Professional Documents
Culture Documents
Istocna Hrvatska 2
Istocna Hrvatska 2
reljefne zone:
•istočni obronci Dilja i
Krndije
•đakovački lesni ravnjak
•uski pojasi nizina (na S do
Vuke, na J do Biđa)
• reljef + lesni sastav otvoren i intenzivno obrađen
poljoprivredni pejzaž (žitarice, mjestimično vinogradi),
šumski pokrov gotovo nestao
• reguliranje Vuke kr. 19. st. – sječa šuma i mlađa
kolonizacija, porasla gospodarska vrijednost; južni
nizinski dio je niži i vlažniji, slabije valoriziran (šumsko-
močvarni krajolik)
• diljsko i krndijsko prigorje
diljsko – većinom pod šumom, obradive površine malene
krndijsko - starija naseljenost i duže agrarno
iskorištavanje - vinogradarstvo
• povoljni uvjeti za naseljavanje + spojni i središnji položaj
između Drave i Save rano valoriziranje, od sr. vijeka
(veze iz srednjeg Podunavlja prema Bosni);
• u 2. pol. 18. st. – veza s Osijekom i s posavskom
krajiškom cestom – Đakovo postaje važno križište
• lokalna željeznica (poč. 20. st.) nema veće značenje
• položaj na osovini razvoja između Osijeka i Slavonskog
Broda
• prirodna veza prema Požeškoj kotlini dolinom Breznice
(između Krndije i Dilja)
• nekoliko burgova i crkvenih župa u sr. vijeku (Đakovo, Gorjani...)
• u osm. doba smanjenje broja stanovnika (djelomična islamizacija,
doseljavanje muslimana iz Bosne i Srba)
• u 18. i 19. st. imigracija iz zapadnijih krajeva Hrvatske, iz Bačke i iz
Bosne obnovljena đakovačka biskupija
• okupljena i cestovna sela, razvoj obrta i obnova tradicionalnih
sajmova
• u 2. pol. 19. st. - iskorištavanje šuma, proširivanje novih
poljoprivrednih kultura i jačanje komercijalne proizvodnje
• prerada žitarica i konoplje te proizvodnja alkohola i špirita
• jače doseljavanje Nijemaca, Mađara i Čeha
• poslije 2. svj. rata - egzodus Nijemaca i doseljavanja iz pasivnih hrv.
i b-h krajeva, ali i sve jača emigracija
• porast stanovništva od 1857. (25.000) do
1931. (49.000), stagnacija do 1953. pa
opet porast do 1971. (54.000)
• 1991. – 53.000 st., 2011: 48.000 st.
• naselja u prosjeku manja nego u
susjednim dijelovima Istočnohrvatske
ravnice - prevladavaju okupljena naselja
niznog pravilnog oblika
• Đakovo (19.500 st.) - srednjovjekovno središte -
ishodište veza za Bosnu; bogata poljoprivredna
okolica i dobre veze sa susjednim krajevima -
trgovačko-obrtnički razvoj
• crkveno središte - biskupija
• Gorjani (1000 st.) - na sjevernom rubu lesnog
ravnjaka - također, trgovačko-obrtničko naselje
• Strizivojna (2500 st.) – željezničko križište
1147 km2, 39.000 st., 34 st/km2
• relativna prometna
Baranja
izoliranost
nekoliko cjelina:
1. mlađe naplavne ravni
2. terase Drave
3. terasa Dunava
4. lesne zaravni
5. Bansko brdo
• naplavne ravni (pjesak,
pretaloženi les, gline) - 2/3
površine; velika vlažnost,
naročito na JI (Kopački rit)
• melioracija u 19. st. -
smanjena podvodnost
• terase - naslage lesa različite
debljine (na starijim virmskim
terasama do 20 m)
• lesne zaravni: na krajnjem SI
(prirodni nastavak veće iz
Mađarske; okružena 10-20 m
nižim terasama Drave i
Dunava) i južno od Banskog
brda - debele naslage prapora
(preko 30 m) intenzivno
agrarno iskorištavanje
• prirodni vegetacijski pokrov sasvim nestao, osim
u naplavnim ravnima
• viši, ocjeditiji dijelovi pretvoreni u otvorene
agrarne pejzaže (žitarice i šećerna repa)
• naselja na rubovima riječnih terasa i lesnih
zaravni - mogućnost iskorištavanja dvaju
različitih prirodnih prostora
• gusta naseljenost u srednjem vijeku (Mađari)
• osm. razdoblje u 16. st. - središnji dijelovi opustjeli
(stanovništvo bježi prema S ili u močvarni prostor
naplavnih ravni) - od 2. polovice 16. st. naseljavanje
Srba i nešto muslimana; Mađari ostali na istoku uz
Dunav
• austrijska kolonizacija Hrvata (Šokci) iz okolice
Srebrenice (1689.-1713.), kolonizacija Srba (Crnojevići),
1730-ih godina počinje kolonizacija Nijemaca
• krupni feudalni posjedi ("Belje“, posjed Eugena
Savojskog, 1697.)
• u 18. st. glavna gospodarska grana stočarstvo
(svinjogojstvo ) + lov i ribolov
• u 19. st. ratarstvo i vinogradarstvo - izvoz sirovina i
prehrambenih proizvoda za Austriju (vino, vuna; pšenica
- monokultura za zapadnoeuropsko, austrijsko i češko
tržište)
• agrarna kriza 1890-ih (jeftinija kanadska i ruska pšenica)
raznovrsnija ratarska proizvodnja
• u 18. i 19. st. porast broja stanovnika(1720.: 6900; 1787.:
26.000, 1857.: 40.000, 1880.: 45.000 st.);
• krajem 19. st. usporavanje (agrarna kriza, filoksera +
kolera) – mali prirodni prirast ("sistem jedinca“) +
ekonomska emigracija u prekomorske zemlje
• u 1. pol. 20. st. imigracija Srba iz mađarskog dijela
Baranje; Hrvati dolaze nakon 2. svj. rata iz ekonomski
pasivnih dijelova (umjesto izbjeglih Nijemaca)
• u 1. pol. 20. st. oko 50.000 st.
• nakon 2. svj. rata migracije selo-grad
• usporen porast stanovnika, a od 1971. (max. 56.000)
smanjenje (od 1991.-2011. s 54.000 na 39.000 st.)
• težište naseljenosti u središnjem dijelu, uz
željezničku prugu i cestu (Beli Manastir, Darda,
Bilje)
• najveća depopulacija na SI i I gdje je "sistem
jedinca" već ranije uvjetovao prirodni pad
rijetka naseljenost
• velika ispremiješanost naroda: Hrvati na SZ,
Mađari na I, a Srbi na JZ; središnja Baranja
nacionalno najheterogenija
• 52 naselja
• Beli Manastir (8000 st.) - na dravskoj terasi uz spoj s
Banskim brdom i naplavnom ravni Karašice
• križište najvažnijih cestovnih prometnica i pogranična
željeznička postaja
• razvija se zahvaljujući novim političkim uvjetima od 1920-
ih godina
• do sredine 20. st. tipične agrarne značajke; danas
industrija i centralnomjesne funkcije
• Darda (5300 st.) - prigradsko naselje Osijeka, kao i Bilje
(3600 st.)
• Batina (880 st.) - pristanište na Dunavu - prometna
funkcija
• Kneževi Vinogradi (1700 st.) - središte baranjskog
vinogorja
Slavonska
Podravina
86.000 st., 36 st/km2