GRČKO-PERSIJSKI RATOVI (499.-449.g.p.n.e.

)
-jačanje Perzijskog carstva
- krajem VI stoljeća p.n.e Grci koji su živjeli u Maloj Aziji pali su pod vlast Perzijanaca
-da bi se oslobodili perzijske vlasti podižu ustanak , koji će biti povod za početak
GRČKO-PERZIJSKIH RATOVA od 499. DO 449. g.st.e.
-Jonski ustanak-pobuna osvojenih grčkih gradova –pomaže ih Atina
 -2 faze rata:
a)Odbrana od persijskih napada na Grčku
b)Borba za oslobođenje maloazijskih Grka od persijske vlasti

pogledati
Persijski car Darije
-prvi persijski upad na grčku teritoriju 492.p.n.e. završeni neuspjehom
-prva grčka pobjeda kod Maratona 490.g.pn.e.-na čelu grčkih trupa Miltijad
Istraži ko je Fidipid
 PROČITAJ I URADI

Povjesničar Marinko Ogorec u članku Grci i Perzijanci na Maratonskom polju piše o snazi grčke vojske:

Cjelokupno teško pješaštvo postrojavalo se u falangu – neprekidni linijski postroj u više vrsta po dubini, kojih je
bilo najčešće 8-12, ali to je ovisilo o broju raspoloživih vojnika (više vojnika – više vrsta). Razmak između pojedinih
boraca u falangi bio je oko 1 m, odnosno toliki da im omogući slobodno rukovanje oružjem. Naravno, taj razmak
mogao je biti veći ili manji, zavisno o konkretnim uvjetima borbe (npr. ako se očekivao napad protivničkog
konjaništva, falanga se još više zbijala pružajući koplja ispred prvih linija, čime se stvorio neprobojni «jež» na kojem
konjaništvo nije bilo učinkovito, a ako je došlo do probijanja bojnog postroja protivnika i njegova rastrojstva,
falanga je poprimala rastresitiji postroj koji je omogućavao individualnu blisku borbu svakog pojedinca. U
pojedinim slučajevima, kada je protivnički postroj bio potpuno razbijen i u neredu se povlačio, falanga se čak i
rasformirala kako bi se svi vojnici angažirali na brzom progonu protivnika). U falangi se istovremeno mogu boriti
samo prve dvije (najviše tri) vrste, pri čemu prva nanosi udar kopljem, a zatim prihvaća borbu mačem ili sjekirom,
dok druga i treća guraju koplja kroz međuprostor i bodu protivničke vojnike ometajući ih u borbi s prvom vrstom.
Ostale vrste služile su za zamjenjivanje poginulih i ranjenih boraca u prvim vrstama, ali još više za potiskivanje
prednjih vrsta naprijed (zbog toga je dublja falanga redovito pobjeđivala pliću, pod uvjetom da je riječ bila o
približno podjednakoj kvaliteti boraca).

Izradi tabelu u koju ćeš unijeti prednosti i nedostatke falange.

 Pročitaj i uradi

U trenutku kad se neprijateljsko konjaništvo odvojilo od pješaštva teško naoružani atenski

hopliti razbili su perzijske bokove i opkolili Darijevu vojsku. Budući da su Perzijanci imali vojnike naoružane
pretežito streljačkim oružjem, lukovima i strijelama, praćkama, te sulicama,
grčki su hopliti u borbu ušli trčeći kako bi minimalizirali njihovo ubojito djelovanje te iskoristili
svoju prednost oklopa i zbijene falange u bliskoj borbi. U krvavu obračunu nije bilo milosti.
Pod atenskim je kopljima i mačevima palo više od 6000 Perzijanaca, dok su Grci imali samo 192
poginula. Pobjednici su usput spalili sedam perzijskih lađa čiji se plamen visoko na obzorju
mogao vidjeti i u Ateni.
https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/bitka-kod-maratona-490-pr-krista-1025316

U tekstu prouči kako je bio opremljen grčki vojnik. Nacrtaj ga u svesku

 Pročitati i odgovoriti

“Ta za Temistokla se pripovijeda da je strastveno čeznuo za slavom i da je iz častoljublja toliko

žudio za velikim djelima da su ga još kao mladića, kad je došlo do bitke s barbarima kod Maratona
i kad je svima bila na ustima Miltijadova umješnost u vođenju vojske, viđali većinom zadubljena
u vlastite misli, po cijele noći nije spavao i učtivo je izbjegavao uobičajene pijanke, a onima,
koji su ga zapitkivali čudeći se promjeni njegova načina života, odgovarao bi da mu Miltijadova
pobjeda ne da spavati. Ostali su, naime, poraz barbara kod Maratona držali završetkom rata,
Temistoklo pak tek početkom većih bojeva za koje je sebe mazao uljem poput atleta kao branič
čitave Helade i vježbao svoj grad za ono što je, zasada još daleko, očekivao da ima doći.
Plutarh, Usporedni životopisi, Temistoklo, 3 - 6, Zagreb, Nakladni zavod Globus, 2009

Razmisli zašto je atenski vojskovođa Temistoklo jedini bio nesretan nakon veličanstvene pobjede atenske
vojske predvođene Miltijadom na Maratonskom polju?
Šta to govori o Temistoklu?
a) bio je ljubomoran na Miltijada
b) bio je iskusan i dalekovidan
c) bio je perzijski špijun u grčkim redovima
d) nije bio druželjubiv
Persijski brod

MARATON
falanga

Grčki vojnici
Perzijski vojnici
 -nakon 10 godina persijski car Kserks kreće u novi pohod na Grčku
480.g.p.n.e

Pročitati i odgovoriti

Dužina pontonskoga mosta mogla je biti 2,2-2,5 kilometra što

i danas predstavlja prilično zahtjevan poduhvat.

Most je postavljen na 314 do 360 trirema.

Razmisli šta bi se podvodnom arheologijom moglo pronaći

kao dokaz Herodotovoj priči obzirom na veličinu mosta.
-poraz Grka u Termopilskom klancu-hrabrost kralja Leonide
-Persijanci ulaze u Atinu
Spartanski vojnik-hoplit
 Pročitaj I odgovori
Grci, svjesni da je to za njih pitanje života i smrti, postižu dogovor o strategiji obrane te šalju
manje savezničke snage, ukupno 4000 ljudi, da zaustave osvajača na vratima Grčke, u klancu
Termopile. Na čelu te samoubilačke misije nalazio se kralj Leonida i njegovih tri stotine izabranih Spartanaca. Oni
zadržavaju Perzijance sedam dana, a zadnjeg dana bitke, znajući da
su izdani i opkoljeni, Leonida otpušta sve preživjele saveznike. Spartanci i Tespijci ostaju dragovoljno do kraja (oko tisuću
ljudi), dok nisu pali svi do posljednjeg čovjeka. Svojom herojskom žrtvom zadržali su neprijatelja, nanijeli mu velike
gubitke (20 000 mrtvih Perzijanaca),
omogućili ostalim Grcima pripremu za obranu, dali herojski primjer i uzdigli rodoljubni zanos
do neslućenih visina.
https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/
spartansko-naslijede-bitka-kod-termopila/

U Termopilskom klancu su do posljednjeg trenutka uz Spartance ostali još

samo:
a) Atenjani
b) Tebanci
c) Tespijci
d) Korinćani
e) Mikenjani
f) Milećani
 pročitati

Kralj Leonida je dobio vrhovnu komandu nad

vojskom. Glasnici koji su vidjeli perzijsku silu
prenijeli su Leonidi da Perzijanaca ima toliko da
će njihove strijele sakriti sunce.

- Dobro, bar ćemo se boriti u hladu - odgovorio

je on u lakonskom stilu i nastavio da priprema
odbranu.
“Pođi, neznanče, Sparti pripovjedi,
.
Pali smo slušajući šta nam zapovjedi” Kip Leonide
-bitka kod Salamine –poraz persijske flote
pročitati
U rujnu 480. g. pr. Kr. uslijedila je pomorska bitka kod Salamine. Glavna strategija Perzijanaca je u cijeloj
ekspediciji bila navaliti na Grke i poraziti ih snagom svojih brojeva. Takvoj strategiji Grci su se suprotstavili vještim
korištenjem geografskih uvjeta kod Termopila i kod Salamine. O snazi brodovlja postoje više proturječnih izvora
no moderna historiografija drži da su Perzijanci imali oko 500, a Grci oko 300 brodova. Bitku je vodio Temistoklo
dok je Kserkso promatrao s obale. O samom tijeku bitke znamo malo pouzdanih činjenica. Grčki mornari su
dobro poznavali uski zaljev i vješto su usmjeravali trireme u bokove perzijskih brodova. Perzijska flota bila je
probijena kroz sredinu i tako podijeljena na dva dijela. Dio perzijskih brodova se u kretanju unatrag nasukao u
plićaku. Trireme su uz veslače nosile potpuno opremljene hoplite koji su u dobroj prilici prelazili na neprijateljski
brod napadajući sve ispred sebe. Perzijanci su izgubili 200 do 300 brodova i veliki broj mornara. Ljudski gubitci su
bili veliki jer perzijske posade uglavnom nisu znale plivati. Kserkso se s većinom vojske povukao iz Grčke jer je
izbila pobuna u Babiloniji.
PROČITATI

Salaminska bitka označava prekretnicu u grčko-perzijskim ratovima. Perzijanci su pretrpjeli težak

poraz, velike materijalne i ljudske gubitke, i njihov je moral sada pao. U sljedećim bitkama, kod
Plateje i Mikale, otklonjena je opasnost od invazije i Grci su mogli poduzeti protuofenzivu. Poput
bitaka kod Maratona ili Termopila, i Salamina je dobila pomalo legendarni status (nasuprot,
primjerice, još odlučnijoj bitki kod Plateje). Velik broj povjesničara tvrdio je da je Bitka kod
Salamine jedna od najvažnijih bitaka u povijesti, iako se to često kaže i za Bitku kod Maratona.
Štoviše, neki povjesničari tvrde da u slučaju grčkog neuspjeha kod Salamine i perzijskog osvajanja Grčke
zapadna civilizacija ne bi bila onakva kakvu je danas poznajemo. Tvrdnja se temelji
na pretpostavci da se moderno zapadno društvo, filozofija, znanost, stečevine osobne slobode
i demokracije temelje na baštini drevne Grčke.
https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_270.pdf
-rat protiv Persije se nastavlja s ciljem da se Persija protjera
-Sparta se povlači iz borbe
-predstavnici polisa zainteresovanih za rat osnivaju Delski ili Atinski
pomorski savez
-sredinom 5 st.p.n.e. Atinski savez prerasta u Atinsku pomorsku državu
-ratovi se završavaju 449.p.n.e
Razvrstaj koristeći udžbenik i internet!
 PROČITATI

Perzijska osveta došla je u dva vala, od kojih je drugi bio veći (pet milijuna vojnika kako su poslije
tvrdili Grci), te je dovela do pet presudnih bitaka: na Maratonu (490.), gdje su Atenjani potukli
perzijske napadače na atičkom kopnu; kod Termopila (480.), gdje je u jednom tjesnacu tristo
hrabrih Spartanaca branilo prolaz u središnju Grčku protiv perzijske vojske od čak možda 250
000 vojnika; kod Salamine (480.), gdje su se atenske i korintske posade proslavile u najvećem
pomorskom sukobu u cijeloj znanoj povijesti staroga vijeka; kod Plateje (479.), gdje je spartansko hoplitsko
pješaštvo odigralo ključnu ulogu u pobjedi nad preostalom kopnenom vojskom
Perzijanaca na grčkom tlu; te kod Mikale (479.), gdje su dva zapovjednika, Spartanac i Atenjanin,
izvojevali konačnu pobjedu kod azijske obale (…)
Robin Lane Fox, Klasični svijet – epska povijest Grčke i Rima, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

U tekstu pronađi i nabroji pet velikih bitaka grčko-perzijskih

ratova.
a) _______________________________
b) _______________________________ Procijeni zašto neki historičari tvrde da bi zapadna
c) _______________________________ civilizacija bila drugačija da su Grci u Salaminskom
d) _______________________________ tjesnacu pretrpjeli poraz.
e) _______________________________
Istraži tok grčko-persijskih ratova,na odgovarajuće mjesto upiši ključne bitke!

Na vremenskoj crti istraži I označi pet velikih bitaka grčko-perzijskih ratova.

Šta je glavno oružje trireme?

Poveži historijske ličnosti s pripadajućih događajima

Grčko-perzijski ratovi trajali su 50 godina.

TAČNO NETAČNO

Nakon povlačenja Sparte stvoren je novi protuperzijski savez pod vodstvom_________

.

Besmrtnici su elitna spartanska jedinica

TAČNO NETAČNO
Poveži ličnosti I pojmove
PELOPONESKI RAT 431.-404.p.n.e
 Napisao je da ni u jednom ratu nije
bilo osvojeno toliko gradova ni
istrijebljeno toliko ljudi kao u ovom
ratu...

TUKIDIT
-Sparta stvara Peloponeski savez

Imenuj dva sukobljena saveza!Prouči kartu i pročitaj imena

polisa koji su bili u sukobljenim savezima.S obzirom na
njihov broj koji savez je imao više polisa ?Može li to utjecati
na ishod rata?Šta predviđaš?
-rat završen porazom Atine
odgovori