GEOGRAFIJA

Aleksej Tolimir VI3

TROPSKE KIŠNE ŠUME
• S tropskim se kišnim šumama susrećemo u
vlažnim tropskim geografskim širinama oko
ekvatora, gdje srednja temperatura iznosi između
20 i 29 °C, a vlaga u vazduhu je izuzetno velika –
oko 50% tokom dana, a tokom noći se približi
100%. Odlikuje ih vlažna klima; prosječna
godišnja količina padavina iznosi oko 1500 do
4000 mm.
Današnje se tropske kišne šume
razlikuju po mnogo čemu od onih u
geološkoj prošlosti. Prve tropske kišne
šume razvile su se u geološkom
razdoblju krede (prije oko 100 miliona
godina) na području današnje Malezije,
kada su klimatske prilike na Zemlji bile
takve da je bilo toplije i vlažnije nego
danas. U tom su razdoblju prekrivale
veći dio površine Zemlje.
Tropske kišne šume karakteriše najveća
postojeća raznolikost biljnih i životinjskih
vrsta na Zemlji. Na površini od oko 10
km2 živi više od 1500 različitih biljnih i
oko 700 različitih životinjskih vrsta, te
oko 1000 vrsta insekata. U jednoj se Sl. 1. Rasprostranjenost tropskih kišnih šuma
studiji pokazalo da na listu površine 1
m2 živi oko 50 različitih vrsta mrava.
• Tropske kišne šume dom su i brojnih domorodačkih plemena, od kojih neki žive u zabačenim dijelovima
šuma i imaju vrlo malo ili uopšte nemaju kontakata s ostatkom svijeta. Oni posjeduju bogato znanje o
ovim šumama i njihovim izvorima, a ono bi moglo biti uništeno ukoliko moderni razvoj ugrozi njihov
opstanak. U razdoblju 1500-ih godina na području brazilskog dijela Amazonije živjelo je, procjenjuje se,
između 6 i 9 miliona domorodaca. Dolaskom Evropljana, njihov se broj drastično smanjio. Do 1900.
godine preostalo ih je oko 1 milion, a danas ih je manje od 200 000 (s daljnjom tendencijom smanjenja
njihovog broja).
• Mnogo vrsta voća, povrća i začina koje mi danas poznajemo i jedemo potiče upravo iz tropskih kišnih
šuma – avokado, banane, crni biber, brazilski oraščići, kajenski biber, kasava/manioka, čokolada/kakao,
cimet, kokos, kafa, kukuruz, đumbir, guava, sastojci biljnih čajeva (cvijet hibiskusa, cvijet i kora
narandže, limun), narandža, papaja, paprika, kikiriki, ananas, riža, slatki biber, šećer, vanilija itd.
• Tokom 19. vijeka tropske kišne šume su prekrivale oko 20% kopna na Zemlji. 1970-ih bile su
rasprostranjene na površini od oko 14 miliona km2, odnosno 12% cjelokupne kopnene površine Zemlje.
Krajem 20. vijeka ta se površina smanjila ispod 7%. Oko polovine ukupne površine tropskih kišnih šuma
otpada na područje Južne i Srednje Amerike, a Brazil je država s najvećom površinom ovih šuma na
svojoj teritoriji od bilo koje druge države na svijetu. Površinom najveća tropska kišna šuma i najveći
prirodni izvor na Zemlji je Amazonija, koja zauzima oko 6 miliona km2 ili 2/5 ukupne površine Južne
Amerike. Od ukupne površine na Zemlji koju prekrivaju tropske kišne šume, Amazonija prekriva 45%.
Nalazi se na području osam južnoameričkih država: Brazila, Kolumbije, Perua, Venecuele, Ekvadora,
Bolivije, Gvajane i Surinama. Često se naziva „plućima svijeta“ jer se više od 20% od ukupne količine
kiseonika na Zemlji proizvede upravo u amazonskoj prašumi.
Iako je deforestacija stari proces, tek unutar
posljednjih pedesetak godina ona poprima globalne
razmjere. U ranijem periodu umiranje šuma bilo je
karakteristično samo na izdvojenim ili ograničenim
prostorima. Upravo u savremenom razdoblju ona je
najintenzivnija u tropskom području. U razdoblju
između 1960. i 1990. procjenjuje se, petina tropskih
kišnih šuma na Zemlji je iskrčena. Proces
deforestacije nije jednak u svim dijelovima svijeta, pa
su podaci pokazali da je najviše krčenja šuma
zabilježeno, u razdoblju od 1980. do 1995. u sedam
država – Brazilu, Indoneziji, DR Kongo, Boliviji,
Meksiku, Venecueli i Maleziji.
U mnogim državama, uključujući Indiju, Bangladeš,
Šri Lanku, Haiti i Obalu Slonovače, sve prvobitne Sl. 2. Amazonija – površinom najveća prašuma na Zemlji
šume su uništene. Na Filipinima je u razdoblju 1960-
1985. nestalo oko 55% šuma, a na Tajlandu oko
45%. U Brazilu je u jednogodišnjem periodu, od
maja 2002. do maja 2003. iskrčeno i spaljeno više
od 24 000 km2, a od 1978. do danas ukupno više od
520 000 km2 tropskih kišnih šuma.
Ukoliko se deforestacija i dalje nastavi u sadašnjim
razmjerima, mnogi znanstvenici vjeruju da će ekosustav
tropskih kišnih šuma u potpunosti nestati do 2030.
godine.
Progresivnom stupnju deforestacije i nestajanju
tropskih kišnih šuma u velikoj mjeri pridonose
rudarstvo, vađenje nafte, gradnja hidroelektrana i
podizanje brana te izgradnja prometnica (npr. autoceste
Transamazonike 1960-ih godina). Sve to uništava velike
površine tropskih kišnih šuma. U sve većoj mjeri je
prisutno krčenje šuma za dobivanje slobodnih površina
za osnivanje farmi za uzgoj stoke i poljoprivrednu
proizvodnju. Velike površine ovih šuma sijeku se za
potrebe dobivanja drva i drvne građe; najveći uvoznik
kvalitetnog tropskog drva danas u Svijetu je Japan
(godišnje uvozi oko 11 milijuna m3). Na povećan proces
deforestacije utjecao je i porast broja stanovnika u
gradovima; u brojnim državama Vlade su osnovale niz
programa, kojima su siromašnije stanovništvo
naseljavale na iskrčena područja tropskih kišnih šuma.
Taj je program najveće razmjere zabilježio u Indoneziji,
Sl. 3.i Tropska kišna šuma na indonezijskom ostrvu Borneo
gdje je više od 4 milijuna ljudi preseljeno s otoka Jave
Balija na manje naseljene otoke – posebice na Novu
Uništavanje velikih površina tropskih kišnih šuma za posljedicu ima i rezultira ozbiljnim ekološkim problemima,
gubitkom prirodnih staništa za brojne biljne i životinjske vrste što dovodi do njihovog izumiranja. Naučnici
procjenjuju da svakodnevno, kao posljedica deforestacije, nestane 137 biljnih i životinjskih vrsta. Krčenjem i
paljenjem šuma u atmosferu se oslobađa ugljen-dioksid u obliku CO2, što utiče na globalno zagrijavanje i
pridonosi efektu staklenika.
Iako je deforestacija postala ozbiljan problem u mnogim državama, Vlade i brojne nevladine organizacije
pokušavaju na brojne načine okrenuti proces unazad. Razvijene Vlade provode programe recikliranja i
smanjivanja upotrebe drva i drvnih proizvoda; Brazil je ukinuo poticaje i novčanu pomoć onima koji se
nastanjuju u tropskim kišnim šumama i time je sijeku i uništavaju.
U toku su nastojanja (politička i naučna) da se smanji ili barem uspori uništavanje tropskih kišnih šuma. Ipak,
preostale površine i dalje se smanjuju jer je potreba za drvetom i zemljištem svakim danom sve veća.
Pod uticajem čovjeka one su danas suočene sa velikim i brzim promjenama. Tako je sudbina i opstanak
tropskih kišnih šuma postala simbol konflikta između pritisaka ekonomskog razvoja s jedne strane i potrebe za
očuvanjem prirodne okoline s druge strane. Uticaj čovjeka prijeti očuvanju tih šuma i dovodi do izumiranja
velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Čovjek uništava njihova prirodna staništa i time narušava ostvarenu
ravnotežu u ovim ekosistemima.
Prema procjenama, svake godine nestane oko 170 000 km2 tropskih kišnih šuma, što odgovara 4 puta većoj
površini jedne Švajcarske. Ukoliko se nastave dosadašnji trendovi uništavanja ovih šuma, one će, procjenjuju
brojni naučnici i stručnjaci, nestati u potpunosti za otprilike 20 godina!
U svjetskim okvirima, danas ima 20 do 30% manje tropskih kišnih šuma nego što ih je bilo u prošlosti; u Brazilu
i Indoneziji, primjerice, oko 45% manje nego prije.
Krajem 20. vijeka uočena je, konačno, važnost i
značenje tropskih kišnih šuma, te je njihovo očuvanje
postalo pitanje od međunarodne važnosti. Povećanom
brigom za okolinom, kao i porastom broja brojnih
nevladinih organizacija na lokalnom, državnom i
međunarodnom nivou podstaknuto je i pitanje očuvanja
tropskih kišnih šuma. U središtu istraživanja našli su se
programi održivog razvoja. Zemlje u razvoju osnovale su
ministarstva za zaštitu okoline i upotrebu prirodnih izvora
energije. Na primjer, u Brazilu je 1997. zakonom
zaštićeno 57 000 km2 amazonske tropske kišne šume,
čime je stvoren najveći prirodni rezervat tropskih kišnih
šuma na svijetu.
Uprkos brojnim pokušajima i nastojanjima za očuvanjem
tropskih kišnih šuma, statistika i danas pokazuje
nastavak smanjenja njihovih površina. Vrlo je čest
problem kooperacije između svih strana uključenih u ovaj
program očuvanja tropskih kišnih šuma. Upravo će
međusobni odnosi svih organizacija, Vlada i drugih
odrediti budućnost tropskih kišnih šuma.
Hvala na pažnji!