Za pronalazak četverotaktnog benzinskog motora zaslužan je Nikolaus

August Otto. Po njemu se ovaj motor naziva još i Oto motor.

Oto motori kao pogonsko gorivo koriste motorne benzine, ali i alternativna
(zamjenska) goriva, kao što su: plin (gas), alkoholna goriva i biogoriva
(biogas).

Benzinski motori, u zavisnosti od svog radnog ciklusa, mogu biti dvotaktni i

četverotaktni.

Kod četverotaktnog Oto motora, radni ciklus se odvija u četiri takta, pa se

zbog toga i nazivaju četverotaktni.

Radni taktovi nose nazive prema prema procesu koji se u njima odvijaju.
 I Takt - usisavanje

U prvom taktu se vrši usisavanje radne smjese.

Klip se kreće prema donjoj mrtvoj tački.

Pomoću usisnog vetila se otvara usisni kanal i

kroz njega se vrši usisavanje smjese benzina i
zraka koja je ranije pripremljena u rasplinjaču.

Dolaskom klipa u donju mrtvu tačku završen je

proces usisavanja smjese benzina i zraka.

Pomoću ventila se zatvara usisni kanal.

Mrtva tačka je položaj klipa u kome klip mijenja smjer kretanja.

Taktom nazivamo kretanje klipa od jedne do druge mrtve tačke.

II Takt - sabijanje

U drugom taktu se vrši sabijanje radne smjese.

Klip se kreće prema gornjoj mrtvoj tački, pri čemu

vrši sabijanje benzina i zraka u kompresioni
prostor.

Na taj način se postiže povećanje pritiska i

eksplozivnosti smjese benzina i zraka.

Dolaskom klipa u gornju mrtvu tačku završen je

proces sabijanja smjese benzina i zraka.
III Takt - eksplozija

U trećem taktu se vrši eksplozija radne smjese i

ekspanzija sagorjelih gasova.

Na prelazu između drugog i trećeg takta, kada

klip dođe u gornju mrtvu tačku, smjesa benzina i
zraka je maksimalno sabijena, a oba ventila su
zatvorena.

Sistem paljenja je tako podešen da u tom

trenutku svjećica izbaci varnicu koja pali sabijenu
smjesu.
III Takt - ekspanzija

U trećem taktu se vrši eksplozija radne smjese i

ekspanzija sagorjelih gasova.

Sagorijevanje se odvija veoma brzo i dolazi do

naglog širenja gasova (ekspanzija), koji stvaraju
veliki pritisak na čelo klipa i naglo potiskuju klip u
donju mrtvu tačku.

Ovo je jedini radni takt, u kojem se energija

goriva pretvara u mehanički rad.

Dobijena snaga se preko koljenastog vratila

prenosi dalje i koristi za kretanje vozila.
 IV Takt -
izduvavanje
U četvrtom taktu se vrši izduvavanje sagorjelih
gasova.

U ovom taktu klip se kreće iz donje mrtve tačke i

kroz otvoren izduvni ventil potiskuje sagorjele
gasove, koji se dalje kroz izduvnu cijev izbacuju
u atmosferu.

Dolaskom klipa u gornju mrtvu tačku, gasovi su

izbačeni i izduvni ventil se zatvara.

Na ovaj način je pravolinijsko kretanje klipa (opisano kroz četiri takta)

pretvoreno u kružno kretanje koljenastog vratila.

Kružno kretanje se posredstvom spojnice, mjenjača i osovina prenosi na

točkove vozila.
I Takt - usisavanje

II Takt - sabijanje

III Takt - eksplozija

IV Takt -
izduvavanje
Dizel motor je izumio njemački inženjer Rudolf Diesel 1892. godine, pa je po
njemu i dobio ime.

Dizel motor za rad koristi destilat nafte (dizel gorivo).

Dizel motori, u zavisnosti od svog radnog ciklusa, mogu biti dvotaktni i

četverotaktni.

Zbog svoje ekonomičnosti, dizel motori se sve više koriste za pokretanje

savremenih putničkih automobila, mada im je najraširenija upotreba za
pokretanje teških mašina, kamiona, autobusa, vučnih mašina za vozove,
brodova i sl.
Dizel motori su znatno snažniji, ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji u
odnosu na benzinske motore.
Za razliku od četverotaktnog Oto motora Dizel motori nemaju svjećicu.
svjećica ubrizgavač goriva

Oto motor Dizel motor

Kod Dizel motora u cilindru se sabija zrak.

Sabijeni zrak dostiže temperaturu iznad 500°C. Ubrizgavanjem goriva
u cilindar dolazi do njegovog samozapaljenja i eksplozije.
I Takt - usisavanje

U prvom taktu se vrši usisavanje zraka

u cilindar motora.

Klip se kreće prema donjoj mrtvoj

tački.

Kroz otvoren usisni ventil klip usisava

zrak u cilindar.

Dolaskom klipa u donju mrtvu tačku

završen je proces usisavanja zraka, pa
se usisni ventil zatvara.
II Takt - sabijanje

U drugom taktu se vrši sabijanje i

zagrijavanje usisanog zraka.

U ovom taktu oba ventila su

zatvorena.

Klip se kreće pre gornjoj mrtvoj tački,

pri čemu vrši sabijanje usisanog zraka
i zagrijavanje na oko 500 stepeni
celzijusa.
III Takt - eksplozija

U trećem taktu se vrši ubrizgavanje

goriva, samozapaljenje i širenje
sagorjelih gasova.

Pred dolazak klipa u gornju mrtvu

tačku, kroz brizgaljku se ubrizgava
gorivo u sabijeni i zagrijani zrak, pri
čemu dolazi do njegovog
samozapaljenja.

Sagorjeli gasovi se naglo šire i

potiskuju klip u donju mrtvu tačku.
 IV Takt -
izduvavanje

U četvrtom taktu se vrši izduvavanje

sagorjelih gasova.

Pri kretanju klipa od donje prema

gornjoj mrtvoj tački, kroz otvoren
izduvni ventil, klip vrši izduvavanje
sagorjelih gasova.
Princip rada
zrak pod
pritiskom
I Takt go
riv
o
usisavanje zraka zra
k

II Takt sagorjela
sabijanje zraka smjesa
1 2

III Takt
ubrizgavanje 4 3 pritisak temperatura
goriva i eksplozija

IV Takt
izduvavanje
sagorjele smjese