Inteligencija

• Što je inteligencija
• Vrste inteligencije
• Razvoj inteligencije
• Individualne, rasne i spolne
razlike u inteligenciji
• Mentalna retardacija
• Mjerenje inteligencije
• Metrijske karakteristike testova
(općenito)
Što je inteligencija?
Implicitne teorije
 Mišljenja laika o tome što je
inteligencija, kakva je
inteligentna osoba
 bistra, sposobna, pametna
 dobro i jasno govori
 zna mnogo riječi
 dobro rješava probleme
 logičko razmišljanje i
zaključivanje
Eksplicitne teorije
Sposobnost
 prilagođavanja
pojedinca zahtjevima
situacije
 snalaženja u novim
situacijama
 rješavanja problema
 logičkog razmišljanja
Brzina obrade informacija
Što je inteligencija – Alfred Binet
 Kreirao prvi test inteligencije – cilj: djecu s
problemima u učenju smjestiti u zasebne razrede
 Zadaci grupirani prema prosječnoj dobi djece koja ih
mogu riješiti
 Mentalna dob – stupanj mentalnog razvoja djeteta
(koje zadatke dijete može riješiti, rezultat na testu
inteligencije)
 Kronološka dob – stvarna dob djeteta, starost
 Kvocijent inteligencije (IQ)
 Ovakvo računanje kvocijenta inteligencije nema smisla kod
odraslih osoba jer inteligencija (mentalna dob) raste do 16.
godine
 Npr. MD = 50 KD = 70 IQ ≈ 71
IQ govori da je osoba mentalno retardirana, a zapravo je u
starosti zadržala visoku razinu intelektualnog funkcioniranja
 Inteligencija odraslih osoba se određuje pomoću zvonolike
distribucije
Individualne razlike u inteligenciji –
zvonolika/normalna/Gaussova krivulja (raspodjela)

• Prosječan rezultat neke dobne skupine je IQ = 100

• Najviše ljudi ima prosječnu inteligenciju od 85-115 IQ
• IQ ispod 85 je ispodprosječna inteligencija
• IQ iznad 115 je iznadprosječna inteligencija
• IQ iznad 130 je nadarenost
• IQ iznad 145 je iznimna nadarenost
Mentalna retardacija
= ispodprosječna inteligencija (IQ<70) koja dovodi do poteškoća u
prilagođavanju zahtjevima okoline
Stupanj mentalne IQ Karakteristike
retardacije

Blaga 70 – 50 • Mogu živjeti samostalno i završiti OŠ

• Sporije čitaju, pišu, računaju

Umjerena 50 – 35 • Najčešće ne mogu samostalno živjeti

• Mogu obavljati jednostavne poslove u
zaštićenom okruženju

Teška 35 – 25 • Ne mogu samostalno živjeti

Vrlo teška <25 • Česti motorički problemi
• Često ne mogu naučiti govoriti
• Potrebna stalna skrb
Razvoj inteligencije - geni
i okolina

 genetski faktori snažno

doprinose razvoju inteligencije  sličnost jednojajčanih blizanaca
(r=0,86) veća je od sličnosti
 jednojajčani blizanci odrasli dvojajčanih blizanaca (r=0,60)
odvojeno (r=0,72)
Razvoj inteligencije - geni i okolina

 Geni određuju mogući raspon inteligencije (potencijal)

 O okolini ovisi do koje će razine taj potencijal biti ostvaren
 Osobe koje odrastaju u izrazito nepoticajnoj okolini imaju
nižu inteligenciju

 važan je utjecaj tri faktora:

1) nasljeđa (gena)
2) okoline
3) vlastite aktivnosti

 Oko 50% razlika u inteligenciji među ljudima možemo

pripisati genima
Razvoj inteligencije Kristalizirana inteligencija:
- iskustvo, akumulirana
znanja, (kognitivne) vještine
i sposobnosti
- razvija se tijekom cijelog
života

• Nagli razvoj inteligencije kroz djetinjstvo

• U adolescenciji rast usporava
• Vrhunac razvoja sa 16 godina
Fluidna inteligencija
• Do 40. godine stabilna razina
• S 40 godina počinje blagi pad
• Nakon 60. – ubrzani pad
Cattellov model
inteligencije
Fluidna inteligencija
 Sposobnosti koje su uglavnom biološki određene
 Brzina obrade informacija, logičko razmišljanje, rasuđivanje apstraktnim
pojmovima
 Važna pri rješavanju problema kada znanje i iskustvo ne mogu pomoći
 Potencijal za razvoj kristalizirane inteligencije
 Uglavnom stabilna kroz život

Kristalizirana inteligencija
 Znanja i vještine koje je osoba razvila kroz život
 Ispunjenje potencijala
 Temelji se na iskustvu
 Verbalne sposobnosti, razumijevanje i prosuđivanje događaja, kognitivne
vještine
Spolne razlike u inteligenciji
g faktor (opća inteligencija)
M=Ž

s faktor (specifične sposobnosti)

M≠Ž

1) verbalne sposobnosti:
Ž (L+D hemisfera) > M (L hemisfera)

2) zamišljanje prostornih odnosa i snalaženje u prostoru:

Ž(perceptivno uočljivi detalji) < M(kognitivne mape ili predodžbe)

Kulturalno pristrani testovi – rasne razlike?
 Na testu inteligencije američki crnci su imali IQ za 10 do 15
jedinica manji od bijelaca

 Razlozi za to:
 kulturalna pristranost testova koje sastavljaju bijelci
 nejednak socioekonomski status i obrazovni uvjeti(crnci često
imaju manju mogućnost za kvalitetno obrazovanje)
Kulturalno pristrani testovi – rasne razlike?
Rješenje: kontekstualistički pristup mjerenju inteligencije
 nema jedinstvene definicije inteligencije
 inteligenciju treba definirati u skladu s kulturalnim
kontekstom u kojem ljudi žive
 Npr. pripadnike plemena Bantu nema smisla ispitivati „našim”
testovima inteligencije jer takvi zadaci nisu važni za njihovo
preživljavanje i prilagodbu situacijama s kojima se susreću
Procjenjivanje inteligencije
 Psihološki mjerni instrumenti su standardni
postupci i metode koje se mogu koristiti za
procjenjivanje psihičkih karakteristika

 Test mora zadovoljiti metrijske karakteristike

Metrijske karakteristike testova
 Psihološki mjerni instrumenti su standardni postupci i metode koje se
mogu koristiti za procjenjivanje psihičkih karakteristika
 Test mora zadovoljiti metrijske karakteristike:

POUZDANOST - istim testom isti ispitanici u različitim mjerenjima

postižu iste ili slične rezultate

VALJANOST - test mjeri ono čemu je namijenjen

STANDARDIZACIJA - postupak kojim određujemo norme za

vrednovanje rezultata (npr. kakav rez. je prosječan)

OBJEKTIVNOST - ako rezultat ovisi isključivo o ispitaniku, a ne o

ispitivaču, test je objektivan

OSJETLJIVOST - ako test dobro razlikuje ispitanike u pogledu osobine

Podjela testova s obzirom na primjenu:
Individualni
 psiholog testira jednu osobu - za ispitivanje inteligencije kod djece ili
kod odraslih s psihičkim poteškoćama
 za manji broj ljudi bez vremenskog ograničenja

Grupni
 za veći broj ljudi u kratkom roku (odgovore pišu na papir)

Podjela testova s obzirom na vrstu zadataka:

Testovi brzine
 lagani zadaci koje treba riješiti u vrlo kratkom vremenu
 ispituju brzinu misaonih procesa

Testovi snage
 ispituju koliko teške zadatke možemo riješiti
Kreativnost

• Što je kreativnost
(stvaralaštvo)
• Povezanost kreativnosti i
inteligencije
• Mjerenje kreativnosti
Što je kreativnost?

 Sposobnost nalaženja jedinstvenih, novih i

originalnih ideja
 …koje dovode do rješavanja problema na jedinstven,
nov i originalan način
 …koje dovode do stvaranja vrijednih djela
 Povezivanje elemenata na nov i neuobičajen način
Odnos kreativnosti i
inteligencije

 Prosječna inteligencija je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za kreativno

mišljenje!
 Kreativni pojedinci po inteligenciji iznad prosjeka populacije (IQ >
120)
 Kreativne osobe su obično iznadprosječno inteligentne, ali nisu sve
iznadprosječno inteligentne osobe i kreativne
 Oni koji postižu visoke rezultate na testovima inteligencije, postižu
od najnižih do najviših rezultata u testovima kreativnosti
Mjerenje kreativnosti
Divergentno mišljenje – razmišljanje u više smjerova
 Koliko novih i originalnih rješenja problema osoba
može pronaći (npr. Kako sve možemo upotrijebiti
jabuku?)
 Treba navesti što više originalnih ideja

(≠ Konvergentno mišljenje – kod testiranja inteligencije!

Razmišljanje prema jednom točnom rješenju)
Emocionalna inteligencija
Sposobnost prepoznavanja i upravljanja vlastitim

i tuđim emocijama
 Prepoznavanje vlastitih emocionalnih stanja
 Razumijevanje veze između emocija, misli i ponašanja
 Sposobnost kontroliranja/upravljanja vlastitim emocijama
 Prepoznavanje i razumijevanje tuđih emocionalnih stanja
 Održavanje zadovoljavajućih međuljudskih odnosa