića
4. N trochlearis
Čisto motorički živac
Inervira gornji kosi mišić oka
(m. obliqus superior - spušta
očnu jabučicu)
 6. N abducens
Čisto motorički živac
Inervira vanjski ravni mišić oka
m. rectus lateralis – odmiče oko-abdukcija
Bulbomotorika
Konjugirani pokreti očnih jabučica
U izvođenju bulbomotorike neophodni očni mišići, živci (III,
IV i VI koji inerviraju iste)
Nadzor nad funkcijom živaca uključenih u bulbomotoriku
imaju centar za očne pokrete u frontalnom režnju, te
moždanom deblu
Različiti centri za nadzor horizontalnih i vertikalnih pokreta
očnih jabučica
 Bulbomotorika
Pri oštećenju odgovarajućeg živaca ili mišića, pojavljuje
se poremećaj pokreta bulbusa u smjeru djelovanja tog
mišića
Zbog pojačanog tonusa zdravog mišića, očni bulbusi
pomjereni u smjeru djelovanja zdravog mišića
Strabizam – razrokost (konvergentni i divergentni),
Dvoslike – dvostruko viđenje predmeta, često kao
posljedica slabosti jednog ili više očnih mišića
Nistagmus – nevoljno, ritmično kretanje očnih jabučica
lijevo-desno ili gore-dole
Oftalmoplegija
Kljenut (oduzetost) više očnih mišića uzrokuje nepokretnost
bulbusa - oftalmoplegia
Zbog oštećenja n. occulomotoriusa nastaje vanjska (paraliza
vanjskih očnih mišića inerviranih n oculomotoriusom –
poremećaj kretnje očne jabučice) i unutarnja oftalmoplegija
(poremećaj zjenice - kljenut unutarnjih očnih mišića
inerviranih parasimpatičkim vlaknima n. oculomotoriusa)
Oštećenje III.m.živca
Vanjska oftalmoplegija –
spuštenja gornja vijeđa, a oko
pomaknuto prema lateralno i
dolje
Oštećenje IV

Najrijeđe javlja
Oko na strani oštećenja
pomaknuto gore i van
Dvoslike pri pogledu prema
dolje
Oštećenje VI.
Zbog oštećenja lijevog VI
živca, javlja slabost lijevog
m. rectusa lateralisa
Oko pomjereno medijalno
Često oštećenje pri
povišenom
intrakranijalnom tlaku
 V. Nervus trigeminus
Miješani živac - osjetni i motorički
Osjetno inervira lice od tjemena do donjeg ruba čeljusti
Motorički inervira žvačne mišiće
Tri grane n. trigeminusa (oftalmička, maksilarna i
mandibularna)
Ima više centara (jezgara) u moždanom deblu za osjet boli
i temperature, za propriocepciju, za osjet dodira i
motorički centar
Motorička jezgra ima obostranu inervaciju
Sudjeluje u pojedinim refleksima (kornealni, maseterov
refleks)
• Funkcija n. trigeminusa ispituje se ispitivanjem
površinskog osjeta na simetričnim dijelovima lica
• Ispituju sve kvalitete osjeta – zbog segmentne
raspodijele osjeta (centri za pojedine modalitete
osjeta smješteni na različitim razinama
moždanog debla)
• Ispitivanje motoričke funkcije n. trigeminusa –
otvaranje i zatvaranje usta, pomijeranje vilice u
stranu i dr.
• Ispitivanje refleksne funkcije- refleks masetera
 N. trigeminus
Oštećenje trigeminalnog živca očituje : ispadom
različitih vrsta osjeta (ispad osjeta boli,
temperature, dodira) i motoričkim poremećajima
(otežano žvakanje)
Oštećenja na razini moždanog debla- ovisno koji
centar za n. trigeminus pogođen dovodi do gubitak
različitih modaliteta osjeta (npr. samo osjet boli)
Oštećenje samog živca (ili jden od njegove tri
grane) – uzrokuje jednak ispad svih modaliteta
osjeta (hipoestezija, anestezija, spontani bolovi) u
inervacijskom području živca/grane n. trigeminusa
Trizmus –bolni spazam žvačnih mišića (tetanus,
bjesnoća, psihogeno)
Oštećenje parijetalnog režnja ili
kortikobulbarnog puta – jednostrana
oštećenja ne uzrokuju poremećaje
Nuklearna oštećenja - javljaju
disocirani ispadi osjeta-ispad osjeta
za pojedine modalitete
Infranuklearna oštećenja-opsežnost
lezije ovisi je li oštećenje cijelog živca
ili pojedine grane
 VII. Nervus facialis

Uglavnom motorički, manjim dijelom

osjetni živac, te nosi parasimpatičku
inervaciju za suznu žlijezdu i pljuvačke
žlijezde
Centar za n. facijalis u moždanom deblu
Inervira motorički: mimične mišiće,
Parasimpatički: pljuvačke i suzne žlijezde
Okusno prednje dvije trećine jezika
Osjetno predio uške i vanjski slušni
hodnik
Ispitivanje funkcije n. facijalisa
• Promatranje mimičnih mišića u
mirovanju , a potom u
emocionalnoj ekspresiji (naborati
čelo, napućiti usne, napuhati
obraze, raširiti usne u osmjeh)
• Ispitivanje funkcije suznih i
pljuvačkih žlijezda
• Ispitivanje okusa (prednje dvije
trećine jezika)
Nervus facialis-oštećenja

Oštećenja iznad razine centara

(jezgara) u moždanom deblu-središnja
faciopareza-nepotpuni ispad funkcije
mimičnih mišića (oštećenja funkcija
mimičnih mišića suprotne polovice lica
ispod oka, tj. donje 2/3 lica)
Očituje: izravnata nazolabijalna
brazda, spušteni usni kut, filtrum
pomaknut u suprotnu stranu na
polovici lica na suprotnoj strani od
lezije
Oštećenje centra (jezgre) n. facijalisa u
moždanom deblu i samog živca: ispad
funkcije mimičnih mišića na cijeloj polovici
lica –ipsilateralno, tj. istostrana polovica lica
na kojoj oštećeni živac
Očituje: izravnatim naborima čela,
spuštenom obrvom, nemogućnost podizanja
obrve i nabiranja čela, nemogućnost
zatvaranja oka,a pri pogledu prem agore vidi
samo bjeločnica oka (Bellov znak) uz
pridružene znake oštećenja facialisa donjeg
dijela lica (prethodno navedeni)
VIII. Nervus vestibulocohlearis
• Sastoji od slušnog živca i
vestibularnog živca
• Slušni živac-donosi informacije iz
unutarnjeg uha o osjetu sluha
• Vestibularni živac donosi osjetne
informacije iz unutarnjeg uha o
položaju i kretanju glave u prostoru
N. cohlearis – slušni živac
• Odgovoran za prijenos
informacija koje omogućuju
svjesni osjet sluha
• Centar živca u moždanom
deblu, a informacije prenosi
do temporalnog režnja gdje
odvija proces svjesne slušne
percepcije
• Slušni korteks smješten u
temporalnom režnju
 Ispitivanje sluha
• Akumetrija – ispituje sluh glazbenom ugađalicom
• Pokusi po Schwabachu, Rinneu i Weberu
• Upoređuje se vlastiti sluh (detekcija vibracije)
ispitivača sa sluhom ispitivane osobe
• Kod osoba poremećene svijesti i djece ispituje
refleksni odgovor na određeni slušni podražaj

• Najpreciznija metoda ispitivanja sluha je

audiometrija
Poremećaji slušnog živca

• Oštećenje slušnog živca uzrokuje smanjen osjet sluha – hipoakuzija

• Može biti na razini samog uha, živca i središnjih puteva kojim se
prenose slušne informacije
• Uzroci oštećenja sluha: upale, traume, tumori samog n. cohlearisa,
lijekovi i dr.

• Zbog obostrane prezentacije u velikom mozgu jednostrana oštećenje

temporalnog režnja ne uzrokuju značajnije poremećaje slušnih
funkcija (obično sluh očuvan, a poremećena sposobnost lokalizacije
izvora zvuka)
N vestibularis
• Prenosi informacije iz unutarnjeg
uha o položaju i pokretima glave i
očiju
• Regulira osjet ravnoteže tijela u
prostoru
Ispitivanje funkcije n. vestibularisa
• Testiranje ravnoteže – Rombergov pokus, hod
po pravoj crti
• Postojanje nistagmusa (ritmički trzaji očnih
jabučica)
• Dix Hallpike pokus – pozitivan kod oštećenja
unutarnjeg uha
• Rombergov pokus - test za ispitivanje
ravnoteže: ispitanik stoji mirno, skupljenih
nogu, zatvorenih očiju s rukama ispruženima
prema naprijed
• Ako postoji poremećaj ravnoteže, ispitanik se
naginje na jednu stranu (Rombergov znak)
Znaci oštećenja n vestibularisa
• Vrtoglavica- poremećaj prostornog
odnosa s okolinom-iluzija okretanja
prostora ili samog bolesnika u
prostoru
• Prisutnost nistagmusa-nevoljnih
pokreat očnih jabučica
N glosopharingeus (IX) i N vagus (X)
• Miješani živci – motorički, osjetni, autonomni
(sadrže parasimpatička vlakna)
• Zbog tijesne anatomske i funkcionalne veze obično
razmatraju zajedno
• N. glosopharingeus motorički inervira mišiće
ždrijela – povećava promjer ždrijela
• Informacije za mišiće ždrijela preko IX živca dolaze
iz frontalnog režnja preko centra u moždanom
deblu
• Osjetno inervira dio vanjskog uha
• Autonomno inervira zaušnu (parotidnu) žlijezdu
 N. vagus
• Inervira najviše struktura od svih
kranijalnih živaca
• Zajedno s IX i XI moždanim živcem inervira
mišiće ždrijela, mekog nepca i resice
(uvule)
• Autonomna funkcija – daje parasimpatičku
inervaciju za srce, dišni i probavni sustav
• Osjetno inervira dio vanjskog uha,
potrbušnicu i plućnu maramicu (pleuru)
• Sudjeluju u refleksu povraćanja, kašljanja,
zijevanju, štucanju
Ispitivanje funkcije IX i X kranijalnog živca
• Motorička funkcija –ispituje izgled mekog nepca i resice u mirovanju i
pri fonaciji (odizanje mekog nepca i resice)
• Refleksi mekog nepca i resice
• Artikulacija govora – prisutnost dizartrije (poremećena artikulacija)
• Sposobnost gutanja hrane
• Refleks karotidnog sinusa ( masaža istog vodi do usporenja srčane
aktivnosti)
Znaci oštećenja IX i X kranijalnog živca
• Na razini kore velikog mozga smetnje samo
ako oštećenja obostrana
• Poremećaj motoričke funkcije IX kranijalnog
živca – jednostrano spušteno meko nepce u
mirovanju
• Smetnje okusa- oslabljen okus na stražnjoj
trećini jezika
• Zbog smetnje funkcije karotidnog tjelešca –
usporenje srčane aktivnosti
• Glosofaringealna neuralgija
XI. N accessorius
• Motorički živac
• Frontalni režanj – centar u moždanom deblu- mišići ždrijela i skeletni
mišići vrata
• Ispitivanje funkcije n.accessoriusa – promatra izgled samih mišića te
ispituje gruba motorna snaga istih
 Znaci oštećenja n- accessoriusa
• Slabost mišića vrata koje inervira
(sternokleidomastoidni mišić, trapezoidni
mišić)
• U svrhu ispitivanja sternokleidomastoidnog
mišića zamoli se bolesnik da okrene glavu
protiv otpora koji pruža ispitivač svojom rukom
pri čemu ispitivač ujedno i palpira aktivni mišić
(na suprotnoj strani od okreta glave)
• Za pregled donjeg trapezoidnog mišića (m.
trapezius inferior) zamoli se bolesnika da digne
ramena protiv otpora koji pruža ispitivač
X. N hipoglossus
• Motorički živac koji inervira mišiće jezika
• Informacije polaze iz frontalnog režnja,
preko centara u moždanom deblu (jezgre XII
kranijalnog živca), potom samim XII. živcem
do mišića jezika
• Funkcija živca je kontrola pokreta jezika
Ispitivanje funkcije živca
• Ispituje izgled jezika, volumen,
prisutnost fascikulacija
(nevoljni crvoliki pokreti
mišićnih vlakna kao znak
propadanja donjeg motoričkog
neurona-jezgre ili samog n
hipoglosusa)
• Položaj jezika, ima li devijacije
(skretanja istog)-znak slabosti
mišića polovice jezika, kao
posljedica oštećenja XII. živca
• Ispituje se motorička snaga
jezika
Znaci oštećenja jezika
• Slabost mišića polovice jezika
• Skretanje jezika prema bolesnoj strani
• Gubitak obujma mišića jezika
• Prisutnost fascikulacija –nepravilne kontrakcije mišića